EMOCIONALNA INTELIGENCIJA Kinezioloki fakultet Zagreb postdiplomski studiji www

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA (Kineziološki fakultet, Zagreb, postdiplomski studiji) www. ffzg. hr/psiho/phm (link: Psihodijagnostičke metode) Alija Kulenović Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju I. Lučića 3, Zagreb akulenov@ffzg. hr 27. 3. 2004.

TKO O ČEMU. . w w w w Sadašnje stanje Pojava, razvoj i provjera koncepta EI Problemi mjerenja EI Testovi i skale procjene Rezultati empirijskih istraživanja Praktična vrijednost spoznaja o EI Perspektive

DANAS TO IZGLEDA OTPRILIKE OVAKO: w w w Interes znanstvene, stručne i opće javnosti Teorijska (konceptualna) sporenja Nekritična i konfuzna upotreba sintagme EI Diskutabilna empirijska podrška teorijama EI Ekstenzivna praktična primjena “spoznaja” n Posredni efekti: l Jedna nada: mogućnost razvoja i usavršavanja l Interes za adaptivne funkcije emocija

POJAVA EI: ČUDNA JADA. . w 1990. – Mayer i Salovey – “emocionalna inteligencija” w C. G. Jung u Pueblo Taos – “misliti srcem’’ w Porijeklo negativnih reakcija: n Odvojenost sfera psihičkog života n Antagonizam kognitivnih i emocionalnih procesa

OPĆE IDEJE ZAGOVORNIKA EI. . w Procesiranje emocionalnih informacija je: 1. Drugačije prirode i relativno neovisno o tradicionalno shvaćenim kognitivnim procesima i sposobnostima; 2. Posebna klasa sposobnosti a ne sustav tipičnih ili preferiranih ponašanja; 3. Važna specifična determinanta uspjeha u životu koja “može biti važnija od IQ.

ARGUMENTACIJA EI ILI. . . ŠTO IM BI? w Slabosti IQ testova; w Neadekvatna interpretacija odnosa misaonih i afektivnih procesa; w Zapostavljanje interakcije misaonih i afektivnih procesa (sreća – indukcija i kreativnost, tuga – analitika); w Zapostavljanje važnosti afektivnih informacija u rješavanju problema u svakodnevnom životu.

PRIGOVORI. . w EI – contradictio in adjecto; w Ako je EI samo metafora, i kao takva je loša; w To su već poznate stvari (socijalna inteligencija, Gardnerove inteligencije, Guilfordovi faktori, varijeteti kristalizirane inteligencije, Maslowljeva samoaktualizacija, aleksitimija, socijalne vještine, empatija i sl. ); w To je bespotrebna konfuzija osobina ličnosti i kognitivnih sposobnosti; w itd.

. . I ODGOVORI w EI spada u “obitelj” inteligencija ako udovoljava: a) b) c) konceptualnim, korelacijskim i razvojnim kriterijima Mayer, Caruso, Salovey (1999)

MALO POVIJESTI. . v 1983/86. – Prvi put se spominje sintagma emocionalna inteligencija disertacija W. L. Payne; v 1990. - Prvi članci; v 1995. – Goleman – bestseler; v 1998. - Prvi test – MEIS (Multifactor Emotional Intelligence Scale); v 2000. - Handbook of EI; v 2001. – MSCEIT; v Razdoblje znanstvene i praktične verifikacije;

A KOD NAS. . ü 1995. Odobren nacrt doktorske disertacije na temu EI ü 1998. Obranjen doktorat na temu EI ü samoprocjene EI ü 1999. / 2002. Nekoliko diplomskih radnji ü 2000. Prvi (pokušaji) testovi EI ü TAE ü TOESS ü 2001. Obranjena dva magisterija ü 2003. Još po jedan doktorat i magisterij

