EKONOMIKA PREDUZEA IDio Prof dr Sadik Bahti POJAM

EKONOMIKA PREDUZEĆA I-Dio Prof. dr. Sadik Bahtić

POJAM EKONOMIJE KAO NAUKE Porijeklo riječi ekonomija dolazi od grčkih riječi : OIKOS – kuća, imanje NEMOS -zakon, pravilo, red, zakon-upravljati kućom-imanjem Proizilazi da rijec ekonomija prevedena na bosanki jezik znac i upravljati kućom, imanjem Oikonomija - izvorno znači

POJAM EKONOMIJE KAO NAUKE Izučavanje ekonomije kao nauke traje od preko 200 godina. U toku ovog perioda ekonomija kao nauka se : 1. proširivala, 2. dograđivala i 3. diferencirala od drugih nauka i postala veoma složena.

POJAM EKONOMIJE KAO NAUKE �Ekonomija se definiše kao ljudska aktivnost kojom se želi ostvarenje odabranih ciljeva upotrebom ogranic enih resursa. �Ekonomija je nauc na disciplina koja prouc ava osnovna pravila ponašanja ekonomske zakonitosti u ekonomskim aktivnostima.

POJAM EKONOMIJE KAO NAUKE Ekonomija kao nauka izučava mnogo ekonomskih disciplina kao što su: 1. Mikroekonomija, 2. Makroekonomija, 3. Ekonomski razvoj, 4. Ekonomika preduzeća, 5. Računovodstvo, 6. Statistika, 7. Marketing itd. Mikroekonomija služi kao podloga za sve ostale discipline.

POJAM I PREDMET IZUČAVANJA EKONOMIKE PREDUZEĆA �Ekonomika preduzeća je naučna disciplina koja se bavi izučavanjem poslovanja preduzeća. �Ona, izučava stanje i promjene u fazama poslovanja preduzeća, principe i zakonitosti u tokovima njegovog reprodukovanja.

EKONOMIKA PREDUZEĆA Proces reprodukcije u preduzeću definiše se preko: 1. ulaganja, 2. rezultata i 3. faktora koji djeluju na ulaganje i rezultate preduzeća.

EKONOMIKA PREDUZEĆA Ekonomika preduzeća izučava: �faktore reprodukcije-proizvodnje, �uslove i oblike korišćenja komponenata proizvodnje, �zakonitosti i principe racionalnog kombinovanja faktora �proizvodnju (efikasnost, ekonomičnost i efektivnost), �rezultate reprodukcije, �odnose između ulaganja i rezultata, �raspodjelu ostvarenih rezultata, �proces rada i poslovanja.

EKONOMIKA PREDUZEĆA �Izučavanje TROŠKOVA predstavlja značajnu oblast Ekonomike preduzeća. �Pri tome CILJ PREDUZEĆA je da ostvari što veći rezultat, uz što manje trošenje i angažovanje sredstava i rada.

EKONOMIKA PREDUZEĆA U savremenoj praksi razlikujemo: 1. ekonomiku industrijskih preduzeća, 2. ekonomiku poljoprivrednih preduzeća, 3. ekonomiku trgovinskih preduzeća, 4. ekonomiku ugostiteljskih preduzeća, 5. ekonomiku građevinskih preduzeća i sl.

EKONOMIKA PREDUZEĆA Sa stanovišta funkcija u preduzeću, možemo odvojeno izučavati: 1. ekonomiku nabavke, 2. proizvodnje i 3. prodaje.

ODNOS EKONOMIJE PREDUZEĆA S DRUGIM NAUČNIM DISCIPLINAMA �Mikroekonomija i Makroekonomija kao načne discipline su povezane sa Ekonomikom preduzeća. �Razlika između Mikroekonije i Ekonomike preduzeća je u tome što mikroekonomija posmatra tržišne učesnike pa i preduzeće u međudjelovanju sa drugim učesnicima na tržištu, dok ekonomika preduzeća izučava i analizira SAMO preduzeće kao izoliran privredni subjekt.

ODNOS EKONOMIKE PREDUZEĆA S DRUGIM NAUČNIM DISCIPLINAMA RAZLIKA između Mikroekonomije i Makroekonomije se ogleda u predmetu pručavanja. �Mikroekonomija proučava ponašanje pojedinačnih učesnika na tržištu kao što su kupci, proizvođaći, potrošači itd. dok �Makroekonomija proučava ekonomiju jedne države na globalnom planu.

ODNOS EKONOMIKE PREDUZEĆA S DRUGIM NAUČNIM DISCIPLINAMA Ekonomika preduzeća je povezana i sa većim brojem neekonomskih naučnih disciplina: 1. društvenih, 2. tehničkih, 3. medicinskih i 4. pravnih nauka.

PREDUZETNIŠTVO je djelatnost preduzetnika, zasnovana na znanju i inovacijama, da pokrene neku aktivnost , uz preuzimanje određenog rizika, u svrhu postizanja određenog cilja, prvenstveno stvaranja novog tržišta.

PREDUZETNIŠTVO �Preduzetništvo stalno teži „NOVOM I NIKAD SE NE MIRI S POSTOJEĆIM“. �U modernom preduzetništvu vrijedi pravilo „SVE ŠTO JE DANAS DOBRO NIJE DOBRO ZA SUTRA“. �Preduzetništvo, dakle, nije profesija, ono je sposobnost čovjeka da pokrene neku aktivnost u svrhu postizanja određenog cilja.

NASTANAK PREDUZETNIŠTVA �Preduzetništvo, kao ideja, stara je koliko i ljudsko društvo t. j. postoji , otkad je čovjeka. �Prvi zapisi nam ukazuju na razne oblike preduzetništva u rano doba, u egipatskoj, arapskoj i kineskoj civilizaciji. �U antičko doba poznati su različiti tipovi preduzetništva u staroj Grčkoj i Rimskom carstvu gdje kao različite preduzetničke aktivnosti jačaju trgovina i novčano poslovanje.

ISTORIJSKI RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA Gledano sa istorijskog aspekta preduzetništvo se moglo svrstati u šest(6) kategorija: 1. Preduzetništvo gusara, 2. Preduzetništvo feudalaca, 3. Preduzetništvo državnih činovnika, 4. Preduzetništvo špekulanata, 5. Preduzetništvo trgovaca, 6. Preduzetništvo obrtnika, zanatlija i druguh proizvođača.

