DRUTVENO PODUZETNITVO Doc dr sc Mladen Turuk Oblici

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO Doc. dr. sc. Mladen Turuk

§ Oblici poduzetništva su: § Tradicionalno poduzetništvo § Korporativno poduzetništvo § Društveno poduzetništvo § Tradicionalno poduzetništvo se odnosi na mala i srednja poduzeća koja stječu profit provodeći inovativne metode, razumno preuzimajući rizik, provode aktivnosti koje vode realiziranju cilja, te poduzimaju sve raspoložive mjere uz preuzimanje odgovornosti kako bi realizirali zacrtanu viziju. § Korporativno poduzetništvo zahtijeva vještine i alate koji su potrebni da se iskoriste prilike koje se ukažu u velikim organizacijama kako bi se ostvario odličan poslovni rezultat i održiva konkurentska prednost u sve promjenjivijim tržišnim uvjetima.

§ Društveno poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen primarno društvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog društvenog i okolišnog učinka. § Društveno poduzetništvo može značajno doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva, posebice društvenoj koheziji, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kreiranju novih proizvoda, konkurentnosti, očuvanju resursa, vrednovanju baštine i bioraznolikosti, te unapređenju kvalitete života kroz poslovanje za društvenu dobrobit. § Recesija i financijska kriza koja je 2008. godine pogodila tržište Europske unije i šire naglasila je potrebu za promišljanjem drugačijih modela gospodarskog razvoja.

§ Društveno poduzetništvo je koncept koji pokreće stvaranje ekonomske i društvene vrijednosti kroz izgradnju novih vrijednosti i društvenih promjena koje zadovoljavaju potrebe i nude zapošljavanje teško zapošljivih i marginaliziranih društvenih kategorija. § Inovativan i kreativan poduzetnički model rješavanja društvenih i ekoloških pitanja koristi se kako bi se potaknuo održivi razvoj, te zapošljavanje na korist široj društvenoj zajednici. § Društveno poduzetništvo izgrađuje temelje za društvene promjene i često zadovoljava potrebe zajednice kroz participiranje članova te iste zajednice. § Za razliku od tradicionalnog poduzetništva, profit koji se ostvaruje putem ovakvog modela poduzetništva reinvestira se ulaganjem u zajednicu ili se koristi za provedbu ostalih programa i ciljeva koji doprinose poboljšanju uvjeta življenja, očuvanju okoliša i održivom razvoju.

§ Europska unija je prepoznala značenje društvenog poduzetništva kao jednog od ključnih elementa u prevladavanju trenutačnih društvenih i ekonomskih problema. § S ciljem prevladavanja posljedica ekonomske i društvene krize te pripreme za ostale izazove 21. stoljeća, Europska unija je 2010. godine usvojila Strategiju Europa 2020 kojom se naglašavaju tri glavna prioriteta: § pametan rast koji se temelji na poticanju obrazovanja i inovacijama; § održiv rast kojim se naglašava važnost „zelene", energetski učinkovite i konkurentnije ekonomije i § uključiv rast kojim se želi postići ekonomska, društvena i teritorijalna kohezija kroz poticanje ekonomije usmjerene na zapošljavanje. § Društveno poduzetništvo naslanja se na Strategiju Europa 2020, posebno na prioritet koji se odnosi na uključiv rast.

§ Pojam društvenog poduzetništva počinje biti prepoznat i u Republici Hrvatskoj: § Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine § Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine § Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine

§ Društveno poduzetništvo (engl. Social entrepreneurship), koje podrazumijeva fenomen specifične poduzetničke aktivnosti. § Društveni poduzetnik (engl. Social entrepreneur), koji se odnosi na nositelja društveno-poduzetničkog procesa. § Društveno poduzeće (engl. Social enterprise), koje podrazumijeva pravnoorganizacijski oblik kroz koji se djelatnost obavlja.

§ Iako se u hrvatskom jeziku u jednakoj mjeri koriste termini socijalno poduzetništvo i društveno poduzetništvo za označavanje poslovanja s društvenim ciljem, za potrebe Strategije usvojen je pojam društveno poduzetništvo kojim bi se obuhvatile sve poduzetničke prakse s društvenim ciljem u odnosu na pojam socijalno poduzetništvo koje može imati konotaciju isključive angažiranosti u socijalnoj sferi.

§ Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) definira društveno poduzetništvo kao poduzetništvo koje teži pružanju inovativnih rješenja postojećih društvenih problema te zbog tog razloga često ide ruku pod ruku s procesima društvenih inovacija usmjerenima unapređivanju života ljudi kroz promoviranje društvenih promjena. § Global Entrepreneurship Monitor (GEM) projekt, najveća godišnja studija poduzetničkih aktivnosti na svijetu, povezuje društveno poduzetništvo s pojedincima i organizacijama koji su uključeni u poduzetničke aktivnosti s društvenim ciljem.

§ Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2006. -2011. društveno poduzetništvo prikazuje kao poduzetništvo koje teži stvaranju nove vrijednosti, ali ne profitnog već društvenog tipa koje dohodak od poduzetničkih aktivnosti usmjerava na ostvarivanje svoje misije. § Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. -2016. društveno poduzetništvo definira kao način rješavanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć).

§ Strategija razvoja društvenog poduzetništva 2015. - 2020. predstavlja konkretan iskorak u procesu unapređenja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. § Ovom Strategijom društveno poduzetništvo definira se kao poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice. § Navedenom definicijom pokušale su se naglasiti temeljne odrednice društvenog poduzetništva koje se odnose na ispunjavanje društvenih ciljeva i ulaganje dobiti od društvenopoduzetničkih aktivnosti u daljnje ostvarenje svoje društvene misije.

§ Opći cilj Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2020. je uspostava poticajnog okruženja za promicanje i razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenosti, te pravednija raspodjela i upravljanje društvenim bogatstvom. § Strategija predstavlja okvir koji treba omogućiti razvoj sektora društvenog poduzetništva kroz četiri temeljne mjere: 1) Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva; 2) Uspostava financijskog okvira; 3) Promicanje obrazovanja za društveno poduzetništvo; 4) Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva te informiranje opće javnosti o temama vezanim uz društveno poduzetništvo.

§ Europska komisija u „Inicijativi za društveno poslovanje" (eng. Social Business Initiative) pojmovno definira koncept društvenog poduzetnika: a) društveni poduzetnik se određuje kao nositelj poduzetničke aktivnosti kojem je primarni cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare; b) društveni poduzetnik djeluje na način da pruža robu ili usluge na tržištu na poduzetnički i inovativan način te koristi ostvarenu dobit primarno za ispunjavanje društvenih ciljeva; c) način upravljanja poduzetničkim subjektom je otvorenog tipa te uključuje zaposlenike, korisnike i ostale dionike na koje utječe gospodarska aktivnost poduzetnika.

Kriteriji prepoznavanja društvenih poduzetnika: 1. Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja. 2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini. 3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti. 4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja. 5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja.

6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika. 7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije. 8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju. 9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.

§ U skladu s prethodno navedenim kriterijima, društveni poduzetnik bit će svaka pravna ili fizička osoba koja će kontinuirano obavljati registriranu gospodarsku djelatnost i svojim trogodišnjim strateškim/poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ukoliko će poslovati dulje od tri godine, dotadašnjim rezultatima moći dokazati da djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih poduzetnika. § Ukoliko će smatrati da udovoljava svim prethodno navedenim kriterijima, pravna ili fizička osoba moći će podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika koju će voditi nadležno tijelo, na razdoblje od tri godine, uz obvezu predaje godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada te izvještaja o društvenoj reviziji. § Evidencija će biti službeni popis društvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj.

§ U razvijenim zemljama se prvi oblici društvenog poduzetništva javljaju prvo u Sjevernoj Americi (SAD-u i Kanadi), a onda i u Velikoj Britaniji, krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. § U SAD-u zasluge za početke razvoja društvenog poduzetništva pripisuju se Billu Draytonu koji je osnovao zakladu Ashoka 1980. godine u Washingtonu. Cilj ove zaklade bio je stvoriti platformu za temeljnu potporu društvenim poduzetnicima, odnosno "poduzetnicima s društvenom vizijom". § Nakon Ashoke, počele su se osnivati i druge zaklade za poticanje društvenog poduzetništva, poput Zaklade Skoll, Zaklade za društveno poduzetništvo Schwab, Acumen Fund i drugih. § Spomenute zaklade funkcioniraju tako da daju novčane potpore ili investiraju u početnike društvene poduzetnike širom svijeta, a potom i kao platforma za povezivanje i savjetodavnu podršku. Zaklade su vremenom postale utjecajni promotori društvenog poduzetništva u svijetu.