ALTERNATIVNA TEORIJSKA UPORIŠTA ILI TRAGOVI SLIČNIH IDEJA w Binet, Wechsler w Thorndike: akademska, spacijalna i socijalna inteligencija; w Gardner: inter- i intrapersonalna inteligencija; w Sternberg: praktična inteligencija; w Sifneos: aleksitimija;

PRIČA O ALEKSITIMIJI ‘’Prva’’ klinička iskustva, konceptualizacija i generalizacija Sifneos, Nemiah, Freiburger (1970 -1976) 1. Zapažanja iz intervjua s psihosomatskim pacijentima (želučani i crijevni ulcus, astma, reumatoidni artritis, neurodermatitis, hipertenzija; 2. Slična klinička slika kod PTSD, ovisnika, poremećaja hranjenja, kroničnih bolesnika;

KLINIČKA ZAPAŽANJA I. Izražavanje emocija 1. Kao da uopće nisu svjesni svojih emocija; 2. Koriste emocionalni žargon, ali su potpuno nesposobni za elaboraciju; 3. Na inzistiranje reagiraju ‘’blokadom’’ 4. nije povezano s naobrazbom, verbalnom fluentnošću niti poznavanjem psiholoških procedura);

KLINIČKA ZAPAŽANJA II. Sadržaj spontanih asocija (tema: kako se osjećaju) 1. Potpuno odsustvo fantazija i drugih psiholoških sadržaja o emocijama (misli, stavova); 2. Beskrajno nabrajanje detalja iz okolice, uključujući i vlastite postupke

KLINIČKA ZAPAŽANJA III. Manifestacije emocija 1. Vrlo siromašno; monoton govor, beživotno; tupo i dosadno; 2. IZUZETAK: specifični podražajno vezani ispadi; SAŽETAK 1. Poremećaj afektivnog funkcioniranja (‘’bez riječi za emocije’’); 2. Preokupiranost vanjskim detaljima, izostanak veze s vlastitom psihologijom;

KLINIČKI ZNAKOVI ALEKSITIMIJE Sifneos (1973): Psihosomatski upitnik (17 pitanja, 8 ključnih za aleksitimiju) – check-lista za psihijatre; 1. Opisuje vanjske i popratne detalje, a ne emocije; DA 2. Koristi adekvatne riječi za opisivanje emocija; NE 3. Ima bogatu maštu (unutrašnji život); NE 4. Koristi akciju za izražavanje emocija; DA 5. Koristi akciju za izbjegavanje konflikata; DA 6. Teži opisivati okolnosti i događaje, a ne emocije; DA 7. Ima teškoća u komunikaciji; DA 8. Sadržaj misli više je određen vanjskim događajima, nego predodžbama (maštom) i emocijama; DA ISHOD: Znatno veća incidencija kod psihosomatika (N=25) nego kod kontrolnih (pneumonija, N=25);

KONAČNA DESKRIPCIJA ALEKSITIMIJE A LEXIS THYMOS (bez riječi za emocije) ‘’Da bih opisao tu specifičnu poteškoću, koja je vjerovatno posljedica ne samo psiholoških nego i neurofizioloških faktora, predložio sam termin ‘’aleksitimija’’ (Sifneos, 1973) 1. 2. 3. 4. Teškoće u identifikaciji emocija i njihovog razlikovanja od tjelesnih znakova (osjeta) emocionalne pobuđenosti; Teškoće u opisivanju osjećaja drugim ljudima (verbalizacija); Ograničeni imaginativni procesi (siromašne predodžbe i mašta); Eksternalno orijentirani kognitivni stil;

ETIOLOGIJA ALEKSITIMIJE Aleksitimija – opće shvaćanje 1. Deficit kapaciteta simbolizacije emocija i procesiranja emocionalnih informacija; 2. Odsutna mentalna reprezentacija (kognitivna komponenta) emocionalnih sadržaja (mentalne slike, predodžbe, misli, ideje); 3. Analogija: memorijski deficit u Korsakova, intelektualni deficit mentalno retardiranih;

