Eksterni efekti 1 Pojam i definicija Eksterni efekti
- Slides: 45
Eksterni efekti 1
Pojam i definicija • Eksterni efekti: aktivnost jednog subjekta koja mimo tržišnog mehanizma utiče na blagostanje drugog. – Primeri: ispuštanje štetnih materija u vazduh ili u vodu, zagušenje saobraćaja, buka, neprijatni mirisi i dr. • Uticaji koji realizuju kroz tržišne mehanizme (tj. kroz cene) nisu eskterni efekti – Primer migracije sa sela u grad 2
Izvor eksternih efekata • Proizvođači efikasno koriste inpute, koje plaćaju njihovim vlasnicima, po ceni koja odražava njihovu vrednost u alternativnim upotrebama. – u suprotnom vlasnici bi te inpute jednostavno prodali nekom drugom. • Eksterni efekat je posledica neuspeha, ili nesposobnosti da se uspostave vlasnička prava – kada bi postojali vlasnici vazduha, reka, i dr. eksterni efekti se ne bi postojali – hipotetički primer postojanja vlasništva nad rekom 3
Priroda eksternih efekata • Eksterne efekte mogu da proizvode preduzeća i potrošači, • Eksterni efekti su po prirodi recipročni, • Eksterni efekti mogu da budu pozitivni, • Javna dobra se mogu posmatrati kao posebna vrsta eksternih efekata 4
Priroda ekternih efekata • Granična korist (profit) od proizvodnje (MB) opada sa rastom obima proizvodnje • Privatni granični troškovi (MPC) rastu sa povećanjem obima proizvodnje • Ako je količina zagađenja po jedinici proizvodnje konstantna, tada granična šteta od zagađenja (MD) raste sa rastom proizvodnje • Društveni granični troškovi (MSC) jednaki su zbiru privatnih graničnih troškova i graničnih šteta od zagađenja (MSC= MPC+MD) 5
Priroda ekternih efekata • Maksimizacija profita se ostvaruju na nivou proizvodnje Q 1 na kome su granični profit jednak privatnim graničnim troškovima (MB=MPC) • Društveno efikasan nivo proizvodnje ostvaruje se u tački Q* u kojoj su društveni granični troškovi jednaki graničnom profitu (MB=MSC) • Nivo proizvodnje pri kome se maksimizira profit je veći od društveno efikasnog nivoa proizvodnje Q 1> Q* • U slučaju postojanja ekterenih efekata privatna tražišta ne mogu da ostvare društveno efikasan obim proizvodnje 6
Priroda eksternih efekata- grafička analiza MSC = MPC + MD $ MPC h d g c 0 b a MD f e Q* Q 1 Društveno efikasan obim proizvodnje MB Q godišnje Stvarna proizvodnja 7
Posledice prelaska na društveno efikasan nivo proizvodnje • Prelaskom sa nivoa proizvodnje Q 1 na društveno efikasan nivo Q* ima sledeće implikacije: – privatni profit se smanjuje za površinu dcg – društvene koristi od smanjenja proizvodnje rastu za abfe = cdhg – rast društvenih koristi od smanjenja proizvodnje je veći od smanjenja privatnog profita, za iznos: dhg=cdhg-dcg • Zagađenje jednako nuli nije društveno optimalno jer bi ono impliciralo nulti nivo proizvodnje • Da bi se utvrdilo društveno optimalan nivo proizvodnje moraju se primenom empirijskih metoda oceniti krive predstavljene na prethodnom grafikonu – što je često komplikovano 8
Teškoće pri procena štetnosti zagađenja • Kakav je uticaj zagađenja na zdravlje? • Koji zagađivači (materije) nanose štetu? • Koje aktivnosti proizvode zagađenje? – Da li je zagađenje rezultat prirodnih procesa? • Kolika je vrednost pričinjene štete? • Uticaj zagađenja vazduha na vrednost kuća – kvazieksperimentalne studije potvrđuju da smanjenja zagađenje povećava vrednost kuća – pitanje je da li je promena vrednosti kuća adekvatna mera spremnosti da se plati čist vazduh: problem informisanosti i pravičnosti 9
Privatna rešenja eksternih efekata • Pregovaranje i Kousova teorema • Spajanje • Društvene konvencije 10
