ekonomika industrije INSTRUMENTI IP Ljuba Savi 1 Instrumenti
ekonomika industrije INSTRUMENTI IP Ljuba Savić 1
Instrumenti IP q Veliki broj instrumenata q Neki se koriste češće q Problemi korišćenja q Komplikovane procedure q Troškovi veći od koristi q Teško merljivi efekti ekonomika industrije 2
Selektivnost instrumenata Instrumenti/ Specifični Neselektivni Industrijski Indikativni Nacion. plan i dobrov. ugovori Prinudni Kontrola kursa Kontrola cena Opšta poreska struktura Poreski krediti Ubrzana amortizacija Investicione rezerve Snabdevanje/pomoći Zajmovi – specijalna kamata Garantovani zajmovi Učešće u akcijama Radna snaga Javne nabavke Službe tipa servisa Tehnički standardi Tarife/carine Kvote Drugi necarinski instrumenti Izvozno finansiranje Uvozno osiguranje x x x x x x ekonomika industrije Firmski x x x x x x x x x x 3
Instrumenti IP q Dugo vremena neselektivni karakter q Danas preovlađuju selektivni q Sprovođenje IP putem: § javnih preduzeća § zvaničnih tela § privatnih aranžmana ekonomika industrije 4
Instrumenti IP Oficijelna tela Javna preduzeća Privatni ugovori Aktivne mere Poreska struktura Tarife, kvote Kontrola kapitala Politika kursa Kontrola cena Učešće u akcijama Dobrovoljni sporazumi Učešće u akcijama (državne holding kompanije) Dobrovoljni sporazumi Učešće u akcijama (zajednički poslovi) Teže merljive mere Netarifne barijere Tehnički standardi Razvojni ugovori Javne nabavke Radna snaga Služba tipa servisa Razvojni ugovori Javne nabavke Služba tipa servisa Razvojni ugovori Radna snaga Pasivne mere Poreski krediti Ubrzana amor. Zajmovicpecijalni Subvencije Osiguranje izvoza Pomoći Zajmovispecijalni Krediti specijalnih institucija Zajmovi Osiguranje izvoza državnom garancijom ekonomika industrije 5
Instrumenti IP q Aktivni q Pasivni q Teško merljivi q Indikativni i opredeljeni ekonomika industrije 6
Indikativni instrimenti IP q Nacionalni planovi, dobrovoljni sporazumi q Opšta politika razvoja i njoj primerena IP q Različita su iskustva pojedinih zemalja q Francuska - razvijeno indikativno planiranje q Japan - efikasna IP ekonomika industrije 7
Opredeljeni instrumenti q Nosioci IP utiču na odluke u preduzećima q Dejstvo instrumenata aktivno ili pasivno q Opredeljeni instrumenti se dele na: § Fiskalne § Finansijske § Instrumente trgovinske politike § Instrumente neposredne državne kontrole § Ostale instrumente ekonomika industrije 8
Fiskalni instrumenti q TRI FUNKCIJE FIISKALNIH INST. § Budžetska § Ekonomska § Socijalna q POREZI q PORESKE OLAKŠICE ekonomika industrije 9
Porezi q § § § NEPOSREDNI Terete poreskog obveznika Nemogu e preneti na drugo lice Porez na ukupan dohodak preduzeća Porez na lične dohotke Porez na svojinu POSREDNI Mogu se prevaliti na drugo lice Porez na promet Porez na utrošene faktore proizvodnje ekonomika industrije 10
Poreske olakšice q Potpuno oslobađanje od poreza q Ubrzana amortizacija q Investicione subvencije i popusti q Investicione rezerve q Poreski krediti q Oslobađanje reinvestirane dobiti od poreza PITANJE: Da li su naši porezi visoki i da li “guše” privredu ekonomika industrije 11
Finansijski instrumenti q MONETARNA POLITIKA SA: § Sistemom obaveznih rezervi § Monetarne kontrole q MONETARNA POLITIKA § Ekspanzivna § Restriktivna § Neutralna PRIMER: Da li je naša monetrana politika odgovarajuća ekonomika industrije 12
Finansijski instrumenti q KREDITNA POLITIKA § Kamatna stopa § Rok vraćanja § Grace period q DRŽAVNE FINANSIJSKE INSTITUCIJE § Direktna pomoć § Krediti pod povoljnim uslovima PRIMER: Da li je naša kreditna politika adekvatna ekonomika industrije 13
