DRUTVENE GRUPE I SAVETODAVNA SLUBA U RAZVOJU LOKALNIH
DRUŠTVENE GRUPE I SAVETODAVNA SLUŽBA U RAZVOJU LOKALNIH SEOSKIH ZAJEDNICA dr Jovana Čikić Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo mr Marica Petrović Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Departman za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela
1. Predmet projekta/istraživanja Dvostruki predmet projekta: � Analiza karakteristika, uloge i položaja ruralnih društvenih grupa kao učesnika u modernizaciji rada na gazdinstvima i razvoju lokalnih seoskih zajednica � Analiza uloge poljoprivredne savetodavne službe u jačanju unutrašnjih razvojnih kapaciteta ovih grupa Istraživanje je orijentisano na mlade i žene uz selu u zbog toga što: � Mladi i žene u selu su neizostavni element reprodukcije porodičnih gazdinstava i seoskog načina života � Njihov društveni položaj je relativno nepovoljan (socijalno osetljive/ranjive grupe) � Svest o mladima i ženama u selu kao ravnopravnim participantima u razvoju lokalne seoske zajednice nije dovoljno jasno artikulisana, čak i na nivou samih grupa � Određene unutargrupne karakteristike mogu se smatrati važnim raspoloživim potencijalom za unapređenje položaja ovih društvenih grupa, kao i njihovu aktivniju participaciju u lokalnim razvojnim procesima Analiza mladih i žena u selu – dva nivoa: � � Učestvovanje u poljoprivrednim i nepoljoprivrednim poslovima Učestvovanje u donošenju odluka o poslovima u kojima učestvuju
1. Predmet projekta/istraživanja (2) Problem znanja i informisanja o mladih i žena u selu o ekonomskim aktivnostima u kojima učestvuju: Spona ka Poljoprivrednoj savetodavnoj službi AP Vojvodine kao jednom od ključnih izvora poljoprivrednih informacija � Analiza prepreka i mogućnosti PSS APV da: � intenzivira saradnju sa mladima i ženama u selu u vezi sa unapređenjem poljoprivrede proširi svoje delovanje i na ruralno savetodavstvo Poljoprivredna savetodavna služba se ovde pojavljuje kao važan integrativni činilac koji svojim delovanjem može da doprinese jačanju: prepoznatljivosti unutargrupnih interesa � mogućnosti da se ti interesi artikulišu � unutrašnjih kapaciteta mladih i žena u selu da aktivno se uključe u razvojne aktivnosti �
2. Ciljevi projekta Osnovni ciljevi: � � analiza ograničenja i razvojnih potencijala mladih u selu i seoskih žena kao odabranih društvenih grupa u modernizaciji rada na gazdinstavima i razvoju lokalnih seoskih zajednica analiza uloge poljoprivredne savetodavne službe u jačanju unutrašnjih razvojnih potencijala mladih i žena u selu Rezultati istraživanja treba da pruže uvid u: � � � opšte karakteristike žena i mladih koji žive u selima u Vojvodini, obeležja uloge seoskih žena i mladih u selu u ekonomskoj reprodukciji porodičnih gazdinstava, obeležja radne uloge seoskih žena i mladih u selu van porodičnog gazdinstva, preduzetničke sklonosti i mogućnosti za razvoj preduzetništva seoskih žena i mladih u selu, obeležja saradnje sa savetodavcima PSS APV, ulogu seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji seoske vitalnosti seoske zajednice, stavove savetodavaca PSS APV o glavnim problemima mladih i žena u vojvođanskim selima, obeležja saradnje savetodavaca PSS APV sa mladim kućedomaćinima i ženama kućedomaćinima u vezi sa unapređenjem poljoprivredne proizvodnje na gazdinstvu, stavove savetodavaca PSS APV o radnom angažovanju mladih i žena u poljoprivredi na gazdinstvima, obeležja saradnje savetodavaca PSS APV sa mladima i ženama u vojvođanskim selima u vezi sa nepoljoprivrednim problemima, kapacitete PSS APV za saradnju sa mladima i ženama u vojvođanskim selima.