§ Društveno poduzetništvo je na razini Europske unije pokazalo izniman utjecaj na društvene i gospodarske prilike te je zabilježeno više od 14, 5 milijuna plaćenih radnih mjesta. § Uz navedeno, društveno poduzetništvo je u odnosu na tradicionalni ekonomski sektor iskazalo jaču otpornost na posljedice ekonomske krize: § U Španjolskoj, zemlji s najvećom stopom nezaposlenosti, zaposlenost u zadrugama je između 2008. i 2012. godine pala za 9%, dok je privatni sektor zabilježio dvostruko veći pad nezaposlenosti od 19%. § U Italiji su zadruge čak i u godinama krize zadržale visoku razinu zaposlenosti u odnosu na tradicionalne privatne tvrtke.

§ Većinu onoga što u Republici Hrvatskoj smatramo dobrim primjerima društvenog poduzetništva pokrenule su upravo organizacije civilnoga društva (bilo osnivanjem izdvojene pravne osobe, najčešće zadruge ili trgovačkog društva, koja svoju dobit vraća organizaciji koja ju je osnovala; bilo organiziranjem društvenopoduzetničke inicijative u okviru djelovanja same organizacije – kao jedne od aktivnosti koju organizacija provodi kako bi osigurala samoodrživost, ali i organiziranjem izobrazbe za pojedince i organizacije koje su zainteresirane za razvoj društvenog poduzetništva).

§ Unatoč dugoj tradiciji zadrugarstva u Republici Hrvatskoj, u ovom trenutku još se uvijek ne može se govoriti o visokoj razvijenosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. § Prve zadruge osnovane su prije gotovo 150 godina. Zadruge su zadržavale stanovništvo na lokalnom području, okupljale pojedince sa zajedničkim interesom dok su svi prihodi ostvareni u zadruzi ostajali njenim članovima, a vrijednosti njihovoj lokalnoj i životnoj sredini. § Zadruge su tako doprinijele uvećanju zaposlenosti, jačale poziciju i sudjelovanje zaposlenika, suzbijale siromaštvo, snažile ruralni razvoj, osiguravale pravednu raspodjelu, itd. , dakle promovirale sve vrijednosti karakteristične i za društveno poduzetništvo.

§ Društveni poduzetnici kao i organizacije civilnog društva se u svom radu suočavaju s teškoćama nedostatnih financijskih sredstava i znanja o pokretanju, upravljanju i održivosti poslovanja, prevelikoj ovisnosti o donacijama i financiranju od strane javnog sektora. Nepovjerljivost ulagača i bankarskog sektora za kreditiranje i zajmove onemogućuje razvoj oba segmenta. § Unatoč tome, možemo pratiti raznolike pojavne oblike hrvatskih društvenih poduzetnika – od institucionalnih (razvijena društvena poduzetništva kroz pravni okvir zadruga, udruga, trgovačkih društava), do područja koja pokrivaju (pružanje intelektualnih usluga, proizvodna djelatnost, poljoprivreda, turizam, kultura i dr. ), načina na koji pridonose rješavanju društvenih problema (zapošljavanjem skupina u riziku od društvene isključenosti ili pružanjem usluga za društveno osjetljive skupine, očuvanjem prirodnih resursa, promicanjem regionalnog razvoja i oživljavanjem resursa lokalnih zajednica u kojima djeluju).

§ Zakon o zadrugama definira zadrugu kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, društvene, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

§ Zakon o zadrugama također u članku 2. navodi zadružna načela kojih se je zadruga u svom poslovanju dužna pridržavati, a koja uključuju sljedeće: § § § § dragovoljno i otvoreno članstvo; nadzor poslovanja od strane članova; gospodarsko sudjelovanje članova u radu zadruge i raspodjela; samostalnost i neovisnost; obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje članova zadruge; suradnja među zadrugama; briga za zajednicu. § Navedena načela sukladna su temeljnim načelima društvenog poduzetništva te s kriterijima za prepoznavanje društvenih poduzetnika navedenima u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. -2020.

§ Jedan dio društveno-poduzetničkih pothvata u Hrvatskoj započet je kroz udruge, koje se prema Zakonu o udrugama definiraju kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. § Zakon o udrugama je u određenim dijelovima sukladan s temeljnim načelima društvenog poduzetništva (ostvareni rezultat mora se uložiti u ostvarivanje ciljeva udruge, upravljanje na načelima demokratskog ustroja. . . ).

