EKSPLOZIVNE ATMOSFERE U INDUSTRIJI I RUDARSTVU Bi H

EKSPLOZIVNE ATMOSFERE U INDUSTRIJI I RUDARSTVU Bi. H - EDUKACIJA, REGULATIVA I INSTITUCIJE KAO USLOVI ZA PREVENCIJU Jozić Rafo, dr Mičević Snežana, dr Delalić Mevludin Udruženje Atex – Tuzla 9. Ex-tribina Instituta za preventivu Novi Sad – Fruška Gora, 1. i 2. juni 2017.

SADRŽAJ: • Uvod, opće informacije • Ukratko o pex-zaštiti u Bi. H • O opasnim atmosferama i rizicima od eksplozije - Povezane opasnosti i kritične infrastrukture - Propisi i praksa u Bi. H - (Ne)naučene lekcije i edukacija za sigurnost • Ka procjeni i upravljanju rizicima od eksplozija • REZIME – ŠTA ČINITI U Bi. H ?

Sažetak: Rudarske katastrofe se ne smiju zaboraviti; države i stručnjaci ih koriste za ustrojavanje i primjenu boljih principa, propisa i prakse pex-zaštite, u rudnicima i uopće. U Bi. H procesi stoje, a briga o sigurnosti je neophodna više nego ikad. Pojedine sredine su posebno ugrožene, zbog zastarjelih instalacija i opreme, napuštenih, prevaziđenih i nenadziranih tehnologija. I s novim tehnologijama također dolaze novi, često nepoznati rizici, za koje sistemi bez dobre regulative, institucija i znanja nemaju odgovarajuću prevenciju, pripremu i odgovor. Eksplozije izazivaju razni uzročnici, a nehat, nedisciplina i neznanje su najčešći. U obrazovanju i regulativi Bi. H zanemareno je izučavanje i prevencija opasnosti. Ne ustrojavaju se djelotvorne institucije, niti vode odgovarajuće statistike. Članak ukazuje na propuste u izučavanju, reguliranju i prevenciji opasnosti od eksplozija, na nužnost sistematskog, multidisciplinarnog i integralnog tretiranja zaštite radne i životne sredine, kao i na okvir i redosljed prioritetnih aktivnosti u Bi. H.

Uvod, opće informacije Opasnosti - nekad se ne mogu izbjeći, ali nekad rezultiraju katastrofama i kad postoje mogućnosti za sprečavanje ili ublažavanje. Zemlje u razvoju, znatno više od razvijenih, pogođene velikim nesrećama i na njih ne nalaze pravovremene odgovore. Regulativa, praksa i obrazovanje u Bi. H zanemaruju prevenciju opasnosti od tehnoloških nesreća. Ne ustrojavaju su institucije, ne ažuriraju propisi niti vode statistike, iako se decenijama bilježi velik broj rudarskih i tehnoloških katastrofa, sa ljudskim i materijalnim gubicima. Do 1990. je postojao zakonodavni okvir, kao i značajan broj obrazovnih i privrednih subjekata, koji su se sistematski bavili zaštitom na radu. Neki od njih postoje i danas, uz brojne nove, ali je uočljiv trend opadanja kvaliteta i osposobljenosti.

