Elementi programskog jezika PASCAL Alfabet jezika Pascal n

Elementi programskog jezika PASCAL

Alfabet jezika Pascal n Sva velika i mala slova engleskog alfabeta n Cifre od 0 do 9 n '()+-*/, . : ; <>=[]{} ^ n @$_ n Praznina (blanko znak) u Turbo Pascalu

Konstante u Pascalu n BROJČANE: Cjelobrojne 173 -1512 +27 0023 n ZNAKOVNE: 'A' 'a' 'Informatika‘ ' Dobar dan ' 'Razmaci '+387 33 654 -321' Realne 23. 5 173. 0 +174. 2 -0. 01234 -3. 8 E+03 12. 0 e-5 '' '#s%&c. XX!~a? ' 'That ' ' s good! ' '''' '

Ključne riječi jezika Pascal and array begin case const div do downto else end file for function goto if in label mod nil not of or packed procedure program record repeat set then to until var while with type

Predefinirane riječi n Riječi koje posjeduju unaprijed definisano značenje, mada je njihovo značenje moguće promijeniti. read - naredba za unos podataka tastaturom write - naredba za ispis podataka na ekran sqrt - funkcija za računanje kvadratnog korijena

Identifikatori n Korisnički definisane riječi - nemaju nikakvo unaprijed predviđeno značenje, nego njihovo značenje definiše programer. imena programa imena promjenljivih imena funkcija i procedura

Iskazi i komentari n Deklarativni iskazi – za opis strukture podataka n Izvršni iskazi – za opis postupaka nad podacima n Operatori – znakovi (ili skup) koji predstavljaju neku operaciju n Separatori – razdvajaju cjeline (, ; : ) n Komentar – bilo koji tekst između { i } (*ali*)

Pravila pisanja programa

Program se sastoji iz: n ZAGLAVLJA q q n Počinje riječju PROGRAM ime definišu se sve promjenljive, tipovi podataka, konstante, funkcije i procedure. BLOKA NAREDBI q q q Predstavlja izvršni kod programa Počinje sa BEGIN Završava sa END.

Primjer PROGRAM ime; VAR a, b, c : tip_podatka; O, P : tip_podatka; BEGIN naredba 1; naredba 2; naredba 3; END.

Varijabla ili Promjenljiva o Za deklarisanje varijable koristimo riječ VAR o Varijabla ima svoje IME o Njena vrijednost se tokom izvršenja programa smije promijeniti n Mora se definisati TIP PODATKA kako bi znali koje vrijednosti varijabla može primiti i time se ujedno definišu i operacije koje se mogu izvršavati

VAR Naredba za definisanje varijable a, b, c : tip_podatka; imena varijabli Tip vrijednosti koje varijabla može primati

Tipovi podataka n Cjelobrojni n Realni n Znakovni n Logički (Booleov) n Pobrojani n Intervalni (poddomenski)

Cjelobrojni tip podataka n integer – (od -32768 do 32767) var Broj: integer; var a, b, c: integer; n longint – (od -2147483648 do 2147483647) var Broj: longint;

Realni tip podataka n Brojevi koji imaju decimalni dio var Temperatura: real; n Zauzimaju 2 -5 puta više memorije od cjelobrojnih podataka var a, b: integer; c: real;

Znakovni tip podataka n char – samo jedan znak var Znak: char; n string – skup do 255 znakova var Recenica: string;

Logički – Booleov tip podataka n Mogu imati samo vrijednosti: q TRUE q FALSE var Punoljetan: Boolean;

Pobrojani tip podataka n Korisnički kreiran tip podataka q q q Ispred deklaracije promjenljivih Ključna riječ type Ime tipa Znak = Unutar () popis vrijednosti type Boja=(Crvena, Zelena, Plava, Crna, Bijela); Dan=(Ponedjeljak, Utorak, Srijeda, Cetvrtak, Petak, Subota, Nedjelja);

Intervalni - poddomenski tip n Podskup nekog već postojećeg skupa podataka type sat = 0. . 23; min = 0. . 59; var Dan: 1. . 365; type Dan. USedmici = (Pon, Uto, Sri, Cet, Pet, Sub, Ned); Radni. Dan = Pon. . Pet; Veliko. Slovo = 'A'. . 'Z'; var Placeni. Dan: Radni. Dan; Inicijal: Veliko. Slovo;