Ekonomika osiguranja i aktuarstvo Doc dr Nikolina Bonjak

Ekonomika osiguranja i aktuarstvo Doc. dr Nikolina Bošnjak

Elementi osigurnja • • • Rizik Premija osiguranja Bonus i malus Franšiza Osigurani slučaj Suma osiguranja (osigurana suma) Podosiguranje - nadosiguranje Naknada štete u osiguranju Tehnički rezultat Samopridržaj Fondovi osiguranja

Rizik u osiguranju • Osnovni element u osiguranju, bez koga osiguranje ne bi postojalo • Ne postojanje opšteprihvaćene definicije rizika • Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO): Rizik je kombinacija vjerovatnoće događaja i njegovih posljedica • Rizik se može iskazati vjerovatnoćom ostvarenja nekog događaja (p) ≠ neizvjesnost – nepostojanje ikakvog saznanja o budućnosti • Podjela rizika: - čisti (posljedica slučaja): osigurljivi i neosigurljivi - špekulativni (igre na sreću, klađenje) - nisu predmet osiguranja

Rizik u osiguranju • Neosigurljivi rizici – ne postoje osnove za njihovo kvantifikovanje i utvrđivanje premije osiguranja • Osigurljivi rizici – predmet osiguranja: - lični rizici – rizici kojima je izložen pojedinac, a koji prouzrokuju gubitak finansijske sigurnosti za njega i njegovu porodicu - imovinski rizici – rizici kojima je izložena imovina - rizik od odgovornosti – rizici koji prouzrokuju štete na imovini, zdravlju ili životu trećih lica

Rizik u osiguranju – potrebna svojstva • Mogućnost nastanka događaja • Slučajnost i neizvjesnost događaja (razlikujemo apsolutnu i relativnu neizvjesnost) • Dostupnost statističkoj evidenciji • Rizik mora imati svojstva ponavljanja • Raspoređenost događaja u prostornom i vremenskom pogledu • Homogenost rizika • Dopuštenost rizika zakonom, javnim poretkom i moralom • Ekonomska štetnost događaja

Upravljanje rizikom – Risk management • Širi koncept od osiguranja (osiguranje je jedan od vidova upravljanja rizikom) • Sistemski proces koji obuhvata identifikaciju i ocjenu rizika kojima su izloženi preduzeće i pojedinci, kao i izbor i impelmentaciju najadekvatnijih mjera za upravljanje ovakvim rizicima • Načini upravljanja rizikom: - Izbjegavanje rizika - Osiguranje - Prenos rizika - Podjela rizika (atomizacija) - Umanjenje rizika

Upravljanje rizikom u preduzeću • Sagledavanje rizika i upravljanje rizicima bitan zadatak menadžmenta • Osnovne smjernice za upravljanje rizikom: 1. Ne riskiraj više nego što možeš da dozvoliš da izgubiš 2. Uzmi u obzir i slučajnost 3. Ne riskiraj puno za malo

Ekonomska načela u osiguranju • Sigurnost (bezbjednost) – mogućnost da nadoknadi osiguravačima sve štete bez obzira na njihov broj i pojedinačan iznos • Likvidnost – sposobnost osiguravajućeg društva da o roku dospojeća isplati sve svoje obaveze – uticaj inflacije • Produktivnost – ostvarivanje što većeg iznosa nalaćene premije ili prihoda uz što manju upotrebu radne snage (prosječna premija po zaposlenom) - mjere unutrašnje organizacije i - mjere tehničke racionalizacije

Ekonomska načela u osiguranju • Ekonomičnost – postizanje što većih prihoda uz što manje troškove sprovođenja osiguranja (materijalne i nematerijalne) – odnos troškova osiguranja i prihoda osiguravajućeg društva • Rentabilnost – ostvarivanje što većih prihoda i dobitka uz što manje angažovanih sredstava – odnos ukupnih troškova (troškovi osiguranja i troškovi nadoknade šteta) i prihoda osiguravajućeg društva

Međunarodne rejting kompanije • Moody’s Investors Service, A. M. Best Company, Fitch, Standard and Poors • Nezavisna ocjena finansijske snage osiguravajuće kompanije • Sposobnost kompanije da isplati štete za rizike koje je osigurala https: //www. moodys. com/ https: //www. fitchratings. com/site/home http: //www. ambest. com/home/default. aspx https: //www. standardandpoors. com/en_US/web/guest/home