FBi. H, RS i DB ustrojavaju nove sigurnosne propise (međusobno neusklađeni, bez institucija i cjelovitog nadzora). Formalno propisane brojne mjere prevencije, ali projektanti, instalateri, održavaoci, remonteri, nadzor, inspekcije. . . , u većini sektora, teško dolaze do procjena i kategorizacija rizika, upotrebljivih za racionalnu i efikasnu primjenu. Drastični primjeri manjkavosti regulatornog okvira nedonošenje odgovarajuće Naredbe prema direktivi Atex-95 u Bi. H i Zakona o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u FBi. H, što onemogućava primjenu novijih svjetskih tehnoloških znanja i standarda pex-zaštite. Ukazuje se na potrebe reguliranja pex-zaštite, na nužnost izučavanja i sistemskog tretiranja, na integralni pristup zaštiti radne i životne sredine, kao i na prioritetne mjere i aktivnosti u Bi. H, važne zbog uvođenje novih i manje poznatih tehnologija, te za pogone i prostore, čija ugroženost potiče od ranije, a zapušteni su, oštećeni, loše održavani i/ili nemaju odgovarajući nadzor. Razvoj i usklađivanje rješenja za sprečavanje i ublažavanje eksplozija u svijetu donose nov i cjelovit pristup, kojeg je neophodno temeljito izučavati i, zbog stalnih unapređenja, uspostaviti ili prilagoditi odgovarajuću regulativu i institucije. Zemlje bivše SFRJ uspostavljaju vlastite modele, preuzimajući direktive i standarde EU, neki od njih su među boljima u Evropi i, zbog zajedničkih iskustava, razumijevanja, naslijeđene AKCENTI: regulative i nužnosti suradnje, prihvatljivi su i za Bi. H. • saradnja država, nastalih disolucijom SFRJ, na putu ka EU • vodeći subjekti i multidisciplinarni tretman pex-zaštite • infrastruktura (kvaliteta, sigurnosti i pex-zaštite) • formalistički pristup – procjene, elaborati, licence, certifikati • nova i stara postrojenja, jaz između teorije, propisa i prakse • rudarstvo, izdvojeni tretman (pex i Zn. R), kao i dosad

Infrastruktura kvaliteta* i sigurnosti Uspostavljanje tzv. infrastrukture kvaliteta započeto je u Bi. H slično većini zemalja, koje teže ulasku u EU, donošenjem zakona o standardizaciji, mjeriteljstvu, akreditaciji i nadzoru nad tržištem. Cilj – nadomjestiti i izgraditi segmente sistema - institucija i infrastrukture iz perioda SFRJ i SRBi. H i odgovoriti potrebama tržišta i strateškim prioritetima zemlјe. (Što više preduzeća ima pristup priznatoj infrastrukturi kvaliteta, to značajnije sudjeluju u globalnoj trgovini i razvoju). Institucije za standardizaciju, mjeriteljstvo i akreditaciju predstavlјaju zemlјu na međunarodnom nivou i, zbog sigurnosti funkcionisanja sistema, finansiraju se iz državnog budžeta. * Infrastruktura kvaliteta podrazumijeva i elemente infrastrukture sigurnosti

Zakonski okvir za infrastrukturu kvaliteta u Bi. H: - Zakon o standardizaciji, Zakon o mjeriteljstvu, Zakon o mjernim jedinicama i Zakon o akreditaciji Bi. H (Sl. gl. Bi. H, broj 19/01), - Zakon o osnivanju Instituta za akreditaciju Bi. H (Sl. gl. Bi. H, broj 10/02), Zakon o osnivanju Instituta za standardizaciju Bi. H (Sl. gl. Bi. H, broj 44/04), Zakon o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo Bi. H (Sl. gl. Bi. H, broj 43/04), - Zakon o nadzoru nad tržištem u Bi. H (Sl. gl. Bi. H, broj 45/04, 44/07 i 102/09), Zakon o opštoj sigurnosti proizvoda Bi. H (Sl. gl. Bi. H, broj 102/09), Zakon o zaštiti potrošača u Bi. H („Sl. gl. Bi. H“, broj 25/06), Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti ("Sl. gl. Bi. H", broj 45/04), Zakon o osnivanju Agencije za nadzor nad tržištem Bi. H. Na nižim zakonodavnim nivoima (entiteti, DB, kantoni) je uspostavljeno 13 inspekcija, a doneseni su zakoni i opći sigurnosni propisi*: zaštite i spašavanja, zaštite od požara, zaštite okoline i zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Oblast pex-zaštite (u EU uređena s dvije osnovne direktive: tzv. Atex-95** ili proizvođačka (94/9) i Atex-137 ili korisnička (99/92), koje prati stotinjak standarda) u Bi. H, jedinoj zemlji u širem okruženju, nije regulirana. * Mnogi sigurnosno-tehnički propisi (pravilnici, naredbe, uredbe) preuzeti su iz SFRJ i SRBi. H. ** Bi. H nije preuzela direktivu Atex-95, a FBi. H je, također, jedina zakonodavna jedinica bez novog zakona o sigurnosti i zdravlju, usklađenog sa Općom direktivom sigurnosti i zdravlja EU. Umjesto direktive br. 94/9 od 2016. u EU je na snazi nova direktiva broj 2014/34/EU