3. Projektni zadaci
4. Izveštavanje o radu na projektu Dva izveštaja: � Fazni stručni i finansijski izveštaj (nov 2013) � Finalni 2014) stručni i finansijski izveštaj (dec 2013/jan
Uloga seoskih žena u reprodukciji porodičnih gazdinstava i seoskih zajednica – glavni rezultati Starosna struktura seoskih žena u uzorku 33 35 30 25 15. 7 16. 1 16. 5 % 20 18. 7 15 10 5 0 20 - 29 godina 30 - 39 godina 40 - 49 godina 50 - 59 godina 60 i vise godina
Ekonomska aktivnosti i materijalna situacija: najveći udeo žena čine trenutno nezaposlene (37, 2%), od čega 47% ispitanica nikad nisu bile zaposlene � seoske žene starosti od 30 do 49 godina ponele najveći teret tranzicije kada je reč o zaposlenosti - među njima, najviše je onih koje su ranije bile zaposlene, a sada više nisu � zaposlene seoske žene najčešće obavljaju zanimanja koja se nisko kotiraju na socijalnoj lestvici (radnice) � Obrazovanje: tek svaka peta seoska žena ima više i visoko obrazovanje – pretežno mlađe žene kod kojih se obrazovanje posmatra kao socijalna nadoknada za nenasleđivanje poseda ili šansa za beg iz poljoprivrede i sa sela � svega 7, 6% anketiranih seoskih žena ima poljoprivredno (najčešće, srednješkolsko) obrazovanje �
Vlasništvo nad nekretninama, zemljišnim posedom i formalno pravo na odlučivanje u poljoprivredi: � � izražena maskulinizacija u slučaju vlasništva nad nekretninama, vlasništva nad zemljišnim posedom i formalnog prava na odlučivanje u poljoprivredi to se, u krajnoj liniji, reperkutuje u činjenici da seoske žene nedovoljno raspolažu resursima Učestvovanje seoskih žena u poljoprivrednim radovima na gazdinstvu: � � � 60% žena koje žive na porodičnim gazdinstvima učestvuju u poljoprivrednim radovima podela poljoprivrednih poslova prema polu je i dalje prisutna tek svaka deseta žena koja obavlja radove u poljoprivredi ima poljoprivredno obrazovanje iako većina ispitanica koje obavljaju poslove u poljoprivredi nema formalno poljoprivredno obrazovanje, manje od polovine (47, 6%) se na neki način informiše o savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji (TV) PSS APV, kao izvor informacija o poljoprivredi se kotira nisko - tek 15% žena koje se informišu o poljoprivredi navodi PSS APV kao jedan od izvora informacija
Participacija u odlučivanju o poljoprivredi � diferencija žena prema participiranju u odlučivanju o proizvodnji � ukoliko je gazdinstvo registrovano na ženu, njena participacija u donošenju odluka o poljoprivrednoj proizvodnji je znatno izraženija nego u slučajevima kada je neko drugi nosilac gazdinstva � zajedničko donošenje odluka o proizvodnji je znatno češće među ispitanicama mlađe i srednje generacije (do 49 godina) što ukazuje na promene u odnosima između polova i nešto egalitariniji model donošenja odluka na porodičnom gazdinstvu
Saradnja seoskih žena sa PSS APV � � nešto više od polovine seoskih žena (54%) čulo za PSS APV najveći broj žena nikada nije sarađivao sa savetodavcima PSS APV (92, 8%) � � 60% žena koje su radno aktivne samo na gazdinstvu ne zna ništa o PSS APV – ova činjenica, sa aspekta unapređenja poljoprivrede, je prilično obeshrabrujuća posebno ako se na umu ima da svega 8% ovih žena ima poljoprivredno obrazovanje dosadašnja saradnja seoskih žena sa PSS APV � � među onima koje su znaju za službu, tek svaka sedma je i sarađivala sa savetodavcima administrativni problemi u vezi sa poljoprivredom žene se slažu u oceni da su savetodavci otvoreni za saradnju sa ženama (82%) te da među njima uglavnom nema predrasuda o ženama koje se bave poljoprivredom na porodičnom gazdinstvu žene ističu da postoji prostor za poboljšanje saradnje potreba za lokalnom savetodavnom službom potreba da se organizuju predavanja, kurseva i sl. prema potrebama i zahtevu žena koje žive u selu i bave se poljoprivredom; intenzivnije aktiviranje samih seoskih žena u traženju informacija i iniciranju saradnje
Mladi u selu – potrebe, aspiracije i problemi Uzorak mladih u selima – prostorna distribucija Uzorak mladih u selima u Vojvodini, prema polu i starosti muško žensko 78 57 53 41 99 50 56 66 18 -20 21 -23 24 -26 27 -29