Premija osiguranja • Cijena osiguranja tj. cijena preuzimanja rizika • PDV • Suma koja se plaća osiguravaču za pokriće (preuzimanje rizika) • Njeno formiranje počiva na zakonu velikih brojeva i računu vjerovatnoće, a ne na odnosu ponude i tražnje • Sastoji se iz funkcionalne premije (tehnička premija + eventualni doprinos za preventivu) i režijskog dodatka (dio premije koji služi za nadoknadu troškova osiguravača i troškova pribave) • Neto i bruto premija

Tehnička premija • Služi za pokriće rizika i nadoknadu štete • Formira se na bazi statističke procjene osiguranog rizika • Metodologije za životna i neživotna osiguranja se znatno razlikuju • Dobija se tako što se na osnovicu za obračun premije primjene premijske stope iz odgovarajućih tarifa premija • Posebno se izračunava za osnovne, dopunske opasnosti, posebna ugovaranja, doplatke i popuste

Elementi cijene osiguranja (tarife premija) • Cijene osiguranja na godišnjem nivou su sadržane u tarifama premija • Na prijedlog tarifa premija ovlašćeni aktuar daje mišljenje o tome da li su one u skladu sa Zakonom, pravilima aktuarske struke i struke osiguranja, daje informaciju o statističkim podacima i tehničkim osnovama i metodama • Tarife premija se sačinjavaju za svaku pojedinu vrstu osiguranja i u njima se navodi način na koji se izračunava premija: - u apsolutnim iznosima za jedinicu osigurane vrijednosti ili - primjenom stope premije (procentne ili promilne) na osiguranu sumu

Elementi cijene osiguranja (tarife premija) • Premijske stope u tarifama premija moraju biti prilagođene za više načina osiguranja: - fiksnu sumu osiguranja - ugovorenu vrijednost - flotantna osiguranja - na prvi rizik - primjenu franšize i dr. • Tarife premija takođe sadrže način obračuna bonusa i malusa radi difencijacije individualnog rizika

Elementi cijene osiguranja (tarife premija) • U zavisnosti od vrste osiguranja tarife premija sadrže različite tarifne grupe • Osigurane stvari su uglavnom razvrstane u razrede opasnosti • Pri tarifiranju se vodi računa i o ugovaranju osiguranja za dopunske rizike • Tarife premija su tako strukturisane da osiguravač primjenjuje jednak tretman za sve korisnike osiguranje jedne grupe

Bonus i malus • Bonus – popust na premiji – vraćanje dijela premije usljed dobrog ostvarenog tehničkog rezultata (jednogodišnjeg ili višegodišnjeg) • Malus – doplatak na premiju koji se dodatno plaća usljed istorije loših tehničkih rezultata • Instrumenti politike cijena kojima se visina premije usklađuje sa individualnim rizikom • Obavezno osiguranje od autoodgovornosti u RS

Franšiza • Smanjuje troškove osiguranja, a time i premiju isključivanjem malih, tzv. bagatelnih šteta iz obaveze osiguravača • Vrste franšiza: - integralna franšiza – osiguravač ne nadoknađuje štete do iznosa franšize, a sve štete preko iznosa franšize se nadoknađuju bez odbitka franšize - odbitna franšiza - osiguravač ne nadoknađuje štete do iznosa franšize, a sve štete preko iznosa franšize se nadoknađuju sa odbitkom franšize • Voditi računa u kojoj jedinici je franšiza ugovorena (proporcionalna ili apsolutna) kao i da li se primjenjuje kod svake štete

Osigurani slučaj • Događaj čije nastajanje predviđa ostvarenje rizika koji je pokriven osiguranjem • Unaprijed je predviđen ugovorom o osiguranju ili zakonom i njegovim nastupanjem nastaje glavna obaveza osiguravača da isplati nadoknadu iz osiguranja