Pregovaranje i Kousova teorema • Pretpostavimo da postoji samo jedan zagađivač (vlasnik fabrike) i jedna osoba koja je pogođena zagađenjem (ribar) • Pretpostavimo da je jednom od njih dodeljenja vlasnička prava nad objektom zagađenja npr. rekom, kao i da su troškovi pregovaranja jednaki nuli • Ako je vlasništvo nad rekom dodeljeno zagađivaču: – zagađivač je spreman da smanjuje proizvodnju sve dok je naknada za ribarenje koju naplaćuje veća od izbubljenog profita usled smanjenja proizvodnje – ribar je spreman da plati smanjenje proizvodnje u fabrici sve dok su koristi od smanjenja proizvodnje veće od granične štete koju trpi usled proizvodnje: MD > MB – MPC – Pri optimalnom nivou proizvodnje u tački Q* važi da je • MD = MB – MPC • Iznos koji bi ribar platio nalazi se u intervalu od dcg do dcgh i on zavisi od pregovaračke snage fabrikanta i ribara 11
Pregovaranje i Kousova teorema MSC = MPC + MD $ MPC h d g c MD MB 0 Q* Q 1 Q godišnje 12
Pregovaranje i Kousova teorema • Kousova teorema: pod uslovom da su transakcioni troškovi zanemarljivi, efikasno rešenje za problem eksternih efekata postiže se dokle god neko – ma ko to bio – ima vlasnička prava: – sa stanovišta raspodele dohotka važno je kome su dodeljena vlasnička prava • Da bi Kousova teorema važila nužni uslovi su: – troškovi pregovaranja zainteresovanih strana su niski – vlasnici resursa mogu da identifikuju izvor koji nanosi štetu njihovoj svojini i da tu štetu zakonski spreče • Kousova teorema je relevantna za situacije kada je izvor zagađenja jasno definisan i kada se efekti zagađanja tiču samo nekoliko učesnika 13
Spajanje kao način rešavanje eksternih efekata • Ako postoji mali broj strana kojih se tiču eksterni efekti, onda se problem eksternih efekata može rešite njihovim spajanjem – u ovom slučaju eksterni efekti bi bili internalizovani • Ako bi fabrikant kupio ribarsko preduzeće tada bi maksimizacija njegovog profita zahtevala da smanjuje proizvodnju u fabrici sve dok je rast graničnog profita od ribarenje veći od smanjenja graničnog profita fabrike • Pri oprimalnom niovu proizvodnje granični profiti u fabrici i ribarskom preduzeću bili bi jednaki 14
Društvene konvencije i rešavanje eksternih efekata • Društene konvencije utiču na ljude da vode računa o eksternim efketima koje stvaraju • Važnu ulogu u tome ima vaspitanje i obrazovanje kojima se utiče na ljude da drugima ne nanose štetu • Društvene konvencije podstiču ljude da, u psihološkom smislu, internalizuju eksterne efekte svojiih aktivnosti tj. da vode računa o drugima • Društvene konvencije predstavljaju neku vrstu korektiva koji se primenjuje zbog nedostatka tražišta 15
Odgovori javnog sektora na eksterne efekte • Javni sektor rešava problem eksternih efekata na sledeće načine: – uvođenjem piguovskih poreza – dodeljivanjem subvencija – uvođenjem naknada za zagađenje – primenom sistema “ograniči i trguj” 16
Piguovski porez • U prisustvu eksternih efekata privatni troškovi proizvodnje su niski, usled toga je obim proizvodnje veći od optimalnog nivoa • Uvođenjem poreza zagađivaču povećali bi se njegovi troškovi, a to bi imalo za posledicu smanjenje obima njegove proizvodnje • Piguovski porez: porez koji se naplaćuje na svaku jedinicu proizvodnje koja izaziva eksterni efekat i to u iznosu jednakom graničnoj šteti na efikasnom nivou proizvodnje 17
Javni odgovori na eksternalije: piguovski porezi MSC = MPC + MD (MPC + cd) $ Prihodi od piguovskog poreza i j MPC d c MD MB 0 Q* Q 1 Q godišnje 18
