E TULAGAESE LE TUSI PAIA Lesona 1 mo

  • Slides: 11
Download presentation
E TULAGA’ESE LE TUSI PA’IA Lesona 1 mo Aperila 4, 2020

E TULAGA’ESE LE TUSI PA’IA Lesona 1 mo Aperila 4, 2020

O le Tusi Pa’ia e faitauina e tasi lava ia ma o se tusi

O le Tusi Pa’ia e faitauina e tasi lava ia ma o se tusi e tulaga ‘ese. O tusi uma e 66 na tusia i se taimi pe sili atu ma le 1, 500 tausaga. Na tusia e tagata tusitala e 40 e iai po’o le leai fo’i o ni o latou so’otaga. Na tele nauā tala tusia o le Tusi Pa’ia (24, 600) i lo’o se tusi lava anamua. O le ulua’i tusi na muamua fa’aliliu, ma le ulua’i tusi na muamua lolomia e le Gutenberg. O le tusi na matuā fa’aliliuina; na fa’aliliuina i le 95% o gagana o lo’o iai i le taimi nei. Peita’i, o lona tulaga’ese o lo’o fa’aauau pea i le taimi nei. Se’i o tatou sa’ili pe mafua ‘aisea ona fa’apitoa lenei tusi! O lona manulauti O lona tupuaga/amataga O mea o lo’o valo’ia O lona tulaga o le tala fa’asolopito O lona mana foafoa

“Auā e le se ‘upu fa’atauva’a lea iā te outou —auā o i ai

“Auā e le se ‘upu fa’atauva’a lea iā te outou —auā o i ai lo outou ola. ” (Teuteronome 32: 47) E sili atu i mea uma, o le Tusi Pa’ia o le ‘Upu a le Atua. O lana fe’au ua tusia e le Atua mo i tatou. O fea o iai lea fe’au? I le lalolagi o le oti, ua finagalo le Atua na te ‘aumaia iā te’i tatou le ola, ma ia maua atili ai lava (Ioane 10: 10). E fa’apefea ona ia fa’ataunu’uina? E ala atu iā Iesu Keriso, o le pogai ‘autu lea o le Tusi Pa’ia. O ia o le tusitala o lo tatou fa’aolataga (Eperu 5: 9). Ua fa’ailoa mai o ia i le Feagaiga Tuai, ma le Feagaiga Fou. O feagaiga uma e lua o lo’o ta’uina mai ai lona mana foafoa ma le manuia i le lumana’i ua ia tapenaina mo i tatou. O le a la’u vaega e fai? Ua ta’uina mai e le Tusi Pa’ia ua finagalo le Atua tatou te taliaina Iesu o lo tatou Fa’aola, ma ia tumau i le fa’atuatua i lana ‘Upu ma ia tala’i atu lana fe’au i le lalolagi.

“Na fetalai mai Iesu i ana afioga i le Feagaiga Tuai, —ma le anoanoa’i

“Na fetalai mai Iesu i ana afioga i le Feagaiga Tuai, —ma le anoanoa’i o meamoni i le Feagaiga Fou, —‘o lo’o molimau uma iâ te A’u, ’ o le Fa’aola, o Ia e ogatotonugalemu ai o tatou fa’amoemoega o le ola e fa’avavau. Ioane 5: 39. Ioe, o lo’o ta’ua Keriso i le Tusi Pa’ia atoa. Mai ulua’i fa’amaumauga o le foafoaga—ma ‘a aunoa ma Ia e leai ni mea ua mae’a ona fai na te le’i faia’—i le folaga muli, ‘Fa’auta, ou te vave alu atu, ’ ua tatou faitauina ana galuega ma fa’alogo i lona si’ufofoga. Ioane 1: 3; Fa’aaliga 22: 12. Pe afai o lo’o e fia iloa atili lou Fa’aola, ia e su’e nei loa i lana afioga. ” E. U. (La’asaga iā Keriso, matā’upu. 10, i. 88)