ETIOLOGIJA ALEKSITIMIJE I. Primarna aleksitimija (biološki faktori) 1. Funkcionalna komisurotomija (deficit interhemisferičnom transferu informacija) 2. Poteškoće u komunikaciji limbičkog sustava i neokorteksa; 3. Hereditarna komponenta;

ETIOLOGIJA ALEKSITIMIJE II. Sekundarna aleksitimija (psihosocijalni faktori) 1. Traumatska iskustva u ranom djetinjstvu (jezik i emocije) 2. Traumatska iskustva u odrasloj dobi (emocionalna ‘’tupost’’) 3. Sociokulturalni faktori 4. Ekstremno psihodinamsko korištenje poricanja i represije; 5. Razvojna (adolescentska) aleksitimija? Rizici: (aleksitimija i psihosomatika)

TORONTO ALEXITHYMIA SCALE (TAS-20) Bagby, Taylor, Parker (1994) UPUTA: Za svaku od navedenih tvrdnji brojkom od 1 do 5 označite koliko se s njom slažete ili ne slažete, tj. koliko ona vrijedi za vas osobno. Pri tome brojevi imaju sljedeće značenje: 1 – izrazito se ne slažem 2 – djelomično se ne slažem 3 – niti se slažem niti ne slažem 4 – djelomično se slažem 5 – izrazito se slažem

TAS-20: 1 – izrazito se ne slažem. . . . 5 – izrazito se slažem 1. Često ne znam što osjećam. 2. Meni je teško pronaći prave riječi koje bi izrazile moje osjećaje. 3. Doživljavam neke osjete u tijelu koje čak ni liječnici ne razumiju. 4. Sposoban sam lako opisati svoje osjećaje. 5. Radije se opširno bavim detaljima problema, nego da ih jednostavno izrazim. 6. Kad sam uznemiren, ne znam jesam li tužan, uplašen ili ljut. 7. Često sam zbunjen osjetima u mom tijelu. 8. Draže mi je pustiti da se stvari jednostavno dogode, nego se pitati zašto su krenule tim tokom. 9. Stvari koje osjećam ne mogu u potpunosti identificirati. 10. Smatram da je važno biti svjestan svojih emocija.

TAS-20: 1 – izrazito se ne slažem. . . . 5 – izrazito se slažem 11. Teško izražavam što osjećam prema ljudima. 12. Ljudi mi govore da bih trebao više govoriti o svojim osjećajima. 13. Ne znam šta se događa u meni. 14. Često ne znam zašto sam ljut. 15. Draže mi je razgovarati s ljudima o njihovim dnevnim aktivnostima, nego o njihovim osjećajima. 16. Draže su mi ‘’lagane’’ zabavne emisije, nego psihološke drame. 17. Teško mi je otkrivati moje najdublje osjećaje, čak i bliskim prijateljima. 18. Mogu osjećati bliskost s nekim, čak i u trenucima tišine. 19. Ispitivanje vlastitih osjećaja korisno mi je u rješavanju osobnih problema. 20. Traženje skrivenih značenja u filmovima ili predstavama ometa uživanje u gledanju.

TAKSONOMIJA TAS-20 (Bagby, Parker, Taylor, 1994) 1. DIF – teškoće u identifikaciji osjećaja (7 čestica) DIF_7. Često sam zbunjen osjetima u mom tijelu. 2. DDF – teškoće u opisivanju osjećaja drugim ljudima (5 čestica) DDF_11. Teško izražavam što osjećam prema ljudima. 3. EOT – eksternalno orijentirano mišljenje (8 čestica) EOT_5. Radije se opširno bavim detaljima problema, nego da ih jednostavno izrazim. UKUPNO: 20 čestica (tvrdnji); samoprocjene na skali od 1 (izrazito se ne slažem) do 5 (izrazito se slažem)