§ Postojanje podrške razvoju unutar samog sektora društvenog poduzetništva, temeljene na inicijativi iz civilnog društva § Postojanje različitih inicijativa društvenog poduzetništva u lokalnoj zajednici § Duga tradicija zadrugarstva u Republici Hrvatskoj § Poticanje društveno-poduzetničkih inicijativa organizacija civilnog društva od strane državne vlasti kroz Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine § Postojanje organizacija koje su u mogućnosti poticati i promicati društveno poduzetništvo (regionalne razvojne agencije, društveno -poduzetničke mreže, zaklade, Regionalni centri podrške i županijske suradne organizacije)

§ Postojanje investicijskih potpora za razvoj poduzetništva od strane državnih institucija § Razvoj poticajnog okruženja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj (Strategija razvoja poduzetništva 2013. -2020. ) § Razvijenost sektora civilnog društva u području pružanja socijalnih usluga u zajednici § Postojanje interesa za razvoj društveno odgovornog poslovanja i investiranja u zajednicu i društveno poduzetništvo u dijelu poslovnog sektora, s uspostavljenim suradničkim mehanizmima i programima (Mreža za DOP, Zajednica za DOP HGK)

§ Nejasno i neusuglašeno razumijevanje društvenog poduzetništva među dionicima § Negativne konotacije komunalnih i neprofitnih oblika gospodarskog djelovanja koje se proglašava neproduktivnim i neopravdanim i veže ih se s razdobljem državne, planirane ekonomije § Nepostojanje analiza, slabo, premda rastuće, prepoznavanje potencijalnih koristi društvenog poduzetništva za socio-ekonomski razvoj § Postojeći sustavi podrške društvenog poduzetništva nemaju javnu institucionalnu podršku na nacionalnim, županijskim i lokalnim razinama pa se značajna količina resursa troši na pribavljanje sredstava za održivost sustava § Manjak kvalitetnog i jasnog zakonodavnog okvira vezanog uz društveno poduzetništvo § Manjak financijskih instrumenata dostupnih potencijalnim društvenim poduzetnicima (krediti, jamstveni fondovi, društveno odgovorno investiranje, zakladništvo)

§ Niska poželjnost društvenih poduzetnika kao klijenata financijskih institucija zbog manjka poslovnog iskustva i vještina te nedostatka kolaterala/zaloga za financiranje § Manjak vidljivosti društveno i okolišno odgovornih proizvoda i usluga na tržištu § Nedostatno osjetljiv sustav javne nabave na kvalitetu i odgovornost (pozitivne društvene, ekološke i ekonomske učinke) proizvoda i usluga § Nerazvijeni mehanizmi dokumentiranja i statističkog praćenja društvenog poduzetništva § Manjak jasnih i pouzdanih podataka o veličini i utjecaju sektora društvenog poduzetništva § Slaba razvijenost i umreženost regionalnih i lokalnih centara potpore društvenim poduzetnicima § Nedovoljno stručna upravljačka struktura unutar sektora (društvenog) poduzetništva

§ Manjak poslovnih vještina kod postojećih i potencijalnih društvenih poduzetnika § Slaba uključenost u međunarodne poslovne i suradničke mreže društvenih poduzetnika (klasteri, razmjena znanja) § Malen i nepovezan korpus znanja i programa izobrazbe za društveno poduzetništvo u formalnom obrazovnom sustavu § Kašnjenja i nekoherentnost reforme sustava socijalne skrbi, uključujući i razvoj socijalnih usluga u zajednici § Slabo razvijen koncept društvenog poduzetništva u kontekstu zapošljavanja socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina (socijalnog zapošljavanja) § Neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada § Nepostojanje nacionalnog sustava i metodologije za mjerenje utjecaja društvenih poduzetnika § Slabi kapaciteti dionika za ugradnju društvenih/okolišnih kriterija u svoje procese upravljanja

§ Visoka razina prepoznatljivosti društvenog poduzetništva na europskoj razini § Pojačana svijest dionika o potrebi promišljanja alternativnih ekonomskih modela zbog krize liberalnog kapitalizma § Zlouporaba koncepta društvenog poduzetništva za aktivnosti koje nisu u skladu s njegovim načelima i vrijednostima § Izjednačavanje društvenog poduzetništva s neprofitnim sektorom § Veliki raspon inovacija u području društvenog poduzetništva širom svijeta i kod nas s ubrzanom razmjenom informacija § Dostupna i brza međunarodna suradnja i razmjena informacija i znanja § Nove suradnje, međusektorska umrežavanja i partnerstva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini § Sve veći raspon institucionalnih rješenja za poticaj društvenog poduzetništva širom Europske unije i svijeta

§ Sustavna financijska potpora razvoju društvenog poduzetništva kroz europske fondove i programe (Europski socijalni fond, Europski program za socijalne promjene i inovacije) § Potrebe za proizvodima i uslugama zbog nedovoljnog angažmana tržišnih i javnih subjekata u slabije razvijenim regijama Republike Hrvatske § Razvijen sustav obrazovnih ustanova i programa kao potencijalna mreža za širenje društveno-poduzetničkih kompetencija § Perspektive reforme sustava socijalne skrbi, u smjeru decentralizacije i lokalizacije pružanja socijalnih usluga § Rastuća svjesnost o važnosti sektora društvenog poduzetništva kod državnih, regionalnih i lokalnih institucija