Izvod iz Upitnika – Informacije koje Evropska komisija traži od Vijeća ministara Bi. H u svrhu pripreme Mišljenja o zahtjevu Bi. H za članstvo u EU Kalibracija, standardi, ispitivanje, certifikacija, ocjena usklađenosti, akreditacija i nadzor nad tržištem 60. Molimo vas da pružite podatke o relevantnim režimima za proizvode: a) kratak opis i b) dalji razvoj. Odgovori na ova dva pitanja bi trebali obuhvatiti. . . i : . . . j) Oprema za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (ATEX). . . Eksplozivne atmosfere (Direktiva 1999/92/EZ): ? 151. Da li su zakonodavstvom posebno obuhvaćeni rizici koji nastaju od eksplozivnih atmosfera? 152. Ako je odgovor potvrdan, koje zaštitne mjere predviđa zakonodavstvo? 187. Određene direktive u oblasti zdravlja i sigurnosti na radu zahtijevaju da poslodavci preduzmu posebne preventivne i zaštitne mjere, da obezbijede radnicima određenu opremu za rad da bi se osigurala zaštita radnika i da izvrše značajne promjene na mjestima rada (ovo obuhvata uslove propisane, npr. 2009/104/EZ o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim uslovima za korištenje opreme za rad, 98/24/EZ o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika od rizika od hemijskih agensa na radnom mjestu, 2003/10/EZ o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim uslovima u vezi sa izloženošću buci, 2009/148/EZ o zaštiti radnika od rizika u vezi sa izloženošću azbestu, 2006/25/EZ o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim uslovima u vezi sa izloženošću vještačkom optičkom zračenju i ostalim). S obzirom na to da uvođenje ovih mjera podrazumijeva određene finansijske troškove, državni organi se pozivaju da daju svoje komentare o tome da li je sprovedena (ili se planira sprovesti) procjena uticaja kada je u pitanju socioekonomski uticaj provođenja ovih direktiva i da li su planirane mjere koje bi pomogle poslodavcima da obezbijede djelotvorno provođenje datih direktiva.

Ukratko o pex-zaštiti u Bi. H RANGIRANJE NAJVEĆIH RIZIKA U Bi. H, prema Procjeni ugroženosti od velikih nesreća

Pregled djelatnosti najčešće ugroženih eksplozijom Najveće opasnosti su rudnicima sa podzemnom eksploatacijom, gdje su se dogodile i najveće rudarske nesreće. . .

PREGLED DJELATNOSTI I PREDUZEĆA U Bi. H SA POTENCIJALNO EKPLOZIVNIM ZONAMA, ocjena iz 2007. Djelatnost Energetika Industrija hrane i pića Hemijska, farmaceutska i slične proizvodnje Vrsta preduzeća/pogona Pribl. broj objekata Potencijalno eksplozivni mediji Termoelektrane Rudnici uglja – separacije i sl. Toplane i energane 4 Ugljena prašina, vodonik 20 Ugljena prašina, CH 4, CO, H 2 S, Cn. Hm 50 Ugljena prašina, nafta, plin Veće transformatorske stanice 200 Vodonik 200 Ugljena prašina, derivati, LPG 30 40 200 1 1 5 Razno Prašina brašna i žitarica Prašina brašna Organski rastvarači, ulje Prašina šećera Prašina ječma i heljde Proizvodnja alkohola 5 Alkoholne pare Ostalo 25 Razno Koksare 2 Ugljena prašina, aromatski i alifatski ugljikovodici, koksni gas Proizvodnja lijekova 3 Organski rastvarači, organska prašina , , stiropora 2 Pentan, n-heksan, stiren Poliuretanska hemija 1 TDI, organski rastvarači Vještačka đubriva i sl 1 Prašina, amonijak i dr. ostalo 5 Razno Velike kotlovnice i agregati Ostalo Mlinovi i silosi Pekare Uljare Šećerane Pivare