UPUTE ZA OBRADU TAS-20 1. 2. INVERZIJA ODGOVORA NA ČESTICAMA BR. 4, 5, 10, 18 i 19 FORMIRANJE REZULTATA: DIF = O 1 + O 3 + O 6 + O 7 + O 9 + O 13 + O 14 DDF = O 2 + O 4 + O 11 + O 12 + O 17 EOT = O 5 + O 8 + O 10 + O 15 + O 16 + O 18 + O 19 + O 20 TAS-20(UK) = DIF + DDF + EOT 3. UPORIŠNE VRIJEDNOSTI ZA EVAL. IND. REZ. (Letica, 2001) DIF DDF EOT TAS-20(UK) AR. SR. 16. 1 13. 1 19. 3 48. 5 ST. DEV. 5. 4 4. 6 4. 8 10. 1 4. GRANIČNE VRIJEDNOSTI TAS-20(UK): (+) > 60 ; (-) < 52;

PREMA TEORIJI EI. . ELEMENTI PROCESA l Konceptualizacija l Operacionalizacija l Empirijska i logička evaluacija l Praktična validacija

MODELI EI w Model EI kao sposobnosti (Mayer i Salovey, 1997): EI je sposobnost percepcije i izražavanja emocija, njihove misaone asimilacije, razumijevanja i rezoniranja te regulacije kod sebe i drugih. w “Miješani” modeli EI: Goleman (1995): . . . uključuje samokontrolu, gorljivost i upornost te sposobnost samomotiviranja. . što obuhvaća jedan staromodni pojam za skup vještina koje predstavljaju EI – karakter. Bar-On (1997): EI. . je područje nekognitivnih kapaciteta, kompetencija i vještina koje utječu na nečiji uspjeh u suočavanju s okolinskim zahtjevima i pritiscima.

SPOSOBNOSTI EI w A) sposobnosti preciznog uočavanja, procjene i izražavanja emocija; w B) sposobnost uviđanja i generiranja emocija koje olakšavaju mišljenje; w C) sposobnosti razumijevanja emocija i emocionalnih spoznaja; w D) sposobnost regulacije emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja (Mayer & Salovey, 1997)

O MJERENJU SPOSOBNOSTI EI. . . 1. Samoprocjene: Mogu prepoznati izvještačeno ponašanje. 1 2 3 4 5 2. Procjene: Može li osoba XY prepoznati nečije izvještačeno ponašanje? 1. . . . 5 3. Objektivni zadaci učinka: Koja se dva od navedenih čuvstava uvijek javljaju, a koja se nikada ne javljaju u stanju ZLURADOSTI? A) veselje B) tuga C) neprijateljstvo D) sram E) ljubav F) strah

SKALE SAMOPROCJENA sposobnosti EI e. Schutte i sur. (1998) e e e Prva objavljena u P & ID Proizašla iz prvog M&S modela 33 čestice (tvrdnje, Likertove skale) Četiri razine – sposobnosti EI Četiri faktora i G(EI) Često se koristi

SKALE SAMOPROCJENA sposobnosti EI w Takšić (2000): UEK-45 n Skraćena verzija Upitnika emocionalne inteligencije UEK-136 konstruiranog po modelu Mayera i Saloveya (1997) n Tri podskale: n sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija - 15 čestica n sposobnost izražavanja i imenovanja emocija - 14 čestica n sposobnost upravljanja emocijama - 16 čestica

PROBLEMI SAMOPROCJENA 1. 2. 3. U nekim situacijama ljudi nastoje “podešavati” (iskrivljavati) svoje odgovore (prozirnost) Ljudi često ne poznaju svoje emocije Preklapaju se s već poznatim osobinama ličnosti “Novo ime za već poznati koncept”

OBJEKTIVNI TESTOVI SPOSOBNOSTI EI w Mayer i sur. ( 2000) : Multifactor Emotional Intelligence Scale (MEIS) w Mayer i sur. (2003): MSCEIT w Takšić i sur. (2000): Test opažanja emocionalnog sadržaja (TOES) w Kulenović (2001): Test analize emocija (TAE) w Takšić i sur. (2003): Test rječnika emocija (TRE)

