Elektronsko doba i kolski odgoj ili to sam

Elektronsko doba i školski odgoj ili što sam Vam ono htio reći? Prof. dr. sc. Vladimir Jurić

Je li dilema lažna? Imamo li razloga brinuti oko „pobjede“ nad knjigom? Jeli knjiga zaista ugrožena?

Veliki televizijski Sotona Televizija se dugo vremena nalazila na optuženičkoj klupi. Djeca pred televizorom provode previše vremena, a time se gubi na općoj pismenosti.

Ni kompjutori nisu bolje prošli Groznica računala Ovaj puta je zahvatila djecu i prenijela se na odrasle, koji naravno, sporije uče i u njihovim očima opasnost od računala je uveličana.

Što će tek biti kad ON odraste?

Rizici koje donosi Internet Sadržaj: Kontakt: Razvojno neprimjereni Zloporaba Chat-ova l l l Pornografija Nasilje Reklame Lažno predstavljanje Namamljivanje Sadržaji koji potiču i podržavaju l l Kockanje Suicidalnost Anoreksiju Ilegalne aktivnosti i sl. Cyberbullying (zlostavljanje putem Interneta)

l Netolerancija na cyberbullying u školama l Uvođenje sigurnosnih programa na školskim računalima l Podučavanje nastavnog osoblja o karakteristikama i posljedicama cyberbullying-a l Edukacija roditelja - škola kao posrednik između roditelja i djece l Radionice za djecu – etička pitanja u modernim tehnologijama

Gdje je škola, naš učitelj/nastavnik? Koliko vremena treba proći da bi se stabilizirao odnos između IC Tehnologije i učenja?

Apersonalizacija obrazovanja? Potiskivanje učitelja ili nova paradigma odgoja? Kako uravnotežiti utjecaje nastavne tehnologije s neposrednim utjecanjem učitelja?

Nositelji informacija u procesu neposredne nastave U procesu neposredne nastave se u ulozi nositelja različitih informacija i poticaja pojavljuju dva čimbenika: subjekti (nastavnici) i objekti (tehničke naprave). Ako za nositelje ili posrednike informacija upotrijebimo izraz „medij“, onda u nastavnom procesu razlikujemo dva medija: personalni (subjekti, nastavnici) i apersonalni mediji (izvorna stvarnost, nastavna sredstva i nastavna pomagala odnosno objekti ili tehničke naprave). U nastavnom procesu se ta dva medija ne isključuju, već se dopunjavaju.

E-nastava U e-nastavi mijenja se pojam i uloga učitelja. Nasuprot ulozi koju je imao u tradicionalnoj neposrednoj predavačko-monološkoj nastavi gdje je bio izvor znanja, učitelj mora postati kurator odnosno mentor – osoba koja usmjerava učenike kako samostalno preuzeti odgovornost u učenju i kako samostalno oblikovati vlastito znanje selekcijom i istraživanjem materijala objavljenih na internetu (konstruktivizam).

E-nastava Zbog izostanka neposrednog ljudskog kontakta, učenici će očekivati više povratnih informacija što učitelja prisiljava da bude precizan, dobro organiziran.

E-nastava - oprema l l Učionice bogate tehnologijom Multimedijsko okruženje Kvalitetna uporabljiva mreža Laptopi, tableti, smartphone uređaji

Problemi s kojima se nastavnici susreću pri korištenju IKT-a tehnička neopremljenost škole problemi s internetskom vezom zastarjela postojeća oprema loše edukacije (ako uopće postoje) priprema uređaja oduzima previše vremena održavanje opreme veoma malo digitalnih sadržaja na hrvatskom prilagodba učenika na ICT financijske nejednakosti među učenicima računala zaražena virusima 0 50 100 Fakultet elektrotehnike i računarstva 150 200

Korištenje pametne ploče nije u mojoj učionici loša (ili nikakva) edukacija nije prikladna za moj predmet nema odgovarajućeg softvera priprema je prezahtjevna nije u funkciji nema gotovih sadržaja 0 100 Fakultet elektrotehnike i računarstva 200

Sustavna primjena l l l Nedostaje cjelovita tehnička oprema Kurikulum tek treba ‘izgraditi’ didaktičko ‘punjenje’ za tehniku Frontalna osposobljenost učitelja u školi Povezanost škole i obitelji Izgradnja otvorenog sustava okrenutog promjenama. . .