Instrumenti trgovinske politike q Carinska zaštita q Argument “zaštite mlade industrije” PRIMER: Kakvu carinsku zaštitu danas primenjivati? ekonomika industrije 14
Dejstvo carinske zaštite Sektor II Troškovi domaćih inputa 30 30 Troškovi inostranih inputa 40 40 30 30 100 Novododata vrednost Svetska cena ekonomika industrije 15
Dejstvo carinske zaštite Sektor II Troškovi domaćih inputa 30 30 Troškovi inostranih inputa 48 48 30 22 108 100 Novododata vrednost Svetska cena ekonomika industrije 16
Devizni kurs q Instrument makroekonomske politike q Devalvacija - popravljanje konkurentnosti q Nominalna promena kursa q Realna promena kursa q Politika kursa u bivšoj SFRJ PRIMER: Da li je politika kursa u SCG odgovarajuća ekonomika industrije 17
Uvozne kontrole i ograničenja q Stalna primena – različite forme q Naročito karakteristična pri prelazu sa jedne na drugu strategiju industrijalizacije q Razni standardi, mere, ekološki propisi. . . q Naša zemlja se često suočava sa ograničenjima PRIMER: Sankcije, procena efekata ekonomika industrije 18
Subvencije i stimulacije q Smanjenje ukupnih troškova i povećanj NDV q Subvencije do momenta izvoza q Stimulacije po izvezenoj robi q Dobro odmeren kurs je najbolja stimulacija q Kurs nije efikasan u nestabilnim uslovima q Inflacija poništava stimulacije, kao i q Administrativne procedure ekonomika industrije 19
Merenje efekata stimulacije q Cost benefit analiza najbolja, ali skupa q De Wulf i Pursel, jednostavniji način merenja ekonomika industrije 20
Efektivna stopa stimulacije NDVd - NDVs ESS = x 100 NDVs EES efektivna stopa izvozne stimulacije NDVd novodata vrednost u domaćim cenama NDVs novododata vrednost u svetskim cenama ekonomika industrije 21
Efektivna stopa stimulacije (NDVs + S) - NDVs ESS = x 100 NDVs NDVd zbir NDVs i učinjene stimulacije S ekonomika industrije 22
Efektivna stopa stimulacije S ESS = x 100 NDVs ESS je procentualni iznos neto subvencije prema novododatoj vrednosti merenoj u svetskim cenama ekonomika industrije 23
Nominalna stopa stimulacije q NSS predstavlja procentualni odnos neto subvencije i F. O. B. izvozne cene ekonomika industrije 24
Razlika između ESS i NSS q F. O. B cena proizvoda A i B je 100 $ q Svetska cena uvezenih inputa za proizvod A = 20 $, a za proizvod B = 80 $ q Pretpostavka je da u proizvodnji ova dva proizvoda učestvuju samo inostrani inputi q NDVs za proizvod A iznosi 80 $, a NDVs za proizvod B iznosi 20 $ q Za oba proizvoda nominalna subvencija je 20 $ ekonomika industrije 25
NSS za A i B S 20 NSS = ------ x 100 = ------ x 100 = 20 % FOB cena 100 ekonomika industrije 26
ESS za (A) i (B) S 20 ESS (A) = ---- x 100 = ----- x 100 = 25 % NDVs 80 S 20 ESS (B) = ---- x 100 = ----- x 100 = 100 % NDVs 20 ekonomika industrije 27
Razlika ESS i NSS q NSS iste q ESS kod B, četiri puta veća od A q NDV kod B rezultat stimulacije ekonomika industrije 28
Direktno finansiranje izvoza q Olakšavanje izvoza q Razni mehanizmi ekonomika industrije 29
Neposredna državna kontrola q DIREKTAN I INDIREKTAN UTICAJ DRŽAVE q DIREKTAN UTICAJ 1. Osnivanje državnih preduzeća 2. Državna kontrola • Kontrola cena • Investicione i proizvodne dozvole • Državni ugovori • Učešće u vlasništvu ekonomika industrije 30
Ostali instrumenti IP q Zakonski i drugi propisi vezani za prava radnika q Zaštita okoline q Tehničke mere i standardi ekonomika industrije 31
- Slides: 31