TOES - UPUTA Materijal koji se nalazi pred Vama sastoji se od 16 slika. Uz svaku sliku je ponuđeno 20 različitih emocija ili raspoloženja. Za svaku od emocija ili raspoloženja navedena je skala od pet (5) stupnjeva. Vaš je zadatak da procjenite koliko svaka od slika po Vašem mišljenju odražava ponuđene emocije i raspoloženja, raspoloženja a brojevi na skali imaju sljedeća značenja: 1 2 3 4 5 - uopće NE uglavnom NE i DA i NE uglavnom DA u potpunost DA

Raspoloženj e negativno Procjena 1 2 3 4 5 pozitivno 1 2 3 4 5 odbačeno 1 2 3 4 5 ružno 1 2 3 4 5 strah me je 1 2 3 4 5 ljutito 1 2 3 4 5 uzbuđeno 1 2 3 4 5 tužno 1 2 3 4 5 zlovoljno 1 2 3 4 5 ponosno 1 2 3 4 5 prihvaćeno 1 2 3 4 5 poletno 1 2 3 4 5 puno života 1 2 3 4 5 radosno 1 2 3 4 5 uvrijeđeno 1 2 3 4 5 lijepo 1 2 3 4 5 razigrano 1 2 3 4 5 iscrpljeno 1 2 3 4 5 iznenađeno 1 2 3 4 5 zabavljano 1 2 3 4 5

Model četiri grane emocionalne inteligencije Mayer & Salovey, 1997. Salovey & Mayer, 1990. Emotional Emocionalna Inte l gence Inteligencija Reflektivno Reflectivelyupravljanje Managing Emotions emocijama nderstanding Razumijevanje Emotions emocija ssimilating Korištenje emocija kao Emotion pomoći u mišljenju erceiving and Expressing Percepcija i izražavanje emocija Emotion

Grana 1: Percepcija i izražavanje emocija w Sposobnost identificiranja vlastitih emocija w Sposobnost identificiranja emocija kod drugih ljudi i pojava w Sposobnost točnog izražavanja emocija

Koliko je svaka od navedenih emocija prisutna na slici? Malo Puno 1. Tuga 1 2 3 4 5 2. Strah 1 2 3 4 5 3. Ugoda 1 2 3 4 5

Grana 2: Korištenje emocija kao pomoći u mišljenju w Emocije određuju prioritete u mišljenju w Emocije su dostupne kao pomoć u prosuđivanju w Promjene raspoloženja mijenjaju točku gledanja ILUSTRACIJA: MUNCHOV “KRIK”

Zamislite da se osjećate radosno. Opišite svoj osjećaj radosti na sljedećim skalama procjene: 4. Nije slatko 1 2 3 4 5 5. Vrlo hladno 1 2 3 4 5 Vrlo slatko Vrlo toplo

Grana 3: Razumijevanje i analiziranje emocija w Imenovanje emocija w Razumijevanje emocija i odnosa w Razumijevanje složenih emocija w Razumijevanje prijelaza između emocija ILUSTRACIJA: MODEL STRUKTURE EMOCIJA ROBERTA PLUTCHIKA

6. Koje emocije u kombinaciji čine “prezir”? A. B. C. D. Ljutnja i strah Strah i dosađivanje Ljutnja i gađenje Gađenje i radost

Grana 4: Reflektivno upravljanje emocijama w Biti otvoren osjećajima w Reflektivno uživljavanje i distanciranje od osjećaja w Upravljanje vlastitim emocijama i regulacija emocija u drugih

Jedan vaš kolega s posla izgleda neraspoložen i pita Vas možete li s njim ručati. U restoranu Vam pokazuje da sjednete podalje od ostalih gostiju. Nakon par minuta laganog razgovora, reče da želi s Vama razgovarati o nečemu što ga muči. Reče Vam da je u biografiji lagao da ima fakultetsku diplomu. Bez te diplome izgubit će posao. Koliko je učinkovita svaka od donjih intervencija? q q q Pitati ga kako se osjeća, tako da možete razumjeti što se događa. Ponuditi da ćete mu pomoći, ali se ne nametati ako on zaista ne želi Vašu pomoć. itd. do br. 4.