Ekonomska aktivnost mladih u selima 1/ 3 mladih � najčešće je zaposlena reč je o zanimanjima koja ne zahtevaju visoko obrazovanje među mladima koji su nezaposleni, većina nikada ranije bila zaposlena, a više od ¾ nema nikakve izvore prihode većina nezaposlenih nalazi se na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje � tek svaka deseta mlada osoba u selu je učestvovala u nekom od programa aktivnog zapošljavanja, obukama za nezaposlene. . . � više od polovine nezaposlenih mladih u selu izjasnilo se da bi rado započeli sopstveni posao ukoliko bi bili u mogućnosti – ali većina nikada nije konkurisala sa start-up kredite � ¼ mladih su se izjasnili kao poljoprivrednici/farmeri
Radno angažovanje mladih u poljoprivredi većina mladih učestvuje u poljoprivrednim radovima na gazdinstvu � više od ¾ mladih ne namerava da se bavi poljoprivredom u budućnosti (položaj poljoprivrednika se ocenjuje kao veoma loš) glavni problemi sa kojima se susreću mladi poljoprivrednici: finansije i nepovoljni pariteti, � dotrajala poljoprivredna mehanizacija ili nedostatak mehanizacije � nestabilnost cena i problem plasmana robe � među mladima koji se bave poljoprivrednom, većina njih je koristila neke od podsticajnih mera � 90% mladih koji se bave poljoprivredom smatra da država nedovoljno podstiče mlade da se bave poljoprivredom
Donošenje odluka i informisanje mladih o poljoprivredi više od polovine mladih učestvuje u donošenju odluka koje se tiču njihovog domaćinstva i gazdinstva � učešće u donošenju odluka je i rodno uslovljeno, s obzirom na to da su učesnici u odlučivanju u 61. 9% slučajeva muškog pola televizija je najčešći sredstvo informisanja o poljoprivrednoj proizvodnji svega 7% mladih poljoprivrednika se informiše o poljoprivredi u saradnji sa PSS APV
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života Seoske žene Mladi u selu • nezaposlenost • nedovoljno učestvovanje u donošenju odluka • njihov rad u poljoprivredi se nedovoljno vrednuje • nedovoljna obrazovanost i opšta infomisanost • polna diskriminacija • nezaposlenost • nedovoljna obrazovanost i opšta infomisanost • nedostatak aktivnog učestovanja u donošenju odluka i javnom životu
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (2) obe društvene grupe delimično zainteresovane za rešavanje problema sa kojima se suočavaju njihovo angažovanje u rešavanju problema na niskom nivou � pozitivnija kvalifikacija angažovanosti mladih u selu Šta nedostaje mladima/ženama u selu u rešavanju problema novac Znanje i informacije Podrška institucija na “lokalu” Podrška institucija na pokrajinskom/republičkom nivou Podrška ostalih članova lok. seo. zajednice Poznanstva, kontakti, “veze”
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (3) Saradnja sa mladim kućedomaćinima i ženama kućedomaćinima: � � mladi kućedomaćini i žene kućedomaćini čine manji deo od ukupnog broja kućedomaćina sa kojima savetodavci sarađuju pozitivna ocena saradnje Mladi kućedomaćini Žene kućedomaćini Relativno povoljna ocena znanja o poljoprivredi Manje znanja o poljoprivredi Najtraženije info: agrotehnika Najtraženije info: administracija Problem: � mladi kućedomaćini i žene kućedomaćini retko samostalno iniciraju saradnju sa savetodavnom službom Većinom spremni da Slabije sklone da usvajaju i primenjuju nova znanja
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (4) Ni mladi kućedomaćini ni žene kućedomaćini najčešće ne donose odluke samostalno (prisutan i izražen obrazac patrijarhalnog odlučivanja i upravljanja porodičnim gazdinstvom) Mladi kućedomaćini znatno izraženije pokazuju sklonost ka investiranju u proizvodne faktore nego žene kućedomaćini � što je spremnost da se investira izraženija, to se saradnja sa PSS APV pozitivnije karakteriše Načini za unapređenje saradnje PSS i mladih/žena kućedomaćina Nastavak saradnje Promene u načinu rada Promene u domenu rada • Pojačati informisanje i edukaciju o relevantnim/specifičnim problemima • Uključivanje većeg broja mladih i žena u savetodavni rad • Projektni princip • grupni rad • Nepoljoprivredno savetodavstvo