§ Zlouporaba koncepta društvenog poduzetništva za aktivnosti koje nisu u skladu s njegovim načelima i vrijednostima § Izjednačavanje društvenog poduzetništva s neprofitnim sektorom § Moguće administrativne prepreke zbog neprepoznavanja punog potencijala društvenog poduzetništva od strane državnih/javnih institucija i regionalnih/lokalnih zajednica § Nefleksibilnost zakonodavnog okvira za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva § Izostanak suradnje institucija: nacionalnih-regionalnih-lokalnih § Nevidljivost ostvarenih pozitivnih efekata poslovanja društvenih poduzetnika

§ Društveno poduzetništvo funkcionira po modelu trostruke bilance (tzv. 3 P model): § PEOPLE (ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve) § PLANET (zaštita okoliša) § PROFIT (financijska održivost i ponovno investiranje profita)

Društveno poduzetništvo karakteriziraju tri komponente: 1. Identificiranje stabilne ali inherentne i nepravedne neravnoteže koja uzrokuje isključivanje, marginalizaciju ili patnju dijela stanovništva kojem nedostaju financijska sredstva ili politička moć da ostvare bilo kakve korisne promjene za sebe, 2. Prepoznavanje prilike u toj nepravednoj neravnoteži, razvijanje društveno korisnih poduzetničkih poduhvata, korištenje inspiracije, kreativnosti, spremnosti na akciju, hrabrosti i snage za dobrobit, i na taj način izazivanje stabilne državne hegemonije, 3. Stvaranje nove, stabilne ravnoteže koja oslobađa zarobljeni potencijal ili ublažuje patnju ciljane skupine, kroz imitiranje i kreiranje stabilnog sustava koji okružuje ravnoteža osiguravajući time bolju budućnost za ciljanu skupinu, ali i društvo u cjelini.

§ Muhammad Yunus, utemeljitelj banke Grameen i otac mikrokreditiranja, predstavlja klasični primjer društvenog poduzetništva. On je primijetio stabilnu neprihvatljivu ravnotežu u slabim mogućnostima kreditiranja Bangladežana. Kako nisu bili u mogućnosti podići kredit u banci, jednostavno su bili prisiljeni posuđivati novac od lokalnih kamatara. No, najčešće su ipak završili prosjačeći na ulici. § Yunus se nastojao suprotstaviti sustavu tako što je posudio 27 dolara iz svog džepa četrdeset dvjema ženama iz sela Jobra. Žene su vratile sav dug. Yunus je otkrio da su čak i s jako malim kapitalom žene uspješno investirale u svoje kapacitete kako bi ostvarile prihode. U Bangladešu, žene su mogle primjerice, kupivši šivaču mašinu, zaraditi dovoljno novaca da vrate kredit, kupe hranu, školuju djecu i uzdignu sebe iz bijede siromaštva. § Grameen banka poslovala je od naplate kamata na izdane kredite, a kapital je ponovno investirala u druge žene kojima je trebala pomoć.

1. Serijski – pokreće pothvat, prodaje ga i pokreće novi pothvat 2. Solopreneur – pokreće posao sasvim sam 3. Paralelni poduzetnik – uključen je u poslovanje jednog ili više poslovnih subjekata odjednom 4. Izumitelj – realizira inovativne ideje, poslovne modele ili planove 5. Interni inovator – posluje dulje vrijeme u određenoj djelatnosti i pronalazi prilike za poboljšanje postojećih usluga, proizvoda ili poslovnog procesa.

Talent Financijska podrška Politička podrška Podrška medija Kapaciteti Društveni poduzetnici

Održivi razvoj ima tri dimenzije: § Gospodarska dimenzija: napredak u zaštiti okoliša zahtijeva promjene koje će potaknuti i povećati produktivnost resursa, a uključuje zapošljavanje, plaća, investicije, trgovina, inovacije, poduzetništvo i drugo; § Okolišna dimenzija: podrazumijeva stjecanje znanja koji će omogućiti cijenjenje, održavanje i razvijanje okoliša, a uključuje zrak, vodu i kvalitetu tla, djelotvorno korištenje i ponovnu uporabu prirodnih resursa i energije; § Društvena dimenzija: društvena odgovornost znači smanjivanje štetnog utjecaja na društvo; razvoj nije održiv ako nije pravedan ili ako ne zadovoljava goruće potrebe većine stanovništva na Zemlji; izgradnja ljudske sposobnosti u smislu borbe protiv siromaštva, stvaranje produktivnog zaposlenja ljudi kao i promoviranje društvenog ujedinjenja, a uključuje zdravlje, riješeno stambeno pitanje, školovanje, prevenciju kriminala, demokraciju i drugo.