ISTORIJSKI RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA �MARKO POLO je jedan od najranijih primjera preduzetnika koji je utvrdio trgovački put prema Dalekom Istoku. �On je potpisivao ugovore sa trgovcima i bankarima da će im prodati njihovu robu. �Ugovor koji je potpisao predviđao je pozajmicu trgovcu-pustolovu sa kamatom od 22, 55% uključujući osiguranje.

PREDUZETNIŠTVO �Jedna od još uvijek nerazjašnjenih inovacija je gradnja EGIPATSKIH PIRAMIDA rađenih od kamenih blokova teških nekoliko tona. �Očito je da je preduzetništvo tijesno povezano s intenzivnim promjenama u tehnologiji , ekonomiji, politici te socio – kulturnim i institucionalnim dostignućima u društvu.

ZNAČAJ PREDUZETNIŠTVA Preduzetništvo donosi poznate četiri (4) prednosti za svako savremeno društvo: 1. preduzetništvo potiče ekonomski rast, razvoj i proizvodnju, 2. stvara nova znanja i nove tehnologije, 3. nove proizvode i usluge i 4. mijenja i potiče tržišnu konkurenciju.

STRATEGIJE PREDUZETNIŠTVA Pod preduzetničkom strategijom se podrazumjeva način na koji se ostvaruju preduzetnički ciljevi. Postoje četiri (4) preduzetničke strategije: 1. biti prvi a istovremeno i najbolji, 2. pogodite ih tamo gdje ne očekuju, 3. ekološke i 4. promjene ekonomskih karakteristika proizvoda, trzišta ili privredne grane.

CILJEVI PREDUZETNIŠTVA Ciljevi preduzetništva su: 1. promocija i podsticanje razvoja preduzetništva i preduzetnickog duha, 2. otvaranje novih preduzeća i rast i razvoj postojećih, 3. razvoj tržišta konsultantskih usluga i 4. razvoj preduzetničke infrastrukture.

ODABIR KADROVA U PREDUZETNIŠTVU � 1. Analiziranje posla obuhvaća identificiranje poslovnih zadaća, obaveza i odgovornosti, te potrebnih znanja, vještina i sposobnosti za obavljanje posla. � 2. Eksterno zapošljavanje je zapošljavanje putem tržišta rada, i to putem zapošljavanjana burzi rada, oglasima u novinama, na univerzitetima, pomoću posrednika pri zapošljavanju, putem internetskih stranica preduzeća, internetskih servisa, itd. � 3. Prednosti internog zapošljavanja su upoznatost sa organizacijom, poznavanje kandidata, zahtijeva manje ulaganje vremena i manje novčane izdatke, te može pridonijeti motiviranosti zaposlenika.

ODABIR KADROVA U PREDUZETNIŠTVU Preporučeno je da su intervjui stručno vođeni od strane psihologa. Postoje tri (3) tipa intervjua: 1. Strukturni intervju kada svima postavljamo ista pitanja, 2. Situacijski intervju kada se pitanja postavljaju ovisno o situaciji, 3. Nestrukturni intervju koji se izvodi u obliku jednostavnog razgovora.

ODABIR KADROVA U PREDUZETNIŠTVU Pisani testovi: �Testovi sposobnosti (vještine), �Testovi osobnosti, �Testovi fizičkih mogućnosti, �Testiranje učinaka, �Preporuke.

FUNKCIJA KONTROLE U PREDUZETNIŠTVU Funkcija kontrolisanja u preduzetništvu je proces u kojem preduzetnik nadgleda efektivnost preduze. Kontrola je proces koja se sastoji od četiri (4) faze: 1. Utvrđivanje standarda aktivnosti i ciljeva, 2. Mjerenje stvarnih rezultata, 3. Uspoređivanje rezultata sa standardiziranim veličinama, 4. Procjenjivanje rezultata.

FUNKCIJE KONTROLE U PREDUZETNIŠTVU Prema objektu kontrole, vrste kontrole su: 1. Kontrola inputa (kontrola unaprijed), 2. Kontrola izvođenja (proizvodnja, usporedna kontrola), 3. Kontrola outputa (rezultati, kontrola unazad). Ostale podjele kontrole: 1. organizacijska (kontrolu vode odjeli unutar firme), 2. od strane nezavisnih institucija (npr. revizorske kuće).

FUNKCIJE KONTROLE U PREDUZETNIŠTVU Prema vremenu: 1. kratkoročna, 2. srednjoročna i 3. dugoročna. Prema predmetu: 1. kontrola outputa, 2. kontrola ponašanja i 3. kontrola organizacijske kulture.

OBLICI I PODJELA PREDUZETNIŠTVA Preduzetništvo se djeli na: 1. individualno, 2. kolektivno, 3. eksterno i 4. interno. 1. Individualno preduzetništvo se temelji na tržišnoj konkurenciji, posebno u sklopu malih i srednjih preduzeća.

INDIVIDUALNO PREDUZETNIŠTVO �Svjetsko iskustvo pokazuje da one zemlje koje su uspjele razviti jak sektor “malih” individualnih preduzeća i preko njih otvorile prostore za preduzetničke inicijative imaju najbrži razvoj i najefikasniju privredu. �Tako Japan ima više od 65% zaposlenih industrijskih radnika u malim preduzećima.

KOLEKTIVNO PREDUZETNIŠTVO 2. Kolektivno preduzetništvo ne daje i ne može dati one rezultate koje daje individualno preduzetništvo. Sve je veća afirmacija timskog rada koja aktualizira i pitanje razvitka kolektivnog preduzetništva.

EKSTERNO PREDUZETNIŠTVO 3. Eksterno preduzetništvo je najstariji i temeljni oblik preduzetničke aktivnosti. Preduzeće kao poslovni sustav je smješteno u određenu užu ili širu okolinu, te u ekonomski sistem zemlje. Preduzeće obavlja razmjenu sa svojom okolinom, te se u njoj vrjednuju njegovi proizvodi.

INTERNO PREDUZETNIŠTVO 4. Interno preduzetništvo je vezano za stvaranje novih preduzeća i drugih jedinica s više ili manje potpunom ekonomskom samostalnošću unutar starog preduzeća. Uporedo s time stvaraju se i određena unutrašnja tržišta, ne samo roba nego i kapitala, finansijskih sredstava, znanja itd.

PREDUZETNIŠTVO U NEKIM RAZVIJENIM ZEMLJAMA �Preduzetništvo ima veliku ulogu i značaj u razvijenim zemljama. �Njihova iskustva i znanja mogla bi se primjeniti u oblikovanju nacionalnih programa Bosne i Hercegovine, s ciljem ubrazanja provrednog rasta i razvoja zemlje.