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (5) Saradnja u oblasti nepoljoprivrednog savetodavstva: � Većina savetodavaca (preko 70%) nikada nije sarađivala sa mladima i ženama u vezi sa nepoljoprivrednim problemima � Saradnju češće inicira savetodavac Saradnja sa mladima u selu Saradnja sa ženama u selu edukacija o seoskom i agroturizmu organizacija manifestacija za promociju ženskog preduzetništva i tradicije prerada proizvoda edukacija o seoskom turizmu unapređenje društvenokulturnog života u selu obuka za korišćenje računara humanitarne akcije zaštita životne sredine obuka o rodnoj ravnopravnosti profesionalna orijentacija pomoć pri udruživanju, promovisanju rada udruženja i pomoć kontaktiranja drugih institucija koje mogu pružiti tražene informacije pomoć prilikom konkurisanja pokretanje inicijativa za izgranju javnih objekata
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (6) PSS APV nedovoljno prepoznatljiva kao pomoć prilikom rešavanja nepoljoprivrednih problema Mišljenje savetodavaca PSS APV o tome da li treba da se bave nepoljoprivrednim savetodavstvom ne mogu da procenim 1% Prosečna ocena saradnje savetodavaca PSS APV sa navedenim akterima u vezi sa nepoljoprivrednim savetodavstvom 4. 5 3. 9 ne znam 19% 4. 1 4 3. 5 3 3. 2 3. 4 2. 8 ne 20% 2. 8 2. 2 2. 5 2 1. 5 1 0. 5 0 ostale kolege rukovodioci lokalna uprava pokrajinski republički organi uprave NVO inostrane organizacije da 60%
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (7) Tri činioca koji imaju najizraženiji uticaj na unapređenje rada PSS APV u oblasti nepoljoprivrednog savetodavstva rang 1. rang 2. rang 3. • izdvojiti više finansijskih sredstava za bavljenje nepoljoprivrednim savetodavstvom • edukacija savetodavaca za bavljenje nepoljoprivrednim savetodavstvom • veća otvorenost žitelja seoskih naselja prema savetodavnoj službi kao partneru u rešavanju problema u lokalnoj seoskoj zajednici
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (8) Da li smatrate da će u narednih pet godina porasti potrebe i zahtevi da PSS APV proširi domen svog rada i na oblast nepoljoprivrednog savetodavstva? Savetodavci koji smatraju da će savetodavna služba prošiti svoj domen rada i na nepoljoprivredno savetodavstvo, kao razloge za to navode: � � ne znam 52% � da 45% ne 4% � � opštu potrebu za ruralnom obnovom i sprečavanjem ruralne depopulacije i devastacije, otvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje lokalnog stanovništva, porast interesovanja pojedinih društvenih grupa u selu za rešavanje lokalnih problema, potrebu za bržim donošenjem odluka u svetu raznovrsnih i obimnih znanja i informacijama diverzifikaciju prihoda i aktivnosti na poljoprivrednim gazdinstvima radi obezbeđivanja uslova za reprodukciju (posebno ekonomsku i socijalnu), evrointegracije što podrazumeva transformacije u poljoprivredi i selu uslovljene zahtevima EU, očekivani priliv sredstava iz fondova za ruralni razvoj, očuvanje seoske kulture i tradicije…
Uloga Poljoprivredne savetodavne službe AP Vojvodine u jačanju uloge seoskih žena i mladih u selu u reprodukciji porodičnog gazdinstva i seoskog načina života (8) Da li smatrate da će u narednih pet godina porasti broj savetodavaca PSS APV zainteresovanih za bavljenje nepoljoprivrednim savetodavstvom? bez odgovora 0% da 22% ne znam 63% ne 15% Glavni razlozi contra: nedostatak finansijskih sredstava za rad nepoljoprivrednih savetodavaca, � opšti negativan odnos države prema savetodavstvu kao nepotrebnoj delatnosti, � zbog toga što su savetodavci već sada preopterećeni poslovima i nedovoljno stimulisani �
Zaključna razmatranja Seoske žene i mladi u selima u Vojvodini predstavljaju delimično marginalizovane društvene grupe (relativna) isključenost iz procesa donošenja odluka � (relativna) nedostupnost kapitala (finansijskog, socijalnog, kulturnog ) � (relativna) nedostupnost socijalnih institucija i organizacija koje mogu biti pomoć u obezbeđivanju potrebnog kapitala � Društvena marginalizacija uslovljenja spoljašnjim i unutrašnjim faktorima: spoljašnji faktori: karakteristike (ruralne) društvene strukture � unutrašnji faktori: � nedovoljno prepoznavanje i vrednovanje sopstvene uloge u procesu reprodukciji porodičnog gazdinstava i seoskog načina života, nedovoljna angažovanost u nastojanju da se (relativno) nepovoljan položaj promeni
Zaključna razmatranja (2) Nedostatak kapitala otežava participaciju članova ovih društvenih grupa u reprodukciji porodičnih gazdinstava i seoskog načina života � � Otvoren prostor za aktivnu ulogu savetodavne službe � � nedostatak finansijskog kapitala nedostatak kulturnog kapitala - nedostatak relevatnih znanja, informacija, veština o tome kako da budu aktivniji u obavljanju svojih uloga u reprodukciji, kao i kako da unaprede svoj društveni položaj (u lokalnoj zajednici i globalnom društvu) nametnuti se kao relevantan izvor informacija broker u sistemu poljoprivrednih/ruralnih informacija PSS APV pokazuje interesovanje za probleme seoskih žena i mladih u selima u Vojvodini � savetodavci nedvosmisleno identifikuju njihove probleme, uzroke, motivaciju članova ovih grupa da učestvuju u rešavanju problema sa kojima se susreću, kao i potreban kapital za njihovo rešavanje
Zaključna razmatranja (3) Dva pravca saradnje PSS APV sa mladim u selu i seoskim ženama u Vojvodini: � poljoprivredno savetodavstvo � nepoljoprivredno savetodavstvo U oba slučaja, intenziviranje saradnje PSS APV sa pripadnicima društvenih grupa podrazumeva: � identifikaciju ciljne grupe savetodavnog rada i njene motivacije za saradnju radi � fokusiranja napora u savetodavnom procesu veoma važno u uslovima ograničenih kapaciteta savetodavne službe
Zaključna razmatranja (4) Poljoprivredno savetodavstvo: � kontinuitet u saradnji, pozitivna ocena saradnje � prostor za unapređenje - tailor made savetodavni rad � � fokusiran na konkretne probleme pripadnika ciljne grupe, grupni rad, projektno savetodavstvo Dva nivoa saradnje: saradnja sa mladim kućedomaćinima i/ili ženama kućedomaćinima, saradnja sa mladima i/ili seoskim ženama koji žive na porodičnim gazdinstvima i učestvuju u poljoprivrednim radovima; posebno definisani programi savetodavnog rada, s obzirom na specifično predznanje pripadnika ovih grupa o poljoprivrednoj proizvodnji, njihov položaj u sistemu donošenja odluka o proizvodnji, korišćenje ostalih izvora informisanja o poljoprivredi i sl. ; Cilj savetodavnog rada u poljoprivredi sa mladima u selu i seoskim ženama: jačanje svesti o sopstvenom doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji i ekonomskoj reprodukciji gazdinstava promena doživljaja ovih grupa od strane ostalih koji učestvuju u ekonomskoj reprodukciji porodičnih gazdinstava i ruralnoj ekonomiji, uopšte promena načina na koji mladi u selu i seoske žene u Vojvodini vrednuju poljoprivredu kao način za obezbeđivanje sopstvene egzistencije i ispoljavanje svoje radne uloge
Zaključna razmatranja (5) Nepoljoprivredno savetodavstvo: � � koraci ka transformaciji poljoprivrednog u ruralno savetodavstvo time se ne umanjuje značaj poljoprivrednog savetodavstva kroz ruralno savetodavstvo, razvoj porodičnih gazdinstava i seoskih zajednica u celini posmatra se kao integralan proces u kojem poljoprivreda (a time i poljoprivredno savetodavstvo) ima svoju aktuelnu i nezamenjivu ulogu Transformacija ka ruralnom savetodavstvu podrazumeva: � � � edukaciju savetodavaca o tome šta je ruralni razvoj, šta su lokalne seoske zajednice, na koji način se reprodukuju, koja su glavna obeležja seoskog načina života i pojedinih društvenih grupa, organizacija i institucija u seoskoj zajednici i sl. izmene u opisu poslova i zaduženjima savetodavaca u zavisnosti od njihove orijentacije kao poljoprivrednom/ruralnom savetodavstvu promenu načina savetodavnog rada - projektni princip + grupni rad rešavanje problema finansiranja rešavanje problema udruživanja (umrežavanja)
- Slides: 30