1) Analiza vlastitih potencijala 2) Analiza mogućnosti i prijetnji u okruženju 3) Informiranje o konkurenciji 4) Izbor djelatnosti u skladu s vlastitim potencijalom i potrebom tržišta 5) Izrada poslovnog plana 6) Upoznavanje potencijalnih investitora s poslovnim planom 7) Realiziranje poslovnog plana 8) Evaluacija i izvještavanje dionika.

Društveno poduzeće • Cilj: osnažiti zaposlenike/zajednicu • Demokratsko donošenje odluka • Odgovornost prema okolišu/zajednici je temeljno načelo djelovanja • Provodi financijsku reviziju i mjeri društveni utjecaj • Vođeno komercijalnim, društvenim i ekološkim ciljevima Privatno profitno poduzeće • Cilj: nadgledati i kontrolirati zaposlenike • Odlučivanje na temelju količine udjela (dionica) • Odgovornost prema okolišu/zajednici ne vide kao njihovu odgovornost • Provodi financijsku reviziju • Vođeno komercijalnim ciljevima

1. Članarine 2. Naplaćivanje usluga 3. Prodaja proizvoda 4. Korištenje materijalne imovine 5. Korištenje nematerijalne imovine 6. Investicije

§ Djeluje kao udruga čije je temeljno usmjerenje razvoj civilnog društva i zajednice. § Temeljna djelatnost udruge je provođenje edukacijskih programa, informiranje, savjetovanje i poticanje društvenih promjena prema širenju otvorenih tehnologija, društvenog poduzetništva, filantropije i medija. § Počeci su uključivali organiziranje tečajeva i radionica, kao i raznih kulturnih događaja za koje su se naplaćivale ulaznice. § Dobivena sredstva koristili su za financiranje projekata za koje nisu uspijevali dobiti sredstva drugim putem. § Iz tih aktivnosti kojima su nastojali ostvariti dodatna sredstava te prepoznavanjem potreba na tržištu razvila se ideja o osnivanju zasebnih poduzeća.

§ Tijekom zadnjih godina ACT je kao udruga osnovala dva tzv. društvena poduzeća: § ACT PRINTLAB d. o. o. je društveno poduzeće za izdavačke, tiskarske i računalne djelatnosti osnovano 2007. godine. § Ideja o oformljivanju novog poduzeća javila se kao nastavak prijašnjih aktivnosti udruge, kojima su pružali usluge grafičkog dizajna i izrade web stranica drugim udrugama. § Poduzeće zapošljava osam osoba, a njegova društvena komponenta ogleda se u strukturi zaposlenih osoba, koje dolaze iz pretežno iz reda marginaliziranih ili teže zapošljivih skupina (samohrane majke, dugotrajno nezaposleni i sl. ). § ACT KONTO d. o. o. je poduzeće osnovano 2009. godine s temeljnim djelatnostima računovodstvenih, knjigovodstvenih i revizijskih poslova te poreznog savjetovanja za neprofitne organizacije (udruge, građanske inicijative, lokalne zaklade i sl. ). § Posluje s dobiti te zapošljava jednu osobu iz skupine teže zapošljivih osoba (osobu s invaliditetom).

§ Specifičnost opisanih poduzeća je i načelo nedistribucije profita. Dobiti oba poduzeća raspoređuju se na postojeće ili planirane programe, a ne među vlasnicima, odnosno članovima udruge ili drugim dionicima. § Raspoređivanje dobiti prepušteno je udruzi ACT, vlasniku poduzeća i namjena može biti: a) b) c) d) e) financiranje projekata/programa Autonomnog centra, zadržana dobit, financiranje hladnog pogona Autonomnog centra, financiranje projekata udruga i građanskih inicijativa koje su u skladu s ciljevima i misijom Autonomnog centra, razvoj općekorisnog softvera otvorenog koda. § Dio viška dobiti, preko natječaja koji sami raspisuju, dodjeljuju drugim organizacijama civilnog društva iz lokalne zajednice, između ostaloga i za projekte društvenog poduzetništva. § ACT se može prepoznati kao jedan od vodećih aktera društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Osim primjera uspješnih poslovnih pothvata, značajna je njegova uloga u povezivanju različitih dionika u lokalnoj zajednici te djelovanje na promociji društvenog poduzetništva u javnosti.