Suma osiguranja (osigurana suma) • Najveći mogući iznos naknade kod određenog imovinskog osiguranja i predstavlja gornju granicu obaveze osiguravača (izuzetak – troškovi spasavanja stvari) • Uglavnom je jednaka vrijednosti osigurane stvari (načini određivanja sume osiguranja) • Kod dobrovoljnih osiguranja suma osiguranja je rezultat dogovora između osiguravača i osiguranika • Kod obaveznih osiguranja – propisana zakonom • Osigurana suma – osiguranje lica

Određivanje stvarne vrijednosti osigurane stvari • U opštem slučaju stvarna vrijednost imovine je jednaka novonabavnoj vrijednosti umanjenoj za procijenjeni iznos istrošenosti (amortizacije) • Ukoliko nije drugačije ugovoreno stvarnom vrijednošću smatra se: 1. za građevinske objekte - cijena izgradnje novog objekta prema cijenama na mjestu gdje se objekti nalaze, umanjena za iznos procijenjene istrošenosti, 2. za zalihe robe, materijala i sirovina - nabavna cijena, a ko je tržišna cijena niža od nabavne, onda tržišna cijena povećana za zavisne troškove,

Određivanje stvarne vrijednosti osiguranih stvari 3. za zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje kod proizvođača -proizvodna cijena, a ako je tržišna cijena niža od proizvodne - tržišna cijena, 4. za strojeve, uređaje i instalacije, transportna sredstva i sredstva veze, iventar i predmete domaćinstva - nabavna cijena novih stvari smanjena za iznos procijenjene istrošenosti (tehničke i ekonomske) 5. za šume - troškovi podizanja, odnosno vrijednosti drvne mase, što se određuje u svakom pojedinom slučaju,

Određivanje stvarne vrijednosti osiguranih stvari 6. za stvari od plemenitih metala, neprerađene plemenite metale, drago kamenje i biserne ogrlice, rijetke i skupocijene stvari, umjetničke predmete, datoteke, crteže, modele, kalupe, makete, dokumente, rukopise, predmete zbirki, i poslovne knjige - iznos sporazumno utvrđen između osiguravača i ugovarača osiguranja 7. za novac, vrijednosne papire, arhivsku građu, za muzeje i izložbe predmeta - iznos sporazmno određen između osiguravača i ugovarača osiguranja

Podosiguranje - nadosiguranje • Nastaju zbog toga što u najvećem broju slučajeva osiguranik sam procjenjuje vrijednost imovine koju osigurava • Podosiguranje – stvarna vrijednost imovine je podcijenjena – gornja granica obaveze osiguravača je osigurana suma; primjena pravila proporcije • Nadosiguranje – stvarna vrijednost imovine je precijenjena – gornja granica obaveze je stvarna vrijednost štete, dok klijent ima pravo na povraćaj dijela premije

Naknada štete u osiguranju • Pravno poimanje štete ≠ poimanje štete u osiguranju • Ekonomski gubitak nastao na osiguranoj stvari nastankom osiguranog slučaja • Naknada štete – iznos koji osiguravač isplaćuje osiguraniku nakon nastanka osiguranog slučaja • Podjela šteta: - prema kriterijumu vrsta osiguranja - prema kriterijumu mjesta osiguranja - prema intenzitetu (djelimične i potpune)

Naknada štete u osiguranju • Djelimične štete – oštećenje osigurane stvari kod koga troškovi popravka (dovođenja u stanje prije nastanka osiguranog slučaja) ne prelaze stvarnu vrijednost osigurane stvari • Potpune štete oštećenje osigurane stvari kod koga troškovi popravka (dovođenja u stanje prije nastanka osiguranog slučaja) prelazi stvarnu vrijednost osigurane stvari • Isplata naknade štete može biti dogovorena po pogodbi ili po računima • Visina naknade štete ne može biti veća od visine štete koju je osiguranik pretrpio

Naknada štete u osiguranju • Visina naknade štete je ograničena sumom osiguranja, osim u slučaju postojanja troškova spasavanja stvari • Suma osiguranja bi trebala biti jednaka stvarnoj vrijednosti stvari (podosiguranje/nadosiguranje) • Visina nakande štete povezana je i sa načinom osiguranja (načinom određivanja sume osiguranja): - Fiksna suma osiguranja (klasična) – suma osiguranja je jednaka stvarnoj vrijednosti osigurane stvari na dan zaključenja ugovora o osiguranju i predstavlja gornju granica pokrića; primjena proporcionalnog pravila