PREDUZETNIŠTVO U AUSTRIJI �Austrija je izvanredan primjer uspješne politike općeg razvoja poticanjem nastanka malih preduzeća. �Ta je zemlja putem malih preduzeća osigurala brz privredni rast i visoku konkurentnost. �Većina malih i srednjih preduzeca u Austriji djeluju na području obrtništva, trgovine i turizma. �Sektor turizma je tipičan sektor malog preduzetništva, u kojem se bez velikih inovacija racionalno koriste prirodni resursi i ostvaruje visok dohodak. �Godišnji prihod Austrije od turizma je oko dvadeset(20)milijardi eura.

PREDUZETNIŠTVO U AUSTRIJI �Važno je naglasiti da ministar privrede Austrije mora svake druge godine počevši od 1982. godine podnijeti u parlamentu izvještaj o stanju malih i srednjih preduzeća, koje predstavlja najvažniji izvor informacija o razvoju tih preduzeća. �Za Austriju se s pravom može reći da je zemlja malih preduzeća i preduzetnika.

PREDUZETNIŠTVO U ŠVICARSKOJ �Švicarska je poznata po tome što je svoj privredni razvoj pretežno temeljila na malim i srednjim preduzećima. �U 1995. g. u Švicarskoj je od ukupno 245. 000 preduzeća bilo 97, 1% malih, 2, 7% srednjih i samo 0, 2% velikih preduzeća. �U Švicarskoj prosječan broj zaposlenih u malim i srednjim preduzećima iznosio je 8.

PREDUZETNIŠTVO U ŠVICARSKOJ �Švicarska ima dugu tradiciju pomaganja razvoja malih preduzetnika. �Daje se pomoć za razvoj, finansijske informacije, novčana pomoć, pomoć za povećanje zaposlenosti i za istraživanja. �Za preduzetničko obrazovanje mladih Švicarska (kao i Austrija i Njemačka) ima dvojni sistem, koji im omogućuje da osnovnu i višu obuku dobiju u preduzećima, uporedo s obukom na fakultetima.

PREDUZETNIŠTVO U NJEMAČKOJ Njemačka, kao jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, ima u osnovi samo dva tipa finansijskih institucija: 1. banke i 2. štedionice. Štedionice predstavljaju najači dio njemačkog bankarskog sistema. One kreditiraju i finansiraju privredni razvoj zemlje, preduzeća i privatnog preduzetništva, zanatskoproizvodne industrijske djelatnosti, te snažnu vanjskotrgovinsku orijentaciju, što uključuje zemljoradnju, šumarstvo, ribarstvo, vodoprivredu, energetiku, prerađivačku industriju, građevinarstvo, trgovinu itd.

PREDUZETNIŠTVO U NEKIM RAZVIJENIM ZEMLJAMA �Austrija, Njemačka i Švicarska su samo tri (3) primjera razvijenih zemalja, koja svoj privredni razvoj temelje na preduzetništvu. �Kulturna i geografska bliskost s Bosnom i Hercegovinom, te sličnost privrednih struktura mogu njihovo iskustvo učiniti inspirativnim i za bh preduzetnike i olakšati praktičnu saradnju u mnogim područjima. �Osim njih, treba navesti i jednu od najvećih sila svijeta koja svoj privredni uspjeh temelji na preduzetništvu, a to je Japan.

PREDUZETNIŠTVO U SAD Preduzetništvo u SAD �Mala i srednja preduzeća u SAD-u čine 99. 7% ukupnog broja preduzeća, zapošljavaju oko 50% radne snage privatnog sektora, a u posljednjih 10 godina generiraju na godinu 6080% novootvorenih radnih mjesta, sudjeluju s 23% u opskrbi javnog sektora, te stvaraju više od 50% privatnog BDP-a.

OSNOVNE PRETPOSTAVKE RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA U Bi. H Da bi Bi. H dostigla razvijene zemlje, najprije mora stvoriti određene preduslove za brži razvoj preduzetništva. Osnovne pretpostavke razvoja malih i srednjih preduzeća u Bi. H su: 1. pravne, 2. finansijske, 3. obrazovne, 4. naučne, 5. savjetodavne, 6. servisne i 7. ostale pretpostavke.

TEHNOLOŠKI PARK �Tehnološki park djeluje kao preduzetnički inkubator i pomaže malim preduzetnicima u realizaciji njihovih preduzetničkih ideja i inicijativa u početnoj fazi rasta i razvoja. �Zemlje koje zaostaju u znanjima u oblasti visokih tehnologija trebaju koristiti tehnološke parkove za privlačenje stranih ulaganja a što će rezultirati pokretanje biznisa i povećanje zaposlenosti i budžeta na državnom nivou.

TEHNOLOŠKI PARK Prednosti koje dobivaju preduzetnici u tehnološkim parkovima su: 1. smanjenje troškova smještaja, 2. korištenje infrastrukture, 3. mentorstvo i savjeti u poslovanju, 4. podrška za inovacije, 5. zajednički projekti i klasteri, 6. poslovno obrazovanje i usavršavanje, 7. pomoć u marketing nastupima na izložbama i sajmovima, zajednička web. stranica, prospekti, članci u novinama i sl. 8. donacije (korištenje donacija koje dobiva tehnološki park, licence Microsofta, računari i sl. ).

POSLOVNI INKUBATOR Poslovni inkubator predstavlja „DOM“za stvaranje novih i malih preduzeća. Poslovni inkubator je organizacija koja sistematizuje proces stvaranja uspješnih novih preduzeća, obezbjeđujući im odgovarajuće usluge kao što su: 1. inkubatorski prostor, 2. zajedničke usluge, 3. poslovne savjete i podršku na licu mjesta, 4. pristup finansijama i ekspertskim savjetima, 5. usluge ugovaranja, 6. briga o preduzećima i kada ona izađu iz inkubatora.

POSLOVNI INKUBATOR Pored navedenih, možemo da definišemo i ostale tipove inkubatora: 1. Tehnopol-Tehnopol je urbana kategorija koja može da se proširi na nekoliko gradova u jednom regionu. Tehnopol prihvata velika preduzeća i njihove istraživačke laboratorije, istarživačke institute, hitech preduzeća i posjeduje uslužna preduzeća za tansfer tehnologije. 2. Naučni park-je inkubator koji obezbjeđuje preduzećima kvalitetni poslovni prostor u blizini univerziteta. Preduzeća koja se nalaze u naučnom parku su obično osnovana od strane univerzitetskog osoblja koje želi da komercijalizuje svoja istraživanja.