Naftni derivati i zapaljivi gasovi Automobilska, metalna i slične proizvodnje, montaže i remonti Ostale djelatnosti Rafinerije Benzinske pumpe Pumpe za LPG 2 800 80 Nafta i naftni derivati Naftni derivati, organski rastvarači LPG Terminali, luke, skladišta 10 Nafta i naftni derivati Cjevovodi 1 LPG, sirova nafta Proizvodnja kisika i gasova 5 Eksplozivni gasovi i pare Distribucija kisika i gasova 20 Eksplozivni gasovi i pare Ostalo 50 Razno Autodijelovi, alu-felge i sl 5 Lakovi organskog porijekla, metalna prašina Proizv. elektro i Ex-opreme 10 Lakovi organskog porijekla, metalna prašina Metalne konstrukcije 20 Acetilen, organske boje, metalni prah Termorashladni uređaji 2 Organske boje i lakovi Sanitarni uređaji 2 Stiren, rastvarači, katalizatori Oprema i dijelovi, razni 5 Razno Servis i remont, uklj. autoserv. 200 Prašine različitog porijekla, lakovi, derivati nafte Ostalo 35 Razno Drvoprerada – veće pilane i sl 200 Prašina drveta Proizvodnja namještaja 30 Prašina drveta, lakovi, ljepila, rastvarači Lakirnice; boje i lakovi 100 Pare i maglice boja i lakova Poljoprivreda 50 Metan, prašine žitarica, herbicida i insekticida Deponije, tuneli, gradilišta 50 Metan, ugljenmonoksid Pogoni za reciklažu - Metan, ugljenmonoksid, amonijak Odvođenje otpadnih voda - Metan, amonijak, H 2 S Tekstilna Telekomunikacije Ostalo 10 30 - Zapaljiva prašina Vodonik, derivati nafte Derivati nafte, LPG itd. UKUPNO, približno: 2500 1) Broj većih i srednjih preduzeća je značajno manji od broja malih, a neke kompanije posjeduju veći broj objekata u jednoj ili u više djelatnosti, datih u rubrikama tabele. Broj manjih subjekata s niskim nivoom rizika stalno raste. Grubo procijenjeni odnos registrovanih velikih, srednjih, malih preduzeća i obrtnika, analogno stanju u TK, približno je 1: 30: 120: 200. U 2006. god na TK je registrovano 6573 preduzeća i 8869 obrtnika, a početni uticaj Atexa će osjetiti samo 3 -5%. Drugi prilozi Analize sadrže spiskove subjekata, koje nadzire Inspekcija za PPZ TK (prilog e 13), klasificiranih djelatnosti, koje će zahvatiti Atex (e 14) i registrovanih pravnih i fizičkih subjekata u općini Tuzla (e 19). Prema tim podacima, obavljenim razgovorima, analognim i iskustvenim zaključcima autori su formirali gornju tabelu. 2) Samostalne zanatske radnje, male pilane, kotlovnice, proizvodnja alkoholnih pića, male aku-stanice, mali agregati, pretakališta LPG i naftnih derivata i sl, u vlasništvu fizičkih lica i u „sivoj“ ekonomiji nisu obuhvaćeni - za njih treba definirati slične, ali pojednostavljene i posebne mjere, ovisno od drugih propisa, direktiva i inspekcijskog nadzora.

O opasnim atmosferama i rizicima od eksplozije DIREKTIVE ZAŠTITE NA RADU (u entitetima): - Opća direktiva zaštite zdravlja i sigurnosti na radu - Propisi za industrijske ex-korisnike (Atex-137) - Propisi za zaštitu na radu u rudnicima, - pri površinskoj i podzemnoj eksploataciji i - eksploataciji minerala bušenjem - za električne uređaje u podzemnim rudnicima DIREKTIVE NOVOG PRISTUPA (u Bi. H): • • Naredba o sigurnosti mašina Naredba o električnoj opremi (LVD) Naredba o elektromagnetnoj kompatibilnosti Naredba o ličnim zaštitnim sredstvima Naredba o opremi pod pritiskom Naredba o liftovima Naredba o građevinskim proizvodima Naredba o neautomatskim vagama • Naredba o ex-opremi (ATEX-95) - nacrt • Naredba o žičarama - PREDNACRT 2/18/2021 ĐURĐEVIK 13