§ "RODA - Roditelji u akciji" je udruga osnovana 2001. godine na inicijativu građana i građanki nezadovoljnih postojećim položajem i odnosom prema roditeljima i djeci u društvu. § U svojoj misiji ističu kako žele stvoriti uvjete za mijenjanje društva prema onom koje bi bilo humanije i više prijateljsko za djecu i roditelje. § Roda ne djeluje samo lokalno te trenutno ima preko 400 članova iz cijele Hrvatske. Tome uvelike doprinosi i djelovanje web portala, koji je postao referentno mjesto za informiranje o temama vezanim uz roditeljstvo, odgoj i djecu, kao i prostor umrežavanja korisnika i razmjene osobnih iskustava. § U ostvarivanju svoje misije i ciljeva udruga djeluje preko edukacije, informiranja, aktivnog zagovaranja, lobiranja i poticanja zakonodavnih promjena.

§ Zadnjih godina su pokrenuli niz programa i akcija, među kojima su značajnije – zahtijevanje adekvatne porodiljine naknade i prava na porodiljni dopust, zalaganje za medicinski potpomognutu oplodnju, briga oko poboljšanja uvjeta trudnoće i rađanja, edukacija u području dojenja, podrške roditeljima i sl. § Kroz svoje djelovanje Roda je pokrenula više tržišnih projekata koji se mogu identificirati kao društveno-poduzetnički. § Jedan od glavnih je proizvodnja i prodaja platnenih pelena i drugih ekološki prihvatljivijih proizvoda namijenjenih djeci i roditeljima. Ovaj je projekt pokrenut 2006. godine, a motiviran je promišljanjima o načinima postizanja financijske samoodrživosti.

§ U početku su angažirali nezaposlene žene iz cijele Hrvatske, koje su posao šivanja obavljale od doma. Iako ih nisu zapošljavali, putem ugovora o djelu omogućavali su im određeni prihod. Kako se pokazalo da opcija nije financijski održiva (visoki troškovi organizacije dostave materijala i prikupljanja proizvoda, visoki troškovi plaćanja ugovora o djelu), uskoro su napustili ovakvu strukturu poslovanja i angažirali poduzeće za šivaću djelatnost koje je preuzelo izradu pelena i drugih proizvoda. § Angažirano je poduzeće koje zapošljava osobe iz skupine društveno osjetljivih i teže zapošljivih kategorija, tj. radionica pri srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu, koja zapošljava osobe s invaliditetom. § Ugovaranje poslovanja s Rodom, ovoj je radionici osiguralo opstanak, a obujam posla omogućio je i povećanje broja zaposlenih.

§ U slučaju Roda udruge moguće je identificirati različite aspekte društvenog poduzetništva na više razina: a) pokretanje poduzetničkih, tržišnih aktivnosti povezanih s društvenom misijom, koje omogućavaju financijsku neovisnost organizacije b) prepoznavanje potreba te povezivanje i uključivanje drugih dionika u zajedničko djelovanje i promociju c) posredno utjecanje na generiranje zapošljivosti i radnu integraciju teže zapošljivih skupina

§ Udruga za kreativni razvoj Slap osnovana je 2000. godine u Osijeku. Njezino djelovanje usmjereno je na razvojne projekte kroz koje se potiče društveno zapošljavanje, društveno odgovorno poslovanje i međusektorska suradnja. § Još od početka djelovanja, Slap primjenjuje samofinanciranje u aktivnostima te tržišno nudi usluge konzultacija i edukacija, najčešće drugim udrugama. § U javnosti se predstavlja kao organizacija s najdužom tradicijom društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.

§ Projekti udruge: § Ekopoduzetnik – obuhvaća nastojanje da se poljoprivredni proizvođači osposobe za ekološku proizvodnju i poduzetnički nastup na tržištu. U ovaj projekt uključeno je oko 60 poljoprivrednika, a po završetku edukacije bit će im ponuđena mogućnost mikrokreditiranja uz povoljnu kamatnu stopu. § Agroturistički animator – podrazumijeva osposobljavanje mladih za samostalno osmišljavanje i provođenje turističkih aktivnosti u lokalnoj zajednici, kroz što im se pruža mogućnost za zapošljavanje. U ovaj projekt uključeno je 30 -ak mladih, a po završetku edukacije bit će im ponuđena mogućnost korištenja mikrokredita.