POSLOVNI INKUBATOR 3. Istarživački park-istraživački park ima iste karakteristike kao naučni park, ali ne dozvoljava proizvodne aktivnosti, ali su običajno povezani sa aktivnostima istraživačkog centra. 4. Poslovni park- omogućava preduzećima da budu smještena u okruženju visokog kvaliteta i veoma podsjeća na naučni park. 5. Industrijski park-Industrijski park ili industrijska zona je velika lokacija koja obezbjeđuje zemljište i objekte za formiranje fabrika.

POSLOVNI INKUBATOR 6. Poslovni i inovativni centar-Centar ima svoj menadžment koji pomaže preduzećima i osnovni mu je cilj stvaranje novih inovativnih preduzeća. Za ulazak i izlazak iz poslovnog i inovativnog centra postoje striktna pravila. 7. Tehnološki centar-Tehnološki centar smješta svoje stanare u jednoj zgradi ili kompleksu poslovnih zgrada. Njihova svrha je da smještaju mala preduzeća čiji je naglasak na proizvodnji. 8. Radionica-Radionice obezbjeđuju prostor za mala preduzeća i individualne preduzetnike uključene u osnovnu proizvodnju i zanatske aktivnosti.

POSLOVNI INKUBATOR 9. Inovativni centar-Obezbjeđuje malim preduzećima savjete i pomoć u razvoju novih proizvoda ili procesa. Cilj im je da stimulišu razvoj novih preduzeća, često mjenjajući dinamiku poslovanja u nekom sektoru. 10. Centar preduzeća-Pruža savjete preduzetnicima i malim preduzećima , ali ne obezbjeđuje poslovni prostor. 11. Inkubator bez zidova-U okruženju gdje postoji višak inkubatora koji pružaju smješataj svojim stanarima, inkubator može da odluči da se fokusira na pružanje nekih drugih usluga svojim klijentima, tzv, inkubator bez zidova.

RAZVOJNE AGENCIJE �Za razvoj malih i srednjih preduzeća veoma su važne i RAZVOJNE AGENCIJE. �Razvojnom agencijom možemo okarekterisati svaku organizaciju koja obavlja zadatke od zajedničkog ili općeg značaja za pojedino područje. �Razvojna agencija mora imati značajnu vezu sa lokalnim ili regionalnom vlasti, u smislu sopstvenog menadžmenta, finansiranja i zadataka. �Osim toga , ona mora imati dovoljno veliko područje djelovanja , koje je ipak manje od države.

RAZVOJNE AGENCIJE U Bi. H su razvojne agencije često utemeljene: 1. da omoguće regijama ekonomsko restruktuiranje i razvoj, 2. da kreiraju adekvatnu implementacijsku strukturu za projekte i usluge. Neophodni zahtjevi za postojanje razvojnih agencija: 1. mora biti prihvaćena i shvaćena od postojećih političkih struktura, 2. mora biti u stanju provesti u operativne projekte svoje ciljeve, 3. treba koordinirati svoju politiku sa drugim regionalnim organizacijama koje već postoje, 4. treba pronaći neophodne finansijske resurse za svoju osnovnu strukturu i implementaciju novih projekata, 5. imati autonomiju kod donošenja poslovnih odluka,

RAZVOJNE AGENCIJE Opće aktivnosti razvojnih agencija su: 1. regionalno strateško planiranje, 2. nefinansijske usluge malim i srednjim preduzećima, 3. savjetovanje i informisanje preduzeća i kreatora preduzeća, 4. finansijske usluge preduzećima, 5. privlačenje stranih investitora, 6. partnerstvo sa velikim preduzećima, 7. sistem obuke.

POSLOVNI AMBIJENT U Bi. H �U poređenju sa razvijenim finansijskim strukturama finasijsko okruženje u Bi. H je relativno siromašno. �Banke i poneke štedionice dominantne su finansijske institucije nisu u funkciji preduzetništva, jer se uglavnom bave prikupljnjem novčanih sredstava (depozitna aktivnost, štednja) i odobravanjem kredita. �Privreda u Bi. H je u jako lošem stanju i na izdisaju, dok banke posluju sa visokim profitom, što nam govori da banke u Bosni Hercegovini nisu u funkciji razvoja privrede.

SLOBODNE INDUSTRIJSKE ZONE �Slobodne industrijske zone su instrument razvoja ekonomske politike, koji je nastao kao odgovor na globalna ekonomska dešavanja. �Radi postizanja ciljeva svog osnivanja, slobodne zone moraju da ponude specifične uslove poslovanja. ( NA PRIMJER, TEŠANJ, GRAČANICA ITD).

SLOBODNE INDUSTRIJSKE ZONE 1. Vanjski faktori: �geografski položaj i saobraćajna povezanost sa svijetom, �tehnička opremljenost puteva i prevoznih sredstava, �političko-ekonomska otvorenost zemlje i njena važnost u međunarodnoj razmjeni, �međunarodni ugled zemlje i stabilnost ekonomskog sistema, �stimulativne mjere ekonomske politike za izvoznu orijentaciju, �jeftina radna snaga, �tržište i tržišni faktori.

SLOBODNE INDUSTRIJSKE ZONE 2. Unutrašnji faktori: �izbor lokacije za zonu, �izbor kvalitetnih programa za rad u zoni, �organizacija rada u zoni, �uslovi korišćenja fizičke i administrativne infrastrukture, �poslovna politika industrijske zone, �poslovno povezivanje osnivača i korisnika zone, �saradnja zone s lokalnim vlastima.

SLOBODNE INDUSTRIJSKE ZONE Iz iskustva velikog broja slobodnih industrijskih zona u svijetu mogu se kao najvažniji faktori uspješnog funkcionisanja tih zona istaknuti ovi: 1. povoljan geo-saobraćajni položaj – zone se lociraju na jakim prometnim punktovima i čvorištima, uz veće luke, međunarodne aerodrome, velike robne terminale i sl. 2. privlačne povlastice – omogućuju sniženje troškova poslovanja korisnika, povećavaju privlačnost zona i nadoknađuju rizike za djelovanje raznih poligona u novoj sredini. Mnoge zemlje u razvoju nadmeću se u davanju što većih povlastica zonama smatrajući da tako povećavaju njihovu privlačnost i konkurentnost.