Povezane opasnosti i kritične infrastrukture Konceptualni model za identifikaciju rizika (prema S. Krajcar&dr, studija zaštite kritične infrastrukture i EES RH)

Propisi i praksa u Bi. H SUBJEKTI I INFRASTRUKTURA UPRAVLJANJA RIZICIMA OD EKSPLOZIJE

Propisi i praksa u Bi. H TC-30 Kablovi: “. . . još nema naznaka napretka u preuzimanju evropskih direktiva i donošenju tehničkih i sigurnosnih propisa u Bi. H, kao ni u entitetima i Distriktu Brčko. Time se rad na standardizaciji devalvira i onemogućava se masovnija primjena novih EN standarda i evropske “dobre prakse”, što direktno utiče na sigurnost građana i radnika u privredi. Zamrznut je rad Komiteta za tehničke propise Bi. H, pa u tzv. infrastrukturi kvaliteta (po milionskom projektu EU u Bi. H, izvorni naziv je „infrastruktura sigurnosti“), sem preuzimanja evropskih standarda, nema nikakve značajne aktivnosti niti strategije. Stoga. . . da Institut i TO BAKE razmotre ozbiljnost situacije i da nadležnim državnim tijelima upute urgencije u pogledu planskog i prioritetnog preuzimanja sigurnosnih direktiva, kao i podrške prevođenju pripadajućih standarda. Smatra. . . da je, umjesto upornog dostizanja visokog procenta preuzetosti EN standarda (ili uporedo s njim), korisnije raditi na pripremi prednacrta nekoliko najvažnijih instalacionih i sigurnosnih propisa, koji upućuju na preuzete evropske standarde, čije bi prevode, također, trebalo raditi paralelno. Nadležnim ministarstvima, kao i privredi (naročito rudnicima i rizičnijim nadzemnim djelatnostima) to bi pomoglo u odabiru prioriteta, lakšoj i bržoj izradi njihove regulative, te primjeni novih standarda. Uz sve to, morao bi se jasno riješiti, a privredi i drugim korisnicima razjasniti, status JUS standarda, na koje se pozivaju mnogi stari, još uvijek važeći propisi. ”

TC-6 Oprema za ex-atmosfere: “Članovi komiteta iz RS su istakli da nema nikakvih pozitivnih pomaka po pitanju ex-problematike i rada Ex-komisije RS u prethodnom periodu. Komisiji uskoro ističe mandat, a predsjednik je najavio skoro sazivanje sjednice, jer neaktivnost komisije uzrokuje i dodatne probleme u sektoru zaštite na radu. J. Delić je obavijestio članove komiteta da je Ex-komisija Bi. H aktivna i da su u rad, pored zaposlenih u Institutu za standardizaciju Bi. H, uključeni i vanjski saradnici, tj. članovi Ex-komisije, koja radi u izmijenjenom sastavu. Delić je angažovan da, do odlaska u penziju, radi na poslovima certifikacije opreme mehanizovanog širokog čela u RMU Zenica. Također je istakao da je u zadnje vrijeme uočen veliki broj malverzacija od strane proizvođača i dobavljača robe iz Evropske unije, falsifikovanja dokumentacije i sl, te istakao da se poslovima certificiranja mora pristupiti veoma ozbiljno i odgovorno. Još jednom je istaknuto da je prioritet i ovoj oblasti donošenje odgovarajućih propisa i da bi zdravlje i sigurnost zaposlenih, prvenstveno u rudnicima, trebali biti prioritet za zakonodavce i poslodavce. Nažalost, odgovora nadležnih ministarstava nema. “

(Ne)naučene lekcije i edukacija za sigurnost NESREĆE – EKSPLOZIJE SE DOGAĐAJU, ZBOG RAZNIH UZROKA -prikaz razdiobe uzročnika paljenja, prema jednom od izvora (Rumbak, Ex-bilten) Lukavac, 24. 10. 2014. 18