§ Rukotvorine – projekt osposobljavanja udruga žena za izradu kvalitetnih rukotvorina (suvenira, nakita i sl. ) i njihovu prezentaciju i prodaju na tržištu. Cilj je stvaranje etno branda, koji bi imao tržišnu prepoznatljivost. § Etno brand – projekt je usmjeren na stvaranje robne marke rukotvorina visoke uporabne i tradicionalne vrijednosti. Istodobno, kroz ovaj projekt radi se na povećanju zapošljavanja žena kroz udruge i obrte na području Slavonije. Primarni cilj je povezivanje raznih obrtnika i osnaživanje za tržišni nastup. S ciljem olakšavanja prodaje, Slap je pokrenuo web shop, kao platformu za plasman proizvoda lokalnih društvenih poduzetnika, čime im se pomaže da lakše dođu do tržišta.

§ Kao glavnu motivaciju koja ih je usmjerila prema bavljenju društvenim poduzetništvom ističu „nastojanje da se pokrenu promjene u društvu, u smjeru humanijeg, održivijeg društva i socioekonomskog sustava” pri čemu društveno poduzetništvo vide kao najbolji model, koji treba poticati.

ACT poduzeća Udruga Roda Udruga Slap Društveno poduzeće je registriran poslovni subjekt u vlasništvu svojih članova/ica. x x x Društveno poduzeće ima visok stupanj autonomije djelovanja – poduzeće je osnovano i upravljano od strane skupine pojedinaca/ki, a ne od strane organizacija javnog i/ili privatnog profitnog sektora. x x x Društveno poduzeće kontinuirano proizvodi robu i/ili prodaje usluge. x x x Društveno poduzeće ima barem 1 plaćenog djelatnika/ica čiji dohodak se financira iz prihoda ostvarenih prodajom proizvoda/usluga poduzeća. x x x Kriterij

ACT poduzeća Udruga Roda Udruga Slap Članovi/ice društvenog poduzeća preuzimaju financijski rizik poslovanja. x x x Društveno poduzeće provodi financijsku i društvenu reviziju (mjeri utjecaj na okoliš i razvoj zajednice (model trostruke bilance)). x x x Društveno poduzeće u svom djelovanju prvenstveno je vođeno društvenim i ekološkim ciljevima – odgovornost prema zajednici/okolišu je temeljno načelo djelovanja. x x x U društvenom poduzeću svi/e članovi/ice uključeni/e su u proces donošenja odluka (1 član/ica – 1 glas) te je na taj način organizacija demokratski upravljana. x x x Kriterij

Kriterij ACT poduzeća Udruga Roda Udruga Slap Poduzetnička inicijativa pokrenuta je od strane skupine građana kao rezultat suradnje, na temelju zajedničkih vrijednosti i vjerovanja. x x x Djelovanje društvenog poduzeća ukorijenjeno je u lokalnu zajednicu u kojoj djeluje – omogućen je najširi spektar sudjelovanja predstavnika/ica lokalne zajednice (zaposlenika/ica, članova/ica, kupaca. . . ) u aktivnostima društvenog poduzeća. x x x Dobit društvenih poduzeća se distribuira na način da prvenstveno doprinosi stvaranju društvenih/ekoloških ciljeva, a ne samo maksimizaciji dobiti članova/ica poduzeća. x x x

§ Kolaković, M. (2006) Poduzetništvo u ekonomiji znanja, Zagreb: Sinergija § Lupšić, D. et al. (2012) Poduzetništvo u službi zajednice – Zbornik radova o društvenom poduzetništvu, Zagreb: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva § Perčin, M. (2011) Socijalno poduzetništvo – Inovacija za dobrobit čovječanstva, Osijek: Organizacija za građanske inicijative § Roger, M. i Osberg, S. (2009) Social Entrepreneurship: The Case for Definition, Čakovec: ACT Printlab d. o. o. § Sočo, A. (2009) Sam svoj majstor – Početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije mladih i za mlade, Čakovec: Mreža mladih Hrvatske § Škrtić, M. (2006) Poduzetništvo, Zagreb: Sinergija d. o. o. § Vidović, D. (2012) Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj, Doktorski rad, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

§ Vlada Republike Hrvatske (2015) Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine § Yi. BE (2012) Poslovanje poduzeća i poduzetničko okruženje, Varaždin: Hrvatski zavod za zapošljavanje § Zrilić, N. i Širola, D. (2014) Socijalno poduzetništvo – nova mogućnost zapošljavanja mladih u Hrvatskoj, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, 2 (1), str. 59 -76 § Web izvori: § http: //act-grupa. hr/hr/ § http: //www. ashoka. org/ § http: //www. grameenfoundation. org/ § http: //www. roda. hr/ § http: //www. slap. hr/