SLOBODNE INDUSTRIJSKE ZONE Glavne karakteristike industrijskih zona su da: �oslobađaju od poreza na promet ulazne sirovine i materijale koji se upotrebljavaju u proizvodnji, �obezbjede povoljan poslovni ambijent za privlačenje investicija, �oslobađaju izvozna preduzeća od izvoznih poreza i poreza na imovinu, �da se uredi infrastruktura (putna, željeznička, vazdušna itd), �također, se odobrava izuzeće od poreza na dohodak inostranih građana zaposlenih u preduzećima lociranim u zoni. Finansijski podsticaji podrazumijevaju ponudu kredita po sniženim kamatnim stopama.

FAKTORI RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA Resursi kao faktor razvoja preduzetništva �Sve raspoložive materijalne i nematerijalne izvore stvaranja materijalnog bogatstva i ekonomskog blagostanja nazivamo resursima jedne zemlje. �Bi. H je bogata s prirodnim resursima ali ih nismo stavili u funkciju razvoja. �Najvažniji resurs svake zemlje, svakog društva je ZNANJE.

RESURSI Kod nabrajanja privrednih resursa jedne zemlje najčešće se polazi od: 1. Prirodnih resursa, 2. Realnog kapitala, 3. Finansijskog kapitala, 4. Ljudskog kapitala, 5. Informacija, inovacije i znanje.

PRIRODNI RESURSI 1. Prirodni resursi su determinanta obima i strukture proizvodnje. �Oni povećavaju proizvodne mogućnosti zemlje koju ona može da iskoristi. �Možemo navesti Japan kao zemlju sa veoma skromnim prirodnim resursima, ali visokim stepenom privrednog razvitka.

PRIRODNI RESURSI Prirodne resurse čine: 1. geografski položaj, 2. tip zemljišta, 3. rudno i mineralno bogatstvo, 4. bogatstvo vodo-tokovima, 5. prosječna nadmorska visina, 6. bogatstvo šumama, 7. pašnjacima, 8. vazduh i 9. sve druge organske i neorganske stvari.

ULOGA DRŽAVE U POTICAJU I RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA �Država utvrđuje zakonske okvire za funkcioniranje tržišta reguliranjem financijskog tržišta, utjecajem na alokaciju resursa u cilju povećanja efikasnosti privredne djelatnosti, utvrđivanjem okvirnih stopa dugoročnog ekonomskog rasta, utjecajem na kratkoročna privredna kretanja, utjecajem na unapređenje konkurencije, itd. �Vlada svojom politikom i programima stvara preduzetničko društvo i obezbjeđuje mu povoljan poslovni ambijent za uspješno poslovanje.

ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU PREDUZETNIŠTVA Najvažniji aspekti na koje Vlada može direktno da utiče su: 1. Poreska politika , 2. Poreske olakšice (kreirati poresku politiku usmjerenu na mala i srednja preduzeća ), 3. Institucionalizacija preduzetničke orijentacije Vlade (razviti institucije koje će se baviti malim i srednjim preduzećima , njihovo praćenje i poslovanje , olakšati otvaranje preduzeća i sl. ), 4. Subvencije i poticaji.

ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU PREDUZETNIŠTVA Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta vrši upravne stručne i druge poslove utvrđene zakonima koji se odnose na nadležnosti Federacije Bi. H u oblastima : 1. Podsticanje razvoja i obrta, 2. Davanje podrške za primjenu inovacija i uvođenja novih tehnologija u oblasti poduzetništva i obrta, 3. Povećanje učešća preduzetništva i obrta u ukupnoj privredi, 4. Organizovanje institucija za preduzetništvo, 5. Stvaranje preduzetničke infrastrukture, 6. Osposobljavanje preduzetnika i obrtnika kroz redovno i dopunsko obrazovanje.

ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU PREDUZETNIŠTVA Ministarstvo podržava reforme u Bi. H kroz kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere : � Stimulisanje izvozno orijentisanih poslova, � Zaštitu i stimulisanje domaće proizvodnje, � Osiguranje poticajnih mjera za proizvodnju i obrt, � Pojednostavljeno zakonodavstvo u oblasti investicionih ulaganja, � Regulaciju pravnog sistema , uvođenje reda na tržištu, � Aktivni rad na dobijanju SN; EN, ISO 9001 standarda kvalitete, � Stvaranje dugoročnog okvira za strana ulaganja, � Usaglašavanje zakonskih okvira sa zakonskom regulativom EU, � Poboljšanje asortimana i dizajna proizvoda, , � Proširenje tržišta za plasman proizvoda kroz jedinstveno tržište Bi. H � Uključivanje u tržište zemalja ex Jugoslavije i zemalja EU.

OSNOVNI USLOVI RAZVOJA PREDUZETNIŠTVA Osnovni uslovi razvoja preduzetništva u pojedinoj nacionalnoj ekonomiji su : 1. tržište, 2. platežno sposobna potražnja, 3. konkurencija, 4. autonomija privrednih subjekata, 5. političko, pravno, socio-ekonomsko i kulturno okruženje, 6. preduzetnička klima u državi, 7. poticanje razvoja preduzetništva.

PREDUZETNIK �Preduzetnik je osoba koja posluje na vlastiti rizik, raspolaže sredstvima potrebnim za određenu privrednu djelatnost i samostalno donosi odluke koje se odnose na tu djelatnost, organizira i kombinira proizvodne faktore, koordinira njihovo djelovanje, nadzire, rukovodi i upravlja cjelokupnim radom i poslovanjem.

PREDUZETNIK �Preduzetnik je čovjek ideje, čovjek mašte, pun stvaralačkog nemira, inventivan, samoinicijativan, obrazova n, nadaren bogatim znanjem, odlučan u promociji promjena i spreman preuzeti svaki rizik upravljanja preduzećem. �Zarada preduzetnika je preduzetnička dobit, koja ostaje nakon što se iz ukupnog prihoda odbiju troškovi.

PREDUZETNIK I MENADŽER �U odnosu preduzetnika i menadžera treba razlikovati pojmove i uloge preduzetnika i menadžera. � Preduzetnik je onaj koji je sam stvorio svoje preduzeće, dok menadžer obavlja poslove uprave i rukovođenja za druge preduzetnike i za to je najčešće plaćen u određenom postotku od vrijednosti ostvarenog rezultata.