Efekti primene pigovskog poreza • Uvođenje poreza pomera naviše krivu graničnih troškova za iznos cd tako da su ukupni granični troškovi proizvodnje zbir privatnih troškova i poreza: MSC =MPC+cd • Nakon uvođenje piguovskog poreza maksimiranje profita ostvaruje se u tački d gde je MSC=MPC+cd = MB, kojoj odgovora društveno optimalan obim proizvodnje Q* • Pri optimalnom niovu proizvodnje država ostvaruje poreski prihod koji je jednak površini cd×id • Da li je opravdano poreski prihod podeliti onima koji trpe eksternu štetu? – Postoji rizik da subvencija privuče veliki broj dodatnih korisnika npr. ribara i da stoga njihova proizvodnja bude viša od optimalne 19
Praktični problemi u primeni piguovskog poreza • Usled teškoća sa utvrđivanjem funkcije granične štete, teško je odrediti poresku stopu koja će proizvođače podstaći na efikasan niov proizvodnje • Neophodan je trade-off između precizne usklađenosti visine poreske stope sa marginalnaom štetom i jednostavnosti primene poreza: – precizno određivanje visine poreza prema stepenu emisije štetnih gasova iz automobila zahtevalo bi da se uzme u obzir: broj pređenih kilometara, period vožnje, područje vožnje, perfomanse automobila i dr. – umesto toga država određuje samo porez po osnovu potrošnje goriva 20
Javni odgovori na eksterne efekte: piguovske subvencije • Ako postoji fiksan broj zagađivača efikasan nivo proizvodnje mogao bi se dostići plaćanjem takvim proizvođačima da ne proizvode tj. da ne zagađuju • Pretpostavimo da država svakom proizvođaću odobri subveniju u iznosu cd za svaku jedinicu proizvodnje u intervalu od Q* do Q 1, od čije proizvodnje odustanu • Subvencija pomera naviše krivu privatnih graničnih troškova za iznos cd, kao i kod poreza • Pri nivou proizvodnje Q 1 granični troškovi su jednaki eg+gk i veći su od graničnih koristi eg, za iznos gk • Proizvođači će maksimirati profit smanjivanjem proizvodnje sve dok se granični profit ne izjednači sa ukupnim graničnim troškovima, a to se postiže u tački d kojoj odgovara nivou proizvodnje Q* 21
Javni odogovori na eksterne efekte – piguovske subvencije MSC = MPC + MD (MPC + cd) $ MPC Piguovska subvencija i j 0 d c k f g h e Q* Q 1 MD MB Q godišnje 22
Piguovski porezi i subvencije sa stanovišta raspodele dohotka • Sa stanovišta raspodele dohotka, postoji dramatična razlika između uvođenja poreza i odobravanja subvencija • U slučaju poreza zagađivač plaća porez u iznosu ijcd za proizvodnju na niovu Q 1 • U slučaju subvencija zagađivač dobija iznos dfhc da bi proizvodio na društveno-optimalnom niovu Q* 23
Teškoće u primeni piguovskih subvencija • Postojanje piguovske subvencije može da privuče nove proizvođače - zbog toga se pretpostavlja da je broj proizvođača fiksan • Osim toga veći iznos subvencije bi dobijao zagađivač koji je inicijalno imao veći nivo proizvodnje i zagađenja u odnosu na optimalni • Konačno postavlja se i moralna dilema - da li je opravdano nagrađivati zagađivače za smanjenje zagađenja 24
Javni odgovori: alternative piguovskim porezima • Piguovski porez podstiče proizvođača da smanji zagađenje isključivo smanjenjem obima proizvodnje • Proizvođač nema podsticaje da zagađenje smanji na druge načine: uvođenjem nove opreme, korišćenjem drugih inputa i dr. – jer na taj način ne smanjuje porez • Kao alternative pigovskom porezu razvijeni su različiti mehanizmi koji podstiču proizvođače na smanjenje zagađenja: – naknada za zagađenje – sistem “ograniči i trguj” i – pristup zasnovan na naredbama i kontroli 25
Naknada za zagađenje • Naknada za zagađenje je vrsta poreza koji se uvodi na jedinicu zagađenja umesto na jedinicu proizvodnje • Naknada za zagađenje podstiče proizvođača da smanji zagađenje na bilo koji način: smanjenjem proizvodnje, instalisanjem nove opreme, korišćenjem čistijih inputa i dr. • Pretpostavimo da država uvede naknadu za jedinicu zagađenja u iznosu od f*, pri čemu je f* granična drušvena korist od smanjenja zagađenja na efikasan nivo e* 26