O LONA TUPUAGA “Auā e le’o le loto o tagata na tu’u mai ai

O LONA TUPUAGA “Auā e le’o le loto o tagata na tu’u mai ai le valo’aga anamua, a’o tagata pa’ le Atua na talaina mai ina ua osofia mai e le Agaga Pa’ia. ” (2 Peteru 1: 21) O le Agaga Pa’ia o le tagata lona 3 o le Aiga Atua. Na te fa’atosina mafaufau o isi tagata, ona latou tusia ai lea o le fe’au a le Atua iā latou lava ‘upu. E iai se mea na tutusa uma ai nei tagata? Mose: O le ta’i fa’apolotiki ma le militeri Mataio: Ao lafoga Amosa: O le fai lafu manu ma seleina Samuelu ma Ieremia: Tagata talavou ma faitaulaga Tavita ma Solomona: Tupu Esekielu ma Tanielu: Na latou tusi a’o fa’aunu’ua Paulo: Ioane : Tagata matua na fa’afale puipui i se motu Luka: Foma’i, tagata su’e Peteru: Faifaiva Farasaio ma le tagata malaga ua lelava ‘Ese’ese galuega, ‘ese’ese tausaga, ‘ese’ese tulaga o a’oa’oga, ‘ese’ese ituaiga, ‘ese’ese lagona… ae na fa’aaoga uma i latou e le Atua.

O MEA O LO’O VALO’IA “E le faia lava se mea e le Ali’i

O MEA O LO’O VALO’IA “E le faia lava se mea e le Ali’i o Ieova, ae fa’aalia lona finagalo i ana a’ua’una o perofeta. ” (Amosa 3: 7) E tusa ma le 35% o le Tusi Pa’ia o valo’aga. Ua loa ona ta’u mai e le Atua le mea o le a tupu. O valo’aga e fa’atatau i le soifua ma le galuega fa’atala’i a Iesu ua fa’apitoaina ma maoa’e. Ieremia 33: 15 Mika 5: 2 Malaki 3: 1 • O ia o le tupu’aga o Tavita • Na soifua mai i Petele’ema • Na muamua mai Ioane le papatiso iā te ia Sakaria 9: 9 Isaia 53: 5 Isaia 53: 7 • Na ia ulufale atu i Ierusalema a’o ti’e i le asini • Na fasia o ia ma ua manu’a • Na te le’i tali atu i se ‘upu Sakaria 13: 7 Salamo 22: 18 • Na sosola ‘ese le ‘au so’o • Na tu’ia ona vae ma ona lima i fao • Na latou sae’ia ona ‘ofu Isaia 53: 9 Salamo 16: 10 Hosea 6: 2 • Na fasiotia o ia i luma o e mau’oa • E le’i vaivai lona tino • Na ia toetu mai i le lona tolu o aso

O MEA O LO’O VALO’IA “E le faia lava se mea e le Ali’i

O MEA O LO’O VALO’IA “E le faia lava se mea e le Ali’i o Ieova, ae fa’aalia lona finagalo i ana a’ua’una o perofeta. ” (Amosa 3: 7) O nei valo’aga na fa’ataunu’u uma i le taimi na tusia. O lea e mautinoa ai le moni o Iesu le Mesia o le perofeta ua loa ona ta’uina mai. Na valo’ia fo’i e Iesu mea e tutupu i le lumana’i: O lona maliu ma lona toetu mai (Luka 9: 22); o le fa’atafunaina lea o Ierusalema (Mataio 24: 2); ma lona Toe Afio Fa’alua Mai (Ioane 14: 1 -3). O mea uma ua tutupu e pei ona ia ta’uina mai, ma ia tatou mautinoa o le valo’aga muli o le a fa’ataunu’uina lava: o le toe afio mai o Iesu!