OSOBINE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA 1. Imati osobnost Preduzetnik će podrediti posao svojoj osobnosti i sklonostima. Nemojte ulaziti u poslove koji donose dobru zaradu, a ne volite ih raditi. 2. Budite kreativni, maštoviti i inovativvni Izbacite iz sebe talent i instinkt koji posjedujete. Talent je presudan u svakom poslu jer vam omogućuje da se pokažete u najboljem svjetlu tamo gdje ste najbolji. Otkrijete taj svoj talent. “Vjerujte, mašta može svašta“. 3. Imati organizacijske sposobnosti U svakom trenutku važno je znati organizirati posao, prilagođavati organizacijsku strukturu potrebama posla i zahtjevima tržišta. Nekada ćete morati raditi s većom grupom saradnika i više poslova u isto vrijeme. 4. Imati vještine vođenja i upravljanja

OSOBINE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA 5. Budite profesionalac Profesionalno raditi svoj posao znači potpuno mu se posvetiti, za uspješnog preduzetnika ponekad nema radnog vremena. Sposoban i stručan (ili imati stručne saradnike) preduzetnik bit će uspješan. Usmjerite se na bitne ciljeve poslovanja, zaboravite sitne privatne interese i osobne probleme. Nikada ne prenosite svoje privatne probleme (supruga, djeca, vlastita nezadovoljstva, . . . ) na posao. Za to nisu krivi saradnici, radnici i poslovni partneri. 6. Radite timski Kod manjih poslova preduzetnik sve može sam uraditi. Ali veći poslovi traže timski rad. Preduzetnik mora imati puno znanja, ali ne može znati sve. Zato treba imati stručnjake, formirati dobar tim u kojem će svatko iskazati svoje specijalističko znanje. Ne može veći posao počivati na jednom čovjeku.

OSOBINE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA 7. Imajte jasnu viziju i strategiju Preduzetnik je taj koji je pokrenuo posao, zaposlio druge i on mora imati viziju i jasnu strategiju o tome što će i kako raditi. Budite najmanje pet (5) godina ispred svojih suradnika ili bar radnika. Ne gledajte kratkoročno, donosite strateške odluke, kad saslušate sve prijedloge. 8. Tražite da svatko radi svoj posao Najvažnije je da svatko zna što mora raditi i da svatko radi svoj posao. Držanje svega pod kontrolom i nedavanje inicijative nije dobro, stvara mogućnost da se saradnici izvlače od odgovornosti, da sve prebacuju na preduzetnika. Jednostavno pravilo kaže: tražite odgovornost, ali dajte i ovlaštenja (slobodu) u donošenju odluka. Vrijedi i obrnuto.

OSOBINE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA 9. Budite vođa i prijatelj U odnosu sa saradnicima i radnicima postupajte kao vođa i prijatelj. Uvažavajte njihova mišljenja, potrebe i probleme. Motivirajte ih. Odaberite sposobne saradnike (radnike) i budite spremni saslušati ih. Najvažnije je naučiti slušati druge. Topla, blaga riječ rješava mnoge probleme. Ne gledajte uvijek samo svoje interese, iz svakoga nastojte izvući maksimum. 10. Razvijajte moć zapažanja Nastojte na vrijeme uočiti problem, analizirajte ga timski. Dijelove povežite u cjelinu, pronađite najbolje rješenje za problem. Svaki problem ima rješenje, pa makar ono bilo negativno.

OSOBINE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA 11. Pozitivno razmišljajte Stalno pozitivno razmišljajte, podstičite svoje suradnike i radnike da tako razmišljaju. Kad je najteže tražite rješenje. Oslobodite sebe i druge straha od neuspjeha i rizika. 12. Imajte samopouzdanja, budite samokritični Budite sigurni u sebe i svoje poteze koje se temelje na vjerodostojnim podacima, budite dosljedni u provođenju dogovorenog. Priznajte svoje greške i korigirajte neke svoje neispravne zaključke i odluke. Nije smak svijeta ako priznate da ste pogriješili, pa na kraju iskoristite svoje i tuđe grješke za učenje- Ako treba odustati od posla, odustanite. Pobijedite svoj ego. Preuzmite odgovornost u slučaju neuspjeha, a uspjeh podijelite sa suradnicima.

OSOBINE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA 13. Stalno učite � Želja za znanjem, stalnim učenjem i usavršavanjem održat će vas dugo u poduzetničkim vodama. Podstičite svoje saradnike i radnike na učenje i usavršavanje vještina. Nikad nije kasno. Spremno prihvatite nove tehnologije, metode i tehnike. Učenje i edukacija treba da bude stalan proces. 14. Budite dobar pregovarač i razvijajte odnose s okolinom � Nitko nije rođeni pregovarač, naučio je to kroz iskustvo ili kroz neki kurs, seminar. U pregovorima s partnerima budite čvrsti i odlučni, ali i spremni na kompromise. � Razvijajte dobre poslovne odnose s partnerima, institucijama (banka, osiguranje, ministarstva, jedinice lokalne samouprave. . ) i medijima.

OSOBINE USPJEŠNOG PREDUZETNIKA 15. Razvijajte kvalitetu proizvoda, usluga, ukupnog poslovanja � Svi mi kao kupci težimo kupiti po što nižoj cijeni, proizvođači i trgovci su sve svoje snage usmjerili na proizvodnju po što nižoj cijeni. Trgovački lanci se natječu s reklamnim porukama o povoljnim cijenama i akcijama. 16. Budite dostojanstveni i socijalno prilagodljivi � Ako držite do svoga i tuđeg mišljenja, poštujete sebe i druge. Ne zaboravite da ste i vi jednom bili ovisni o šefu, preduzetniku i da vam je bilo stalo da on uvažava vaše privatne probleme, da je socijalno osjetljiv. � Događa se da mnogi, kad postanu “uspješni” i stvarno uspješni poduzetnici, zaborave na radnika kao čovjeka. Sve se vraća, sve se plaća.

USPJEŠAN PREDUZETNIK Za uspješnog preduzetnika su važni: 1. znanje – tržišta kupaca, potreba, tehnologije, neke djelatnosti, 2. ideja – san – cilj, 3. neiskorišćena tržišna prilika, 4. strast, 5. visok nivo rizika. 6. Sam preduzetnik-iskustvo, strast, upornost i istrajnost i ogroman rad.

DODATNE OSOBINE USPJEŠNIH PREDUZETNIKA Neke dodatne karakteristike uspješnih preduzetnika � Preduzetnici vole zarađivati novac, za razliku od ljudi koji zarađuju novac da bi mogli raditi ono što vole, � Preduzetnici su veći sanjari od drugih ljudi, � Preduzetnicisu usmjereni na uspjeh, � Preduzetnici imaju nemiran duh. Često su nestrpljivi s ljudima, na sastancima, u raznim situacijama, � Preduzetnici rade više od većine ljudi; ponekad ni sami ne znaju rade li ili se igraju, � Preduzetnici na opasnost gledaju drukčije od većine ljudi, � Preduzetnici su društveni, kada je to potrebno, � Preduzetnici su vrlo ponosni te ih je stoga lakše uzrujati i uvrijediti nego druge ljude, � Preduzetnici imaju izražen takmičarski duh, � Preduzetnici pokazuju manje tolerancije za uredsku politiku, tračeve i salonske razgovore.