Naknada za zagađenje • Drušvena granična korist od smanjenja zagađenja predstavljena je opadajućom krivom MSB – Društvene koristi opadaju sa smanjenjem zagađenje za svaku dodatnu jedinicu • Proizvođačevi granični troškovi smanjenja jedinice zagađenja iznose MC • Proizvođačeva granična korist od smanjenja zagađenja iznosi f* – On ima interes da smanjuje zagađenje sve dok je f*>MC • U tački e* proizvođačevi granični troškovi od smanjenja zagađenja jednaki su njegovim i društvenim koristima od smanjenja zagađenja: MC=f*=MSB 27
Naknada za zagađenje $ MC f* MSB 0 e* Smanjenje zagađenja 28
Troškovna efikasnost naknade za zagađenje • Troškovna efikasnost: politika koja ostvaruje određeni nivo smanjenja zagađenja uz najniže moguće troškove • Ako postoji veći broj zagađivača njihove krive graničnih troškova smanjenja zagađenja ne moraju biti jednake: MCH > MCB • smanjenje zagađenje za sve nije troškovno efikasano ako svi smanje zagađenje za isti iznos npr. za 50 jedinica zagađenja • Ukupni troškovi smanjenja zagađenja su minimalni samo kada su granični troškovi svih zagađivača jednaki: MCH = MCB • Naknada za zagađenje je troškovno efikasna – ona podstiče sve zagađivače da smanjuju zagađenje do tačke u kojoj su granični troškovi smanjenja jednaki visini naknade, a to znači da su i granični troškovi svih zagađivača jednaki 29
Troškovna efikasnost smanjenja zagađenja MCH Bartovi izdaci za naknadu Homerovi izdaci za naknadu MCB f= $50 50 75 90 Bartovo smanjenje zagađenja 25 50 75 90 Homerovo smanjenje zagađenja 30
Sistem “ograniči i trguj” • Država može da izda određeni broj dozvola za zagađenje i da ih podeli (ili proda) zagađivačima i da im dopusti da trguju dozvolama • Bez obzira na incijalnu raspodelu dozvola zagađivači imaju interesa da njima trguju sve dok se njihovi granični troškovi smanjenja zagađenja ne izjednače (MCB = MCH) • Na troškovno efikasnom nivou zagađenja tržišna cena dozvole jednaka je iznosu naknade za zagađenja • Iako se troškovna efikasnost postiže bez obzira na početnu raspodelu dozvola, početna raspodela je bitna sa stanovišta raspodele dohotka 31
Sistem “ograniči i trguj” MCH b MCB f= $50 a 10 50 75 90 Bartovo smanjenje zagađjenja 25 50 75 90 Homerovo smanjenje 32 zagađenja
Poređenje naknade za zagađenje i sistema “ograniči i trguj” • Reakcija na inflaciju: – u uslovima inflacije naknada na zagađenje se obezvređuje • zakonom propisana indeksacija naknade može da reši ovaj problem – cene dozvola u sistemu “ograniči i trguj” automatski se prilagođava inflaciji • Reakcija na rast graničnih troškova smanjenja zagađenje: – naknada za zagađenje smanjuje nivo zagađenja ispod efikasnog niova – sistem “ograniči i trguj” smanjuje zagađenje više nego što to odgovara efikasnom nivou • Moguće je kombinovati ova dva sistema: – država uvodi sistem “ograniči i trguj” u kome određuje fiksnu količinu zagađenja – država objavljuje da će po unapred određenoj ceni prodavati dodatne dozvole za zagađenje – ova cena služi kao sigurnosni ventil i može da bude visoka, pa se primenjuje samo u slučaju visokog neočekivanog skoka troškova smanjenja zagađenje 33