Interaktivnost Često se za dobre e-sadržaje kaže da moraju biti interaktivni. Postavljanje sadržaja online ne znači da se postigla interaktivnost. Naime, često se nastavni materijali digitaliziraju, odnosno pohranjuju u digitalni format prikladan za objavu na internetu, no navigacija tim materijalima svedena je na puko listanje stranica, ali u digitalnom obliku. Interaktivnost se može postići samo ako je implementirana u dizajn samog sadržaja i mora biti dvosmjerna.

Funkcija i intencija tehnologije Tehnologija treba služiti isključivo kao podrška procesu učenja. Potrebno je odabrati upravo onu tehnologiju koja je najprikladnija postavljenim ciljevima učenja, a ne postavljati ciljeve prema odabranoj tehnologiji. S time u svezi, valja naglasiti jednaku važnost sadržaja kojeg treba usvajati kao i ovladavanje tehnologijom.

Komponibilnost Sve komponente e-učenja moraju biti lako pronalazive, a struktura mora biti prilagođena za jednostavno korištenje. Ako učenici imaju strah od nove tehnologije i dodatno se ne snalaze, stvorit će animozitet prema učenju.

Komponibilnost Sadržaj mora biti kvalitetan i relevantan, bez pogrešaka i mora izgledati profesionalno. Ishodi učenja i jasno definirana očekivanja učitelja moraju biti definirani na kurikularnoj razini i za svaku cjelinu zasebno kako bi učenici znali na što je potrebno obratiti posebnu pozornost prilikom svladavanja obrazovnog sadržaja.

e-Nastava - interaktivnost Valja naglasiti da je učinkovitost samih nastavnih metoda baziranih na uporabi računala niska, ukoliko ne podrazumijeva i uključenost interaktivnosti kao i ntelektualne angažiranosti učenika. Katavić i Mladinić

e-Nastava - interaktivnost Izrada digitalnih materijala može se koristiti kao pomoć učitelju u predavačkoj nastavi i/ili kao pomoć učeniku u učenju.

e-Nastava - kategorija materijala 1. 2. 3. Materijali se mogu kategorizirati na nekoliko načina; Osnovna razina (tekstovi, slike, jednostavni video zapisi. . . ) Interaktivna razina (osnovna razina plus više interaktivnih vježbi) Napredna razina (visoka razina interaktivnosti uz korištenje simulacija, avatara i slično)

Sukob tradicionalnog i novog

ICT (informacijsko kompjutorska tehnologija)

ICT Na osnovi opsežnog korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju pojavila potreba da se rasplete mit koji okružuje korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) kao pomoć pri učenju i podučavanju, te utjecaj koji ima na akademski uspjeh učenika.

ICT Međutim, iskustvo uvođenja različitih ICT-a u nastavu diljem svijeta u posljednjih nekoliko desetljeća sugerira na puno ostvarenje potencijalne obrazovne koristi od ICT-a.

ICT Izravna veza između korištenja ICT-a i akademskog uspjeha učenika bio je fokus opsežne literature tijekom posljednja dva desetljeća.

ICT Utjecaj će znatno rasti u godinama koje dolaze, te da će ICT postati jak čimbenik promjene među mnogim obrazovnim praksama. § § Ekstrapolacije trenutne aktivnosti i prakse na trajno korištenje i razvoj ICT-a u obrazovanju će imati snažan utjecaj na ICT i proces učenja u nastavi; kvalitetu i dostupnost obrazovanja, motivaciju za učenje, okoliš i korištenje ICT-A i akademsku uspješnost učenja.

ICT Usvajanje i primjena ICT-a u obrazovanju ima pozitivan utjecaj na učenje i istraživanje. ICT može utjecati na preoblikovanje obrazovanja te omogućiti širi pristup istiom. Osim toga, to povećava fleksibilnost, tako da učenici mogu pristupiti obrazovanju neovisno o vremenu i geografskoj barijeri.

ICT Te mogućnosti mogu imati utjecaj na promjene učenikovih postignuća. Šira dostupnost najbolje prakse i najboljih obrazovnih materijala u obrazovanju, koji se mogu dijeliti putem ICT-a, mogu poticati bolju nastavu i poboljšati akademski uspjeh učenika.

ICT l l Koliko dobro su opremljene naše škole? Mjerilo za visoko 'digitalnu opremljenost škole' znači da škola treba imati relativno visoku razinu opreme, brzu širokopojasnu uključenost (npr web stranice, e-mail, virtualno okruženje za učenje i lokalnu mrežu).

