Emocije i promjene linosti nakon oteenja mozga Katedra

Emocije i promjene ličnosti nakon oštećenja mozga Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuropsihologija Mirna Kostović Srzentić

Dvije vrste promjena Organske promjene Sekundarne ili reaktivne promjene

n Organske promjene – izravna posljedica oštećenja mozga n Sekundarne ili reaktivne promjene – zbog doživljaja gubitka, ograničenja, frustracija i promjene dosadašnjeg stila života

Organske promjene n Nastaju zbog samog oštećenja mozga i poremećaja u funkcioniranju centara koji reguliraju emocionalno doživljavanje i ponašanje čovjeka

Najčešće organski uvjetovane promjene (Galić, 2002) n dezinhibicija n emocionalna otupjelost, ravnodušnost n smanjena anksioznost i euforija n smanjena socijalna osjetljivost n jaka anksioznost n preosjetljivost u međuljudskim interakcijama n depresija

Moguće i: n psihotične reakcije n opsesivno-kompulzivna obilježja n niska tolerancija na frustraciju, iritabilnost n emocionalna labilnost n agresivnost n apatija

Na vrstu i stupanj promjena utječu različiti faktori: n opseg i lokalizacija lezije n neurološki deficiti n ostale akutne i kronične bolesti n trenutna životna situacija n socijalni zahtjevi na pojedinca n stupanj socijalne podrške n premorbidne crte ličnosti

n. U situacijama stresa n jakog umora – moguće su promjene koje su jače i dugotrajnije nego prije bolesti

Promjene u seksualnom nagonu nu vidu neumjerenih zahtjeva ili potpunog gubitka želje Ä dodatni problemi u odnosu s partnerom i frustracije

Razlike između hemisfera Lijeva hemisfera procesiranje pozitivnih emocija n Desna procesiranje negativnih emocija n n oštećenja lijeve hemisfere Äčešće depresivnost i anksioznost n oštećenja desne hemisfere Äeuforija i nekritičnost, odnosno smanjena anksioznost

Neuroantomska područja važna za emocionalno procesiranje n limbički sustav n talamus n hipotalamus n mozgovno deblo n frontalna moždana kora – oštećenja tih područja odnosno njihovih veza može dovesti do promjena u emocijama

n Važnu ulogu u emocionalnom ponašanju imaju amigdaloidne jezgre n mjesto gdje vanjski podražaji dobivaju emocionalno značenje n važne za izražavanje situacijski primjerenih emocija n naročito straha i tjeskobe

Veze između moždane kore i subkortikalnih struktura n Dio bolesnika reagira pretjerano i na nevažne vanjske podražaja n Nakon lezija lijevostrano anteriorno dolazi do oštećenja veza između čeonog korteksa s nižim strukturama n mogu nastati kratke epizode jakog afekta: nekontrolirani plač, a ponekad i smijeh

Neuropatološka stanja n Moždani udar i cerebrovaskularni poremećaji – Ovisno o premorbidnim crtama, životnoj situaciji, lokalizaciji lezije n Traumatske ozljede glave – različite promjene, češće reaktivne

n Lakše kraniocerebralne ozljede reaktivne promjene, nema organskih promjena n Teže kraniocerebralne ozljede izravna posljedica organskog oštećenja – značajno pojačavanje ili izostajanje emocionalnih reakcija

Frontalni (čeoni) sindrom n nemaju poteškoće na testovima opće inteligencije n specifični problemi na području izvršnih funkcija: – deficiti planiranja i organiziranja mentalne aktivnosti – problemi s apstraktnim mišljenjem – snižena inicijativa i aktivitet – oštećena samokontrola i samousmjeravanje

Uz oštećenje čeonog režnja vežu se i emocionalne promjene n n n n n Emocionalna labilnost Snižena inicijativa Otupljivanje, apatija Egocentričnost Iritabilnost i ekscitabilnost Ponekad nekritična bezbrižnost i euforija Dezinhibicija u izražavanju emocija Agresivnost Socijalno neadekvatno ponašanje i nebriga za socijalna pravila