Naknada za zagađenje i sistem “ograniči i trguj” u uslovima neizvesnosti • Slučaj 1: – kriva marginalnih društvenih koristi (MSB) je neelastična – kriva marginalnih troškova smanjena zagađenje (MC) je neizvesna • Ako su stvarni marginalni troškovi smanjenja zagađenja (MC') veći od očekivanih (MC*) tj. MC'>MC* tada: – efikasan nivo smanjenja zagađenje je u tački e‘ – smanjenje zagađenja u sistemu “ograniči i trguj” će odgovarati tački e* gde je e*> e‘ – smanjenje zagađenja u slučaju primene naknada biće u tački ef, gde je ef < e‘ • Oba sistema daju neefikasan nivo smanjenja zagađenja: sistem ograniči i trguj daje preterano smanjenje zagađenja, a sistem naknada nedovoljeno smanjenje zagađenja – Ipak sistem ograniči i trguj je efikasniji, jer manje odstupa od efikasnog niova 34
Naknada za zagađenje i sistem “ograniči i trguj” u uslovima neizvesnosti MC’ $ MC* f* MSB 0 ef e’ e* Smanjenje zagađenja 35 Nedovoljno smanjenje Preterano smanjenje
Naknada za zagađenje i sistem “ograniči i trguj” u uslovima neizvesnosti • Slučaj 1: – kriva marginalnih društvenih troškova (MSB) je elastična – kriva marginalnih troškova smanjena zagađenje (MC) je neizvesna • Ako su stvarni marginalni troškovi smanjenja zagađenja (MC') veći od očekivanih (MC*) tj. MC'>MC* tada: – efikasan nivo smanjenja zagađenje je u tački e‘ – smanjenje zagađenja u sistemu “ograniči i trguj” će odgovarati tački e* gde je e*> e‘ – smanjenje zagađenja u slučaju primene naknada biće u tački ef, gde je ef < e‘ • Oba sistema daju neefikasan nivo smanjenja zagađenja: sistem “ograniči i trguj” daje preterano smanjenje zagađenja, a sistem naknada nedovoljeno smanjenje zagađenja – međutim u ovom slučaju sistem naknada za zagađenje je efikasniji, jer manje odstupa od efikasnog niova 36
Naknada za zagađenje i sistem “ograniči i trguj” u uslovima neizvesnosti MC’ $ MC* f* MSB 0 Nedovoljno smanjenje ef e' e* Smanjenje zagađenj 37 Preterano smanjenje
Distributivni efekti • U slučaju naknade za zagađenje, zagađivači moraju da plate za svaku jedinicu zagađenja, a prihod od te naknade odlazi državi • U slučaju primene sistema „ograniči i trguj“, ako se dozvole direktno raspodeljuju zagađivačima i to besplatno, država ne dobija ništa • Međutim, i sistem „ograniči i trguj“ može državi doneti prihod ukoliko se dozvole za zagađenje prodaju zagađivačima, umesto da se besplatno dele 38
Pristup zasnovan na naredbama i kontroli • Tradicionalni pristup ekološkoj regulativi zasnivao se na propisima zasnovanim na naredbama i kontroli, i manje je fleksibilan u odnosu na sistem zasnovan na podsticajima • Pristup zasnovan na standardima i kontroli realizuje se u formi: – propisivanja tehnoloških standarda kojima se od firmi zahteva da koriste određenu tehnologiju kako bi smanjile zagađenje ili – propisivanjem standarda izvršenja kojima se određuje dozvoljena količina emisije zagađenja za svakog zagađivača • Pristup zasnovan na standardima izvršenja je: – troškovno efikasniji od pristupa zasnovanog na tehnološkim standardima, jer dozvoljava fleksibilnost u dostizanju standarda, ali je – manje efikasan od pristupa zasnovanih na podsticajima – ne dozvoljava trgovinu dozvolama za zagađenje 39
Podsticaji u odnosu na naredbe i kontrole • Naknade za zagađenje i sistemi „ograniči i trguj“ predstavljaju primere propisa zasnovanih na podsticajima - zagađivačima pružaju tržišne podsticaje da smanje zagađenje • Propisi zasnovani na podsticajima dozvoljavaju zagađivačima veću fleksibilnost u pogledu načina na koji će smanjiti emisiju zagađenja, uključujući i mogućnost trgovine pravima za zagađenje 40
Podsticaji u odnosu na naredbe i kontrole • Generalno, pristupi zasnovani na podsticajima su troškovno efikasniji • Pristupi zasnovani na naredbama i kontroli su efikasniji kada: – postoji veliki broj malih zagađivača, čija je kontrola skupa (npr. hemikalije u poljoprivredi) – zagađivači se koncentrišu na određenoj teritoriji (vruće tačke) – tada je efikasno da se ograniči apsolutna količina zagađenje za svakog od njih • Postoji tendencija rasta primene pristupa zasnovanih na podsticajima, naročito sistema “ograniči i trguj”, npr. – ograničavanje emisije sumpordioksida u SAD – zaštita ribljeg fonda u Srednjem Atlantiku (transferibilne dozvole) 41