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE PREDUZETNIKA Procjenjuje se da menadžeri 80% ukupnog vremena troše na različite oblike komunikacije. Oblici komunikacija mogu biti: �izravni kontakti, �sastanci, �telefoniranje, �komuniciranje elektronskom poštom, �važnost neposredne komunikacije licem u lice, �vještine komuniciranja od presudne su važnosti za različite aktivnosti.

GRUPNE VJEŠTINE PREDUZETNIKA �Timski rad je najvažnije konkurentsko oružje za postizanje veće fleksibilnosti u uslovima globalnih i izrazito konkurentskih poslovnih uvjeta. �Grupe i timovi su osnovni element strukture suvremenih organizacija. �Tim je mala grupa ljudi koji usklađeno djeluju na ostvarenju zajedničkih ciljeva, svaka grupa ne mora se nužno ponašati kao tim.

GRUPNE VJEŠTINE PREDUZETNIKA Vještina upravljanja sukobima �Sukob je interaktivni procesi tijekom koga dolazi do neusklađenosti među članovima tima. �Savremeno shvaćanje na sukobe gleda kao na pozitivnu snagu, ukoliko se sukobom dobro upravlja, može biti izvor kreativnosti za pojedince, timove i organizacije u cjelini.

PREDUZETNIK Najvažnija pitanja za privatnika ili preduzetnika su : �kako početi, �kako i gdje do finansiranja, �kako razvijati biznis, �kako osvajati tržište, �kako zadržati klijente, �kako dobro upravljati kompanijom, �koje su najčešće greške, gdje su zamke i kako ih izbjeći.

PREDUZETNIK Za sve privatnike-preduzetnike, odgovori na gornja pitanja su više manje isti, poznati i jasni: 1. znaš znanje (stolar, mehaničar, urar. moler, električar, pekar, apotek ar, advokat, stomatolog, ljekar), 2. Nađeš prostor (u svom stanu, kući ili garaži, kod rodbine, iznajmiš negdje), 3. Nabaviš opremu i počneš da radiš.

PREDUEZTNIK �Tvoji argumenti su da si kvalitetniji, jeftiniji, imaš bolji odnos sa klijentima, na boljoj si lokaciji. . . Potrebna investicija je relativno mala. Za nju se snalazišš: tvoja „kinta“, rodbina, nekretnina pod zakup, banke, kredit. �Ako dobro radiš i otvorio si radnju na dobrom mjestu i donekle znaš šta znači marketing ostvarićeš svoje snove. �Moraš da postaneš profitabilan odmah i sve što radiš finansiraš iz prihoda, preciznije novčanih tokova a ne iz zaduženja i tuđih izvora.

PREDUZETNIK I RIZIK Rizik ima četiri(4) osnovna značenja: � 1. Prvo, općenito značenje upućuje na opasnost od nastupa nekog događaja koji se nije očekivao i koji je izazvao neku štetu ili gubitak, � 2. Rizik je u poslovnom životu preduzeća prouzrokovan lošim odlukama, zakazivanjem ljudskog faktora ili nekim nepredvidivim događajem, � 3. Rizik na polju poslovnih financija je opasnost da posao poćeo pogrešnim putem i da uzrokuje štetu ili gubitak u financijskom poslovanju, � 4. Rizik, u smislu osiguranja od opasnosti, je onaj koji preuzima određena profesionalna osiguravajuća firma.

PREDUZETNIK I MOTIVACIJA �Motivacija je psihološka karakteristika koja utječe na smjer ponašanja osobe u organizaciji, lične razine aktivnosti i upornosti. �Motivacija može biti i lažna, tj. to je motivacija dobivanjem materijalnih ili socijalnih nagrada ili izbjegavanjem kazne. �Rezultati motivacije su: samostalnost, odgovornost, osjećaj ispunjenja ili zadovoljstva kao rezultat istinite motivacije, ali i plaća, sigurnost posla, koristi i slobodni dani kao rezultat lažne motivacije.

PREDUZETNIK KAO VOĐA Preduzetnik kao vođa mora: � 1. poznavati zaposlenike, � 2. imati sposobnost za rukovođenje i suradnju za prilagođavanje i kontaktiranje, � 3. odgovornost prema suradnicima i javnosti, � 4. spremnost za sagledavanje društveno-političkih zadataka, � 5. posjedovanje općih ekonomskih znanja o međuovisnostima i zakonitostima privrednog života, stručnih znanja u trgovačkoj i tehničkoj sferi, te � 6. otvorenost za nova znanja iz nauke i prakse.

MITOVI O PREDUZETNIKU I PREDUZETNIŠTVU Brojni su stereotipi i mitovi o preduzetništvu i preduzetniku, kao nosiocu preduzetničkog procesa. 1. Preduzetnici se rađaju, a ne stvaraju Naravno da osobine i talenti, koje čovjek dobiva rođenjem, imaju određeni značaj pri definisanju onoga čime ćemo se baviti u životu, ali ne predstavljaju tek dobru pretpostavku, nikako i ne garanciju za uspjeh. Stvaranje preduzetnika je proces. 2. Svako može započeti vlastiti biznis Najlakši dio od svega je osnovati preduzeće. Ono što slijedi nakon osnivanja preduzeća je puno teže, preživljavanje, održivost i izgradnja uspješnog profitabilnog preduzeća. Tek jedno od 10 do 20 novoosnovanih preduzeća, koje preživi prvih pet(5)godina rezultira stvaranjem profita za svoje osnivače.

MITOVI O PREDUZETNIKU I PREDUZETNIŠTVU 3. Preduzetnici su kockari-hazarderi �Uspješni preduzetnici pažljivo mjere i kalkuliraju rizik posla u koji ulaze. Oni nastoje eliminisati i utjecati na rizik, pronaći partnere za podjelu rizika ili njegove minimiziranje. 4. Preduzetnici žele imati sve pod kontrolom, žele sve raditi sami �Posjedovanje i upravljanje preduzećem potpuno samostalno predstavlja ograničenje na rast i razvoj preduzeća. �Samostalni preduzetnici obično uspjevaju zaraditi samo za vlastiti život i time se zadovoljavaju.

