ELEKTRINA STRUJA U TENOSTIMA estice na koje su

  • Slides: 8
Download presentation
ELEKTRIČNA STRUJA U TEČNOSTIMA

ELEKTRIČNA STRUJA U TEČNOSTIMA

 • Čestice na koje su se usljed elektrolitičke disocijacije raspali molekuli soli, baza

• Čestice na koje su se usljed elektrolitičke disocijacije raspali molekuli soli, baza i kiselina, se na elektrodama izdvajaju kao neutralne čestice. Proces izdvajanja sastojaka iz elektrolita, kao rezultat proticanja električne struje kroz njih, naziva se elektroliza. • Elektrolizom vode na pozitivnoj elektrodi se izdvajaju mjehurići kiseonika, a na negativnoj elektrodi mjehurići vodonika. ELEKTROLIZA

 • Jačina struje u elektrolitu zavisi od koncentracije jona no, njihovog naelektrisanja q,

• Jačina struje u elektrolitu zavisi od koncentracije jona no, njihovog naelektrisanja q, pokretljivosti pozitivnih i negativnih jona: u+ i u- , jačine električnog polja E izmedju elektroda i površine elektroda S , a izračunava se primjenom formule: I=noq(u+ + u-)ES • Pokretljivost jona jednak je brojno brzini njihovog usmjerenog kretanja, do kojeg dolazi pod uticajem električnog polja. Omov zakon važi samo do odredjene vrijednosti jačine električnog polja u elektrolitu, koja se naziva granična vrijednost. • Provodljivost elektrolita odredjena je formulom o=noq(u+ + u-), ali zavisi i od temperature. Povećavanjem temperature povećava se i pokretljivost jona, a time se povećava i provodljivost elektrolita.

FARADEJEVI ZAKONI ELEKTROLIZE Faradej je jedan od najvećih eksperimentalnih fizičara. Neka od njegovih velikih

FARADEJEVI ZAKONI ELEKTROLIZE Faradej je jedan od najvećih eksperimentalnih fizičara. Neka od njegovih velikih otkrića su elektromotori, generatori, transformatori, dinamo-mašine i zakoni elektrolize.

 • Prvi Faradejev zakon daje vezu između mase supstance izdvojene pri elektrolizi i

• Prvi Faradejev zakon daje vezu između mase supstance izdvojene pri elektrolizi i količine naelektrisanja koja protekne kroz elektrolit. • m=k*q • Masa supstance koja se izdvoji na svakoj elektrodi pri elektrolizi srazmjerna je količini naelektrisanja koja za to vrijeme prođe kroz elektrolit. • Konstanta srazmernjosti k naziva se elektrohemijski ekvivalent. • k=m/q • Elektrohemijski ekvivalent neke supstance brojno je jednak masi te supstance koja se nataloži na elektrodi, kada kroz rastvor protekne jedinična količina naelektrisanja. • Jedinica za mjerenje elektrohemijskog ekvivalenta je: • [k]=Kg/C kilogram po kulonu • Ako kroz elektrolit protiče električna struja stalne jačine (I=const), količina naelektrisanja može da se zamjeni proizvodom jačine električne struje i vremena njenog proticanja (q=I*t). • m=k*I*t • Masa supstance koja se izdvoji na svakoj elektrodi pri elektrolizi srazmjerna je jačini električne struje koja protiče kroz elektrolit i vremenu njenog proticanja.

 • Drugi Faradejev zakon povezuje elektrohemijski ekvivalent supstance i njen hemijski ekvivalent (koji

• Drugi Faradejev zakon povezuje elektrohemijski ekvivalent supstance i njen hemijski ekvivalent (koji predstavlja odnos molarne mase i valence). • k=1/F * M/z • M – molarna masa jona • z – valenca • M/z- hemijski ekvivalent • F – konstanta (Faradejev broj) • F=96500 C/mol • Faradejev broj – brojno jednak količini naelektrisanja kojom se iz elektrolita izdvoji količina supstance od jednog mola. • pošto je: m=k*q • m=1/F * M/z * q

Neki rezultati mjesenja mase m, koja se izdvoji na elektrodi u različitim elektrolitima pri

Neki rezultati mjesenja mase m, koja se izdvoji na elektrodi u različitim elektrolitima pri polasku struja iste jačine dati su u tabeli. Hemijski element Atomska masa, A(g/mol) Valenca elementa, w Masa izdvojena na elektrodi m(g) H 1, 008 1 1 Cl 35, 5 1 35 Ag 107, 868 1 108 Cu 63, 5 2 32 Očigledno, masa izdvojena na elektrodi odredjena je količnikom atomske mase A i valence w. Faradej je utvrdio da se kroz bilo koji elektrolit prenese količina naelektrisanja 96500 C, dok se na elektrodi izdvoji masa, koja je jednako brojna količniku atomske mase i valence. Pošto je ta količina naelektrisanja ista za bilo koji elektrolit, uvedena je konstanta koja se naziva faradej: F=96500 C / mol

 • Elektroliza – izdvajanje elemenata iz elektrolita pri proticanju električne struje. • Galvanostegija

• Elektroliza – izdvajanje elemenata iz elektrolita pri proticanju električne struje. • Galvanostegija – proces prevlačenja površine nekog metala tankim slojem nekog drugog metala (plemenitog) pomoću elektrolize. Ovaj proces je poznat kao hromiranje, posrebrivanje, pozlaćivanje, niklovanje, cinkovanje… Time se vrši zaštita predmeta. • Predmet koji se prevlači metalom, najprije treba da se dobro očisti i zatim uroni u rastvor soli metala koji treba nanijeti. Predmet se povezuje sa negativnim polom električnog izvora – predstavlja katodu. Za anodu se uzima ploča metala koji se nanosi. Da bi sloj bio ravnomjerno nanjet obično se kao anoda koriste dvije ploče (između kojih se nalazi katoda).