Uticaj rešavanje eksternih efakata na raspodelu dohodaka • Raspodela koristi zavisi od vrste eksternih efekata koji su predmet regulacije: – smanjenje zagađenja više koristi siromašnima, jer oni češće žive u zagađenijim sredinama – unapređenje terena za rekreaciju, nacionalnih parkova i sl. verovatno više koristi bogatijim slojevima – pojedinci sa različitim nivoom dohotka mogu različito da vrednuju identično smanjenje zagađenje (bogatiji više vrednuju smanjenje zagađenja) • Na postoje čvrsti empirijski dokazi o tome ko snosi troškova smanjenje zagađenja: – prema nekim analizama smanjenje obima proizvodnje ili zatvaranje fabrika najviše pogađa radnike, jer oni gube posao – raspodela troškova smanjenja zagađenja ugrađenih u cene proizvoda zavisi od strukture tražnje za proizvodima zagađivaća po dohodnim grupama – neka istraživanja pokazuju da ugradnja sistema za smanjenje emisije gasova iz automobila više pogađa siromašne 42
Pozitivni ekterni efekti • Pozitivni eksterni efekti postoje onda kada aktivnosti jednog subjekta donose koristi drugim, a one se ne mogu naplatiti kroz tržišne mehanizme • Pretpostavimo da se preduzeće koje se bavi istraživačko razvojnim aktivnostima suočava sa: – – krivom graničnih privatne koristi (MPB) krivom graničnih troškova (MC), krivom eksternih graničnih koristi (MEB) krivom graničnih društvenih koristi (MSB=MPB+MEB) • Efikasan nivo proizvodnje: – za preduzeća se nalazi u tački R 1, gde je MPB=MC – društveno efikasan nvo proizvodnje je u tački R* gde je MSB=MC 43
Pozitivni ekterni efekti $ MC MSB = MPB + MEB MPB MEB R 1 R* Godišnja 44 istraživanja
Pozitivni eksterni efekti i subvencije • Tržište će obezbediti nedovoljnu količinu naučno-istraživačkih rezultata (R 1<R*) • Ukoliko preduzeće dobije subvenciju koja je jednaku eksternim efektima u tački R*, ponuda naučno-istraživačkih aktivnosti biće efikasna • Pri odobravanju subvencija neophodno je voditi računa o: – poželjnosti preraspodele dohotka koja se ostvaruje subvencijom (čak iako je subvencija efikasna ona ne mora biti društveno poželjna) – korisnost neke aktivnosti ne znači da ona generiše eksterne efekte i da je potrebno da se subvencioniše da bi bila efikasna (npr. vrhunski hirurg ili neki vrhunski sportisti) 45
- Eksterni efekti
- Eksterni efekti
- Komptonov efekat
- Menaxhimi i burimeve njerezore
- Eksterni faktori
- Nnn kultura
- Saosiguranje
- Ko su preduzetnici
- Pojam uprave
- Pojam skupa i osnovne operacije sa skupovima
- Osnovni pojmovi informatike
- Erp sistem
- Bazna inflacija pojam
- Predromantizam
- Pojam kulture
- Rekurzivne funkcije
- Vrste pravnih akata
- Odnos stranica u trouglu
- Definicija kulture
- Pojam sociologije
- Intrinzička motivacija
- Pojam porodice
- Definicija privrede
- Pojam informatike
- Pojam organizacije
- Bilinogojstvo pojam
- Osnovne karakteristike preduzeca
- Moderna teorija organizacije
- Komunikacija definicija
- Karakteristike ugostiteljstva
- Transferne cene pojam
- Investicioni krediti pojam
- Porodica definicija
- Pojam marketinga
- Pojam trgovine
- Vrste inventarisanja
- Investicioni krediti pojam
- Pojam i podela skladista
- Elementi brenda
- Komasacija pojam
- Pregled elementarnih funkcija
- Razlomci zadaci riječima
- Pojam i vrste troškova
- Finansijski derivati
- Elementi organizacije
- Sopstveni kapital