O LONA TALA FA’ASOLOPITO “na tanu fo’i o ia ma toetu mai i le

O LONA TALA FA’ASOLOPITO “na tanu fo’i o ia ma toetu mai i le aso tolu, pei o ‘upu ua i Tusi. ” (1 Korinito 15: 4) O le Tusi Pa’ia o se tusi o le tala fa’asolopito, e le pei o isi tusi “pa’ia” ua iai uma manatu o le tofa manino/tofa fetala’i. O tagata fa’apitoa, o mea e tutupu, o nofoaga, o a’ai, o mauga ma vaitafe o lo’o ta’ua uma lava. O le ‘auga o le Feagaiga Tuai o le tala fa’asolopito o tagata na fa’atali i le afio mai o le Mesia. O le ‘auga o le Feagaiga Fou o le fa’ataunu’uina o lea folaga, Iesu, ma le tala fa’asolopito o lona toetu mai.

O LONA TALA FA’ASOLOPITO “na tanu fo’i o ia ma toetu mai i le

O LONA TALA FA’ASOLOPITO “na tanu fo’i o ia ma toetu mai i le aso tolu, pei o ‘upu ua i Tusi. ” (1 Korinito 15: 4) O lo’o iai fa’amatalaga fa’apitoa i lona tu’ugamau: o l ē e onaina, o leoleo sa i le faitoto’a, o fa’ailoga o faitaulaga. Na iloa e fafine ma le ‘au so’o Iesu ma latou pa’i atu iā te ia. O lo’o ta’u mai le Tusi Pa’ia le tausami ai o Iesu, savali ma talanoa iā te’i latou. O lo’o manino le Tusi Pa’ia: O le toetu mai o Iesu o le MEAMONI LAVA. O lo’o ta’ua mai fo’i i le Tusi Pa’ia o le “ulua’i fua” o lo tatou toetutū i le lumana’i (1 Korinito. 15: 20). Peita’i, ia tatou mautinoa o lo tatou toe tutū o le MEA MONI FO’I.

O LONA MANA FOAFOA “Auā o lo’o ola le afioga a le Atua, o

O LONA MANA FOAFOA “Auā o lo’o ola le afioga a le Atua, o lo’o matuā galue fo’i, o lo’o sili fo’i lona ma’ai i pelu uma e fa’atau ma’ai itu, o lo’o vaevae fo’i e o’o lava i le vavae’eseina o le loto ma le agaga, o gaugātino fo’i ma a’ano o ivi, o lo’o fa’amasino fo’i i manatu ma filiga o le loto. ” (Eperu 4: 12), Na fa’aaogaina e le Atua le Tusi Pa’ia e avatu ai i tatou ina ia ta’utino, salamo ma suia o tatou olaga. O le a suia tagata, aiga ma atunu’u uma. Ina ua maua e le tupu o Iosia “le tusi o le tulafono”, na matuā una’ia o ia. Na ia fa’amalosi i isi ina ia suia o latou olaga, ma le suia ai o le atunu’u atoa (2 Tupu 22: 3 -20). O le mana foafoa o le Tusi Pa’ia o se tasi o ana faiga faifaipea. O le tele o olaga na liua/suia o le fa’ailoga lea o le mautinoaga o le Tusi Pa’ia o le ‘Upumoni a le Atua.

“O le Tusi Pa’ia atoa o le fa’aaliga lea o le mamalu o le

“O le Tusi Pa’ia atoa o le fa’aaliga lea o le mamalu o le Atua iâ Keriso. O le tau a’aoina, talitonuga, usita’i, o le mea faigaluega sili lea i le suia ai o le amio. O le fa’atamilosaga tele lea, o le mana mata’utia, e una’ia ai le itu fa’ale-tino, le mafaufau, ma le itu fa’ale-agaga, ma fa’atonu folau ai le olaga i alafua talafeagai. ” E. U. (Galuega o le Fa’amalologa, matā’upu. 39, i. 458)