Naknada štete u osiguranju - Osiguranje na „novu“ vrijednost – suma osiguranja je jednaka troškovima izgradnje ili nabavke nove stvari (u momentu osiguranja stvarna vrijednost ne smije biti manja od 40 -50% nove vrijednosti stvari); obavezna isplata naknada štete po računima - Osiguranje na prvi rizik – suma osiguranja je jednaka očekivanoj vrijednosti štete i nema primjene pravila proporcije već se osigurana suma isplaćuje u cjelosti - Osiguranje na ugovorenu vrijednost – suma osiguranja je stvarna vrijednost ali najviše do limita pokrića (uvećanje knjigovodstvene vrijednosti za rast cijena industrijskih proizvoda) – suma osiguranja je uvijek jednaka stvarnoj vrijednosti stvari → isključuje se primjena pravila proporcije

Tehnički rezultat • Jedan od najvažnijih pojmova u osiguranju ( i za osiguravača i za osiguranika) • Na osnovu praćenja i analiziranja tehničkog rezultata osiguravač definiše svoju poslovnu politiku • Tehnički rezultat se zbog svog značaja prati i iskazuje po granama osiguranja, unutar grana po određenim vrstama osiguranja, po sektorima vlasništva, za svakog pojedinačnog osiguranika • Mjerodavni i tekući tehnički rezultat

Tehnički rezultat - izračunavanje •

Tehnički rezultat - izračunavanje • Mjerodavne štete = rezervisane štete iz prethodne godine + likvidirane štete u tekućoj godini – prijavljene a nelikvidirane štete u tekućoj godini (rezervisane na kraju godine) • Mjerodavna premija = prenosna premija iz prethodne godine + fakturisana premija u tekućoj godini – premija koja se na kraju tekuće godine prenosi u narednu godinu

Tehnički rezultat – Pravilnik AZORS-a • Neto tehnički rezultat = Mjerodavna premija u samopridržaju – Mjerodavne štete u samopridržaju + Naplaćeni regresi iz prethodnog perioda u tekućem obračunskom periodu + Promjena u ostalim tehničkim rezervama – Troškovi sprovođenja osiguranja • Mjerodavna premija u samopridržaju = Mjerodavna premija – Iznos predat u reosiguranje – Udio reosiguranja u prenosnoj premiji na početku perioda + Udio reosiguranja u prenosnoj premiji na kraju perioda

Tehnički rezultat – Pravilnik AZORS-a • Mjerodavne štete u samopridržaju = Mjerodavne štete – Udio reosiguranja u riješenim štetama + Udio reosiguranja u ukupnim rezervama za štete na početku perioda - Udio reosiguranja u ukupnim rezervama za štete na kraju perioda • Promjena u ostalim tehničkim rezervama = Ostale tehničke rezerve na početku perioda – Udio reosiguranja u ostalim tehničkim rezervama na početku perioda – Ostale tehničke rezerve na kraju perioda + Udio reosiguranja u ostalim tehničkim rezervama na kraju perioda • Troškovi sprovođenja osiguranja = troškovi pribave osiguranja koji terete obračunski period + Administrativni troškovi – Provizije iz reosiguranja i udio u dobiti

Samopridržaj • Onaj dio rizika koji osiguravač može da pokrije u slučaju jedne ili više totalnih ili djelimičnih šteta, a da pri tome ne postane nelikvidan • Njegovo ispravno određivanje izuzetno značajno za poslovanje kompanije (prenisko-previsoko određen samopridržaj) • Određuje se za svaku vrstu osiguranja posebno, za pojedinačne ili ukupne štete • Veliki broj pravila i matematičkih modela za određivanje samopridržaja • Ne postoje univerzalna pravila za njegovo pravilno određivanje

Faktori koji utiču na određivanje samopridržaja • Finansijska snaga kompanije • Spremnost (skolonost) kompanije i njene uprave da preuzme rizik • Regulativa u oblasti osiguranja • Veličina i disprezija portfelja • Zaštita od velikih i katastrofalnih rizika • Izbalansiranost poslovanja • Tradicija • Tržište reosiguranja