Oštećenja sljepoočno-limbičkih struktura n napadaji bijesa ili iznenadne promjene raspoloženja

n Temporalna epilepsija – stanja nalik shizofreniji

Bolesti n Demencije: gubitak interesa i energije, agitacija, smanjena spontanost, ponekad sumnjičavost i paranoidnost, destruktivnost moguća n Parkinsonova bolest: depresija (kao disfunkcija mozga, a ne reaktivno)

n Multipla skleroza: depresija, neki i manično-depresivne epizode i euforiju, nekontrolirani smijeh i poricanje simptoma n Korsakovljev sindrom: gube interes, inicijativu, uvid, razljute se na neki podražaj

n Tumori: – ovisno o lokalizaciji lezije – apatija i gubitak inicijative već u početnim fazama među psihijatrijskim bolesnicima se ponekad ne prepoznaju osobe s tumorom sljepoočnog ili čeonog režnja (1 -2%, Lezack, 1995)

Reaktivne promjene n Gubitak funkcija, ograničenja, promjena stila života koje nameće bolest þ Slabljenje mentalnih sposobnosti teže se prihvaća od neuroloških deficita þ Ovisit će o: ØTežini ozljede ØPremorbidnom zdravlju ØDijagnosticiranju, savjetovanju, terapiji

Reaktivne promjene n Kod osoba koje su premorbidno imale razvijene neurotske crte ličnosti i sklonost tjeskobi: n anksioznost n blagu depresivnost n preosjetljivost n smanjena inicijativa i motivacija n izbjegavanje socijalnih kontakata

Reaktivne promjene n impulzivnost n razdražljivost n hipohondrijska n agresivnost zabrinutost

n Obje vrste emocionalnih promjena mogu se javiti istodobno ili pak jedna za drugom – Npr. najprije euforija organske etiologije, a zatim depresija kao reaktivni poremećaj zbog uvida u situaciju

Problem svjesnosti pacijenta o vlastitim problemima n Koji su moji problemi? n Kako oni utječu na moj život? n Jesam li realističan oko toga što mogu, a što ne mogu nakon oštećenja mozga? n Jesam li svjestan da trebam pomoć?

SVJESNOST JE IZVRŠNE FUNKCIJE T SV PROCESIRANJE INFORMACIJA ● Brzina ●Točnost T Niža (bazična) razina OS SN PAMĆENJE JE SV SN REZONIRANJE NE OS Viša razina PAŽNJA & KONCENTRACIJA ● KONTROLA ● POBUĐENOST ● ALERTNOST ● INCIJA ● ENERGIJA ZA PROMJENU Neuropsihološke funkcije

Novi identitet n Jesam li svjestan da sam se promijenio nakon oštećenja mozga? n Sviđam li se sebi takav /takva, imam i dalje budućnost

Holistički pristup – neuropsihologijska rehablitacija n Uključuje i rehabilitaciju kognitivnih funkcija ali i n Psihoterapijski tretman – individualni i grupni tretman n Profesionalni ili vokacioni trening

n Psihijatar n Neuropsiholog n Radni terapeut

Važno je: v Dijagnosticirati promjene ličnosti i pratiti ih v Informirati i poučavati bolesnika o njegovoj bolesti, oštećenjima i trajanju oporavka v Pružiti suportivnu terapiju, savjetovanje i psihoterapiju v Koristiti psihološke metode suzbijanja boli

Važno je: v Educirati zdravstvene djelatnike v Educirati članove obitelji v Odgovornost obitelji, okoline i društva da daju podršku njegovim nastojanjima da ostvari samostalan i produktivan život

Prilagodba na bolest n Djelovanje akutnih stresova: – npr. ruptura aneurizme – Kraniocerebralna ozljeda

n Odbijanje priznavanja gubitka psihičkih funkcija n Priznavanje gubitka n Mirenje s gubitkom n Pronalaženje novih načina suočavanja sa tim stanjem

Uobičajene psihičke reakcije: n n n n n Opća zbunjenost i nesigurnost Panika, tjeskoba, noćne more Strahovi Povećana osjetljivost Osjećaj da se bitno razlikuju od drugih fizički i psihički Nekontrolirano neprijateljstvo prema drugima Osjećaj odbačenosti prema drugima Povlačenje, emocionalno se zavaraju što dovodi do apatije Iskorištavanje drugih kao nadomjestak za pretrpljeni gubitak

Kod jačih traumatskih ozljeda n Šok n Poricanje n Srdžba n Depresija – kad se bolest više ne može poricati n Prihvaćanje