Drutvene mree Bojana Trni ta je to drutvena
Društvene mreže Bojana Trnić
Šta je to društvena mreža? Društvena mreža je vrsta web-stranice, koja služi za međusobno povezivanje korisnika. Nastala je početkom 90 ih godina 20 og veka. � U početku je služila samo radi komunikacije sa ljudima koje retko viđamo, a danas je to postao novi virtuelni svet. � Internet je u početku svog postojanja bio zamišljen kao veza akademske populacije koja bi imala trenutni pristip korisnim informacijama. � Faceook, Twitter, Instagram, You. Tube i Snapchat su samo neke od najposećenijih društvenih mreža danas. �
Zamena za stvarni život Ljudi se danas zadovoljavaju na veštački način korišćenjem interneta i društvenih mreža. � Odlazak na more, koncert, raspust, bioskop, ručak ili čak u nekim slučajevina u prodavnicu danas za neke ljude retko može proći, a da ne bude objavljen na društvenim mrežama. Nije važno da li se radi o 140 karaktera na Twitteru, fotografiji na Instagramu ili Facebooku, za mnoge je bitno da čitav svet obaveste šta u tom trenutku rade. �
� Živimo u vremenu gde se ljudi vode izrekom ‘Ako nije bilo na društvenim mrežama, kao da se nije ni deslio’. � Vremenom je uviđena sva moć interneta i počela je njegova komercijalizacija, te formiranje jednog novog virtuelnog sveta koji je poput ‘džungle’ čiju glavnu osnovu čine društvene mreže.
Virtuelni svet � Na internetu ljudi su samo roba i broj, podložni su manipulaciji, s obzirom na veliki broj trenutnih informacija i jurnjave za senzacijama kako bi se pridobio što veći broj ljudi. � Pošto se savremen čovek u društvu svakodnevno udaljava od prirode i njihovih bioloških potreba, svoje potrebe, naročito socijalne, sada počinje da zadovoljava na jedan veštački način, a to je putem interneta i društvenih mreža.
� Sa internetom čovek je samo na jedan klik od povezanosti sa celim svetom u bilo kojem trenutku, i u dodiru sa odromnom bibliotekom raznih informacija (pozitivnih i negativnih) što ima izuzetan potencijal i dovodi do pojačanog osećaja zadovoljstva. � Preterivanjem u korišćenju društvenih mreža vremenom se gubi kontrola u vremenu i ponašanju. Čoveku je obavezno prisustvo na društvenim mrežama, kako bi bio u neprekidnom driženju sa drugima, a tako i zadovoljava svoje socijalne potrebe.
� Jurnjava za ‘lajkovima, prijateljima i pratiocima’ dovodi i do posebnog osećanja zadovoljstva. � Društvene mreže traže svoju energiju u obliku što više postavljenog materijala (komentara)
Bezbednost na društvenim mrežama � Privatnost na društvenim mrežama se odnosi na stepen kontrole koju osoba ima nad pristupom i upotrebom ličnih podataka. � Kada je reč o pitanjima privatnosti i bezbednosti na društvenim mrežama, sajtovi za koje su najkarakterističniji ujedno su i oni koji su najpopularniji.
� Međutim pitanja bezbednosti korišćenja i pitanja privatnosti su potpuno dve različite stvari. � Bezbednosni problem se javlja kada haker dobija neovlašćeni pristup sajtu koji je zaštićen nekim od kodiranih ili pisanih jezika. � Pitanje privatnosti, koje uključuje neopravdan pristup privatnim informacijama, ne mora da uključuje bezbednosne povrede.
� Opasnost za decu koja provode slobodno vreme na društvenim mrežama, forumima, chat sobama i drugim internet lokacijala na kojima je moguća komunikacija sa nepoznatim osobama, vreba i od strane pedofila.
� Par 1. 2. 3. 4. saveta za bezbednije korišćenje društvenih mreža kod kuće: Šifre koje koristiš na društvenim mrežama treba da znaš samo ti, tvoji roditelji i niko više. Kako bi bio siguran da ti niko neće provaliti šifru koristi velika i mala slova, brojeve i znakove interpukcije. Samo u dogovoru sa roditeljima možeš da ostavljaš lične podatke, adrese i trenutno prebivalište. Odmah se treba obratiti roditeljima ako da internetu ili mobilnom telefonu naiđeš na nešto te uznemirava!
Nauči da blokiraš i odbijaš poruke od nepoznatih korisnika. 6. Na profil dodaj samo prijatelje koje lično poznaješ. 7. Redovno proveravaj komentare, i ako je neko ostavio vređajući ili uznemiravajući komentar ne odgovaraj mu. 8. Nemoj da kačiš provokativne slike, kao što su slike sa plaže u kupaćim kostimima. 5.
- Slides: 13