Jeli u pitanju ravnoteža? Obrazovna tehnologija Učitelji

CPP - Centar za primijenjenu psihologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci • škole počinju uvoditi inovativne informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u obrazovanje • Hrvatska je ispod prosjeka s obzirom na dostupnost računala u školama • ipak, postoje velike razlike među školama • iskustva u korištenju IKT-a u nastavi i učenju u svijetu su uglavnom pozitivna • istraživanja pokazuju da većina nastavnika ima pozitivan stav o upotrebi IKT-a u nastavi

CPP - Centar za primijenjenu psihologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci Većina studija upućuje na zaključak da sama tehnologija nije dovoljna za poboljšanje obrazovnih ishoda, već je važno kako se IKT koristi. Učinkovitost upotrebe tehnologije ovisila je o obrazovnim praksama i pristupima poučavanju.

Poučavnje s računalima je jeftinije Argument: Računala su na duži rok jeftinija od učitelja Računalo ne treba plaću i mirovinu - samo troškove održavanja Zaključak: učitelj i knjige su skuplji

Računalo objašnjava ispravno Argument: Računala ne griješe, jer su profesionalno programirana i nemaju loše “dane”

Računalo poučavanje može učinkovitije procjenjivati Argument: učenici na zaslonu trajno provjeravaju uspjeh (razumijevanje) i napredovanje

Računalo objektivno povratno informira Argument: učenici ne pate zbog učiteljeve netrpeljivosti. Poučavanje teče glatko

Računala u odnosu spram učitelja imaju vrlo mnogo nedostataka Argument: računalo ne može na složena i teška pitanja dati odgovore i objašnjavati na različite načine. Ne može odgovoriti pojedinim učenicima s obzirom na posebnosti. Primjer: na školskom računalu ne može se dovoljno diferencirano poučavati zbog velikih razlika među učenicima (predznanje, kognitivne sposobnosti. . . )

Računalo ne može kao učitelj pratiti promjene pozornosti učenika i dodatno motivirati Računalo ne može, kao učitelj (ovisno o nastavnoj situaciji), osigurati opće obrazovanje ili životnu mudrost. Aktualni problemi trenutka u učionici nisu uključeni. Računalo može ponuditi igranje uloga i grupni rad, ali ne intervenirati u akciji.

Računalo ne može promicati društvene kontakte ili pomagati u tome Argument: oni ne mogu pomoći u rješavanju konflikata (sukoba) bilo kojeg predznaka i poticati njihovo razrješenje. Argument: oni se ne nose s obiteljskim problemima učenika. Argument: nastavnici mogu socijalnim kontakatom putem školskih izleta i promicanjem razmjene iskustva utjecati na odnose među učenicima.

Računala teže “premošćuju” vremeneske gubitke i zastoje Argument: učitelji, na primjer, zbog bolesti učenika, mogu lakše nadoknaditi propušteno

Osvrt Računala mogu pridonijeti zanimljivijem poučavnju, kažu autori u Pisa-evaluaciji za korištenje računala u školama. Zemlje, koje su uložile u nova računala u školama nisu postigle da njihovi učenici pokazuju bolje rezultate.

Računalo i škole Problem je puno složeniji nego što kažu i kritičari i zagovornici. Jednostavna rješenja ne postoje.

Neizravno korištenje interneta u nastavi Uspoređena su dostignuća u digitalnom čitanju i navigaciji, stoga je testirano kako uspješno učenici pronalaze online sadržaje i njihovo dobro razumijevanje. Oni su bili u stanju razlikovati relevantne i pouzdane stranice od drugih.

Strah od računala Jesu li nastavnici tehnofobi koji se drže očajnički ploče i krede? Naprotiv. Prema istraživanju, većina je nastavnika za korištenje elektroničkih medija u razredu. Samo, tu je i nedostatak suvremene opreme - i tečajeva.

Učitelji žele razvoj Ne samo tehnički, nego i obrazovno, učitelji se često osjećaju nedovoljno osposobljeni.

Ostaje i nadalje nezaobilazna uloga učitelja da na racionalnoj i emotivnoj razini podupire učenike u korištenju kompjuroske tehnologije i medija. To će, u svakom slučaju, biti složen zadatak kojemu valja dorasti.

Ljudski potencijali

Zaključno I kad se upitamo, kao Goran Bare, gdje nestao čovjek (učitelj) – ostaje trajno pitanje; Kako se nositi s nadolazećom komunikacijskom i informacijskom tehnologijom, da učitelj ne postane samo njen privjesak i podanik gubeći pri tome svoju središnju ulogu odgajnja novih generacija ?

Zaključno Stoga, upostavimo odnos, u kojem nastavna tehnologija, a posebno internetska, omogućava učitelju da se osjeća slobodno i da stvaralački pristupa njenoj daljnjoj implementaciji u obrazovanju.

HVALA NA STRPLJENJU! . . . i čuvajmo učitelja