MITOVI O PREDUZETNIKU I PREDUZETNIŠTVU 5. Preduzetnici su svoji vlastiti šefovi �Preduzetnici su daleko od toga da su potpuno nezavisni, oni moraju zadovoljiti brojne obaveze prema poslovnim partnerima, investitorima, kupcima, dobavljačima, zaposlen icima, porodici itd. Ipak, preduzetnici donose odluke o tome , da li će, kada će i šta obaviti i raditi. 6. Preduzetnici rade duže i više nego menadžeri u velikim preduzećima �Ne postoji dokaz da preduzetnici rade duže i više od svojih prijatelja menadžera. Neki rade duže, neki ne. Neki su čak rekli da rade manje od kad su preduzetnici.

MITOVI O PREDUZETNIKU I PREDUZETNIŠTVU 7. Preduzetnici su stalno pod stresom i plaćaju veliku cijenu takvog života Bez sumnje biti preduzetnik je stresno i zahtjevno ali ne postoji dokaz da je stresnije od bilo kokje druge profesionalne uloge. Preduzetnici su uglavnom zadovoljni svojim poslom, imaju bolji osjećaj za postignuće, zdraviji su i rjeđe odlaze u penziju neko oni koji rade za druge. 8. Započinjanje vlastitog posla je rizično i često završi neuspjehom Iskusni i talentovani preduzetnici pronalaze atraktivne poslovne prilike, sposobni su privući i okupiti prave ljude, neophodno finansiranje i druge resurse, što vodi uspjehu u poslovanju preduzeća. Zato kažemo da je minuli rad(iskustvo) najveće bogatstvo svakog pojedinca-preduzetnika. Shodno tome, kada preduzeće i propadne ne propadaju preduzetnici.

MITOVI O PREDUZETNIKU I PREDUZETNIŠTVU 9. Novac je najvažniji resurs kod započinjanja biznisa � Ukoliko postoje svi ostali elementi, potrebni za uspjeh preduzetničkog poduhvata, nije problem doći ni do novca, ali ne vrijedi i obrnuto-ukoliko preduzetnik posjeduje dovoljno novca, ne znači nužno da će i uspjeti. Novac je za preduzetnika isto što i kist za umjetnika-interni alat, koji u pravim rukama može napraviti čudo. 10. Preduzetnici trebaju biti mladi i energični. � Starost i godine preduzetnika ne predstavlja ograničenje u biznisu. Prosječna starost preduzetnika početnika je 35 godina, ali postoje brojni primjeri da su preduzetnici soje biznise započeli i u svojim 60 -im godinama.

MITOVI O PREDUZETNIKU I PREDUZETNIŠTVU 11. Preduzetnike motivira samo veličina moguće zarade �Preduzetnici koji traže prilike sa razvojnim potencijalom, rastom preduzeća i ostvarenjem dugoročnih ciljeva imaju veće šanse za uspjeh i razvoj od preduzetnika kojima je motiv visoka plata. �Novac se vidi kao alat i od načina njegove upotrebe zavisi rezultat. 12. Ako je preduzetnik talentovan, uspjeh će doći za 1 do 2 godine �Postoji izreka koja kaže“Limun sazrije za dvije i pol godine, a biseru treba 7 ili 8 godina“. Rjetko se uspjeh preduzeća dogodi za manje od tri (3) do četiri (4) godine.

MITOVI O PREDUZETNIKU I PREDUZETNIŠTVU 13. Ukoliko preduzetnik ima dovoljno novca za start, ne može“promašiti“ �Često je upravo suprotno istina. �Previše novca na početku biznisa dovodi do euforije i sindroma“razmaženog djeteta“. �Uz to, nedostatak discipline, odgovornosti i impulsivno-nekontrolisano trošenje obično dovode do ozbiljnih problema u poslovanju i neuspjehu. 14. Ima još mnogo mitova kojih se treba kloniti

ŽENE PREDUZETNICE �Žene u preduzetništvu ili takozvano žensko preduzetništvo sve je češća tema brojnih konferencija, seminara, naučnih skupova, programa vlada i političara diljem svijeta. �Podaci o broju žena preduzetnica variraju od zemlje do zemlje, od regije do regije. �Dok u većini zemalja broj žena preduzetnica u velikoj mjeri zaostaje za brojem muškaraca uključenih u preduzetničke aktivnosti, postoje zemlje u kojima žensko preduzetništvo predstavlja najdinamičniji segment sektora malog biznisa.

ŽENE PREDUZETNICE �U SAD stopa rasta ženskih firmi 2002. godine bila je dvostruko veća od nacionalnog prosjeka, a gotovo polovica svih američkih firmi u većinskom su vlasništvu žena. �U Kanadi se između 1981. i 2001. godine broj preduzetnica povećao za 208%, u usporedbi s porastom broja muških preduzetnika od 38%. �U Velikoj Britaniji, gdje je stanje ženskog preduzetništva je loše, 6, 5% svih radno sposobnih žena zaposlene su u vlastitim firmama. Udio žena u preduzetništvu iznosi 26%, a to je brojka koja se ne mijenja još od 1990. godine. �U zemljama Europske unije 70% preduzetnica vode firme u kojima je zaposleno pet(5) ili manje djelatnika.

ŽENE PREDUZETNICE Ko su žene preduzetnice? �Pojava preduzetnica u proteklih dvadesetak godina u razvijenom svijetu usko je povezana s demokratizacijom društva, tačnije, s izjednačavanjem muških i ženskih prava, prije svega prava na izobrazbu. �Šezdesetih (60) godina jedva je pet (5%) posto žena bilo među magistrima nauka, a danas žene čine između 40 i 50 % polaznika specijaliziranih postdiplomskih poslovnih programa. �Prema nekim statistikama smatra se da žene u Europi pokreću ili su pokrenule svaki četvrti(4) novi posao.

ŽENE PREDUZETNICE �Mnoge žene posjeduju kreativnost, potrebna stručna znanja i vještine nužne za pokretanje novih poslova, ali često, za razliku od muških preduzetnika, nemaju ravnopravan pristup zajmovima, izobrazbi i informacijama, bez čega nema uspješna vođenja poslova. �Kao i njihovi kolege poduzetnici, žene preduzetnice su visoko obrazovane, sklone preuzimanju rizika i imaju razvijen preduzetnički duh. �Preduzetnice o poslu promišljaju svestranije i realnije rasuđuju od svojih kolega preduzetnika, sklone su uvažavanju tuđeg mišljenja i savjeta saradnika.

HVALA NA PAŽNJI