Zn. R i pex-zaštita u Bi. H. . . , zaštitu na radu je neophodno značajno unaprijediti, donijeti i uskladiti potrebnu regulativu, osnovati i konsolidirati nadležne institucije. . . Nužna je edukacija i koordinacija brojnih subjekata, posebno za oblast prevencije ugroženosti od eksplozije, koja dosad nije dosljedno regulirana i, bez obzira na evidentne rizike i teške posljedice dosadašnjih nesreća, nije odgovarajuće tretirana niti u institucijama ni u privredi. . Pored rudnika izražena je potreba unapređenja u nadzemnoj industriji, pojedinim MSP, obrtima i objektima masovnog okupljanja, gdje ni dosadašnja regulativa i praksa nisu pratile evropske trendove, a nova se veoma sporo uspostavlja. Posebno teško stanje je u FBi. H, energetski i industrijski razvijenijim kantonima (TK, ZDK i KS), gdje nedostatak regulative i materijalnofinansijske podrške, te dotrajalost pogona i opreme dodatno povećavaju rizike. . U TK postoje najveće potrebe i potencijali, ali je, bez regulatornog okvira, preuzimanja novih evropskih direktiva i standarda i odgovarajuće stručne podrške, vrlo teško započeti sistematsko unapređenje, uspostavljanje institucija i, posebno, pružanje odgovarajuće podrške malim subjektima, kojima je ona najpotrebnija. . Situaciju dodatno otežavaju ekonomsko stanje u budžetima i privredi, blokade i nemogućnost usklađivanja političkih, državnih i entitetskih subjekata, zastoji u preuzimanju pravnog naslijeđa EU i u provođenju SSP Bi. H - EU, opće siromaštvo, nedovoljna informiranost i razumijevanje ove problematike u vlasti, privredi i javnosti.

(Ne)naučene lekcije i edukacija za sigurnost Šta činiti da do nesreće ne dodje ? Slajd iz prezentacije dr Cinklera

Ka procjeni i upravljanju rizicima od eksplozija Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji) protiveksplozijskih zaštićenih električnih uređaja, koji su namijenjeni za upotrebu u prostorima ugroženim od eksplozivnih smješa (Službeni list SFRJ, broj 25/89) i ubuduće (po regulativi EU): Uz direktive ATEX (i rudarske) koristi se oko 100 BAS/EN (ISO, IEC) standarda 21

Postupak procjene i primjene mjera pex-zaštite Izvori paljenja eksplozivnih atmosfera • Vruće površine • Plamen i vrući plinovi • Mehanički generirane iskre • Električni uređaji • Lutajuće električne struje i katodna korozijska zaštita • Statički elektricitet • Atmosfersko pražnjenje (munja) • Radiofrekventni el. magnetni valovi od 104 do 3 x 1012 Hz • Elektromagnetni valovi od 3 x 1011 do 3 x 1015 Hz • Jonizirajuća zračenja • Ultrazvuk • Adijabatska kompresija i udarni valovi • Egzotermne reakcije uklj. samoupalu prašine

Izvodi iz zaključaka projekata Udruženja Atex: • • Ugroženim MSP i obrtima potrebno je (i moguće) osigurati stručnu podršku, ali je nužno osposobiti i aktivirati nadležne subjekte U Bi. H nema takvih firmi i resursa, da bi mogli samostalno graditi novu i skupu infrastrukturu pex -zaštite. Neophodan je strateški pristup, saradnja, podrška vlasti i inozemnih subjekata. • U redovnom obrazovanju nema pex-zaštite, a mora se planski (i djelimično) uvesti na tehničkim fakultetima, u nekim srednjim školama, a nužni dio, sa Zo. P i sigurnosnim obrazovanjem, u osnovne škole. • Osim sigurnosnih studija, procjena ugroženosti mora se izučavati i na tehničkim fakultetima • Napredak se može postići samo usaglašenim djelovanjem obrazovnih institucija, stručnih udruga, nadležnih državnih tijela i preduzeća. Uvjet za zajedničko djelovanje i pojedinačni razvoj je donošenje odgovarajuće regulative i planova, preuzimanjem evropskih direktiva, sa dobro odmjerenim mjerama i koracima u prelaznom periodu. • Dopunska obuka mora nadomjestiti manjkavosti i nepostojeće oblike redovnog obrazovanja. Zbog toga, dosadašnje programe treba modernizirati i racionalizirati, prema modelima EU i IECEx, a predavače i instruktore dodatno i redovno educirati. Taj novi sistem treba podvrći strožoj kontroli i certifikaciji. • Certifikaciju vrše akreditirana tijela!? Ex-komisija pri Institutu za standardizaciju koristi usluge instituta u Srbiji (N. Sad i Vinča? ), Ex-agencije RH i dr. ex-lab u EU