PSIHOMETRIJA MSCEIT-a KRITERIJI OCJENJIVANJA w Korelacije između konsenzusnog i ekspertnog kriterija za MSCEIT su 0. 90 i više; FAKTORSKA STRUKTURA w Podrška strukturi s 1, 2 i 4 faktora (konfirmatorno)

Pouzdanost (split-half) MSCEIT-a (N = 1, 985)

Mjeri li MSCEIT nešto novo u odnosu na postojeće testove? 1. Testovi inteligencije 2. Big Five crte ličnosti 3. Skale samoprocjena EQ, empatije 4. Više svađa, upotrebe droga (negativno). 21 do. 40 5. r =. 00 do. 30 r =. 00 do. 35 r= Viša konzumacija alkohola, pušenje (negativno) r =. 15 do Vršnjaci daju više procjene agresivnosti (negativno) r =. 20 do. 46 . 24 6. 1. Školske ocjene. 20 do. 25 r=

EI i “miješani” modeli

Svojstva modela i skala w Uključuju ne samo emocije i inteligenciju, nego i motivaciju, dispozicije, osobine ličnosti, socijalno i adaptivno funkcioniranje i svašta drugo…. w Pragmatička i eklektička polazišta (koriste se za prognozu uspješnosti, najčešće u organizacijskoj praksi) w Zbog svoje raznorodnosti (i motivacijskog aspekta) imaju dobru prognostičku valjanost

Nedostaci: 1. Spoznajno-teorijski upitni uključuju različita svojstva bez jasnih konceptualnih kriterija 2. Slabo dokumentirana svojstva 3. Koriste skale samoprocjena

Inventar emocionalnog kvocijenta (EQ-i; Bar-On, 1997. ) n n n Uključuje 133 čestice svrstane u 15 podskala i pet širih kategorija: w Intrapersonalne vještine w Interpersonalne vještine w Prilagodljivost w Upravljanje stresom w Opće raspoloženje U komercijalnoj uporabi od 1980. Uskoro kod nas

EQ-i q Prednosti q q Validacija na više od 19000 ispitanika Visoka prognostička valjanost za rukovodeće funkcije q Nedostaci q q q Konceptualizacija – nema što ne mjeri Nema sustavnog prikaza validacije Visoke korelacije među skalama

EQ Map Upitnik (Cooper & Sawaf, 1997. ) q SVOJSTVA q q Procjena 21 osobine Norme i profili Jedna od prvih skala EI u području rukovođenja popraćena poznatiom knjigom Nedostaci: q Nepostojanje jasne konceptualizacije

ISTRAŽIVANJA STRUKTURE I PRIRODE EI w Pretpostavljena (4 f) struktura n Djelomično potvrđena w Povezanost s mjerama “klasične inteligencije” n Objektivni testovi (da), samoprocjene (ne) w Povezanost s relevantnim obilježjima (empatija, soc. vještine): n Objektivni testovi (slabo), samoprocjene (više) w Povezanost s praktičnim kriterijima: n U pravilu niske w Dobne i spolne razlike: n Potvrđene

DOSADAŠNJI RAZVOJ I BUDUĆNOST Ø OPĆA OCJENA: Ø Vidljiv kontinuirani napredak (teorijsko dotjerivanje, izrada novih testova, bolji uvid u prirodu procesiranja emocionalnih sadržaja i njegovu ulogu u rješavanju svakodnevnih problema) Ø OČEKIVANJA: Ø Bolje teorijsko uređivanje područja Ø Izrada i evaluacija novih objektivnih testova Ø Dublja provjera teorijskih postulata