1. 7 Saradnja i pomoć pri regionalnim integracijama prema: NACIONALNA INFRASTRUKTURA KVALITETA Dr. Clemens Sanetra, Rocío M. Marbán “Pomoć u području infrastrukture kvaliteta također ima pozitivan utjecaj na procese regionalnih integracija. Dijalog koji se početno usmjerava na tehnička pitanja može uticati na izgradnju povjerenja. To može dalje poticati bliže kontakte na političkoj razini. Uspostavljanje potpuno formirane nacionalne infrastrukture potrebne širine i dubine zahtijeva dugoročno ulaganje i povezivanje sredstava. Za mnoge države to nije izvedivo ni korisno. To se može kompenzirati regionalnom suradnjom, na primjer sporazumima, zajedničkom upotrebom dopunske infrastrukture ili jačanjem dijaloga među stručnjacima. Kao rezultat, potpora te vrste može pomoći razvoju regionalnih gospodarskih područja. Kao primjer toga, zahvaljujući evropskim direktivama za usklađivanje, Evropska unija ima jednu informacijsku točku i jedno notifikacijsko tijelo za Sporazum SPS. Suprotno, sama struktura na regionalnoj razini kao zamjena za autonomne nacionalne strukture dokazala se u prošlosti kao neprikladna. Da bi se željena poboljšavanja održavala dok mjerama strane pomoći ne dođe kraj, treba imati na umu da su kontinuitet i održivost od presudne važnosti pri utvrđivanju infrastruktura kvaliteta. ”

REZIME – ŠTA ČINITI U Bi. H ? • podsjećanje na aktuelno stanje, slabosti i opasnosti - ponovo se apelira na savjest odgovornih • poziv za saradnju i pitanje – šta činiti da bi negativni trendovi zaustave • sugestije za prve korake u oblastima, koje potencira ovaj članak: - propisi: objaviti Naredbu i propise vezane za Atex, usvojiti Zakon o Zn. R FBi. H, početi harmonizaciju druge regulative. . . - institucije: koncipirati, osnovati i akreditirati tijelo (ili više njih) za certifikaciju exopreme i firmi, uz koje bi se osposobila/ovlastila bar jedna laboratorija/ispitna stanica. . . - edukacija: osposobiti i provjeriti kompetencije edukatora, inspektora i cert. tijela, usvojiti program, uvažavajući andragoške metode, eobrazovanje, holistički pristup i praktičnu obuku Dosadašnja partnerstva i osposobljenije firme, remonteri i održavaoci, ispitne stanice i laboratorije, instalateri i pružaoci usluga Zn. R, preduzeća sa opasnim prostorima i procesima, mogu biti osnova za razvoj, koji nije zamisliv bez edukacije na svim nivoima, saradnje i udruživanja, posebno malih subjekata, te usklađenosti i aktivizma nadležnih i ovlaštenih tijela

RAZLIČITA VIĐENJA PROJEKTA I PROBLEMA Kako vlasti i institucije u Bi. H vide problem pex-zaštite ? Kako je kupac objasnio sta želi Kako je vođa projekta razumio kupca Kako je inženjer isprojektovao Kako je programer programirao Kako je Kakva je servisna podrška Šta kupcu stvarno treba prodaja Kako jeopisala projekt dokumentiran Šta su izvođači instalirali Šta je

H V A L A N A P A Ž NJ I ! Rafo Jozić, dr Snežana Mičević, dr Mevludin Delalić Udruženje Atex, Tuzla, Bi. H I. Mujezinovića – 1 atex@atex. ba Tel: 061148532