DRUGI SVJETSKI RAT SE IRI 1940 1942 Ponovimo

DRUGI SVJETSKI RAT SE ŠIRI ( 1940. -1942. )

Ponovimo: • Objasni razloge za i protiv politike popuštanja. Zašto je Minhenska konferencija označila njezin vrhunac? • Što je za Hitlera, a što za Staljina značilo sklapanje Pakta o prijateljstvu i nenapadanju? • Koje je sve zemlje osvojila Njemačka uoči izbijanja rata? Kojim je događajem započeo Drugi svjetski rat? • Ponovimo pojmove: totalni rat, politika popuštanja, blitzkrieg, antifašizam, lažni rat!

1939. -1940. 9 3 9. 4. 1940. 9. 4. 1. 9. 22. 6. 9. 5. 17. 9.

Blitzkrieg- “ munjeviti rat “

Početak 1942. g.

Bitka za Britaniju operacija “ Morski lav “ ljeto 1940. g.

Winston Churchill- britanski premijer U doba najveće ratne opasnosti postao je britanski premjer (1940. ) Tada je poručio Britancima: “ Nemam vam što ponuditi do krvi, muke, suza i znoja. ” Ali i “ Nikada se nećemo predati. ”

Zračna bitka za Britaniju

Bombardiranje Londona

Britanski piloti Churchill je ovako opisao ulogu britanskih pilota: “ Nikad u povijesti ljudskih sukoba nije tako velik broj ljudi dugovao tako mnogo tako malom broju ljudi. ”

Messerschmitt prednosti: brže uspinjanje nedostatak: kraći let Spitfire Prednost: veća max. brzina, radar, veća proizvodnja

Trojni pakt- 27. rujna 1940. -novi poredak Paktu su iste godine ( 1940. ) pristupile Mađarska, Rumunjska i Slovačka, a početkom 1941. g. Bugarska i Jugoslavija

Glavne odredbe Trojnog pakta: • Japan priznaje i poštuje vodstvo Njemačke i Italije pri stvaranju novog poretka u Europi. Njemačka i Italija priznaju i poštuju vodstvo Japan pri stvaranju novog poretka u velikoazijskom prostoru. Njemačka, Italija i Japan suglasni su u tome da će u svojim nastojanjima na naprijed istaknutoj osnovi surađivati. Oni se dalje obvezuju da će se međusobno pomagati svim politički, gospodarskim i vojnim sredstvima za slučaj da koju od država potpisnica napadne koja druga sila još neumiješana u europski rat ili kinesko- japanski sukob.

6. 4. 1941. napad Osovine na Jugoslaviju i Grčku

Neke odredbe Atlantske povelje: 1. Dvije države ne traže ni teritorijalno niti kakvo drugo povećanje. 3. Poštuju pravo svih naroda da izaberu oblik vladavine pod kojom će živjeti. 6. Nadaju se da će nakon konačnog uništenja nacističke tiranije uspostaviti mir koji će omogućiti svim narodima da žive u sigurnosti unutar svojih granica.

Rat se širi ( izvan Europe )

Sjevernoafričko bojište: 1940. -1942.

• njemački general • britanskigeneral Erwin Rommel“ pustinjska lisica” lisica Bernard Montgomery • američki general Dwight Eisenhower § britanski tenkovi- Matilda- u bitci kod El Alameina, 1942. g.

Operacija Barbarossa 22. 6. 1941. Hitler napao SSSRotvaranje istočnoeuropskog bojišta

Richard Sorga, najpoznatiji i najsposobniji sovjetski špijun, u svibnju je izvijestio Moskvu o točnom danu napada, brojčanoj snazi i smjerovima glavnih udara njemačke vojske. Izvještaji su odmah predočeni Staljinu, a on je na njih napisao: “ U arhivu. ”

Prilikom napada na SSSR Nijemci su zarobili više od milijun sovjetskih vojnika. Nijemci su sovjetske građane ubijali zbog najmanjeg razloga. Njihove su okrutnosti pridonijele da se protiv njih okrenu i oni Rusi koji su u prvi mah povjerovali da je došao kraj Staljinovu teroru.

RUSKA ZIMA • u prosincu 1941. snage Crvene armije poduzele su protunapad i potisnule snage Wehrmachta 200 -njak km od Moskve u smjeru

Njemački vojni liječnik Heinrich Haape: • “Te arktičke oluje (…) desetkovale su naše jedinice (…)Za samo dva dana bilo je sto tisuća gubitaka samo od smrzavanja; sto tisuća prvorazrednih, iskusnih vojnika (…) Dva dana kasnije stigla je naša zimska odjeća (…) Šesnaest kabanica i šesnaest pari zimskih čizama koje treba podijeliti u bataljunu od osam stotina ljudi. ”

Atlantska povelja- antifašistička koalicija- 1941. -1942. Roosevelt i Churchill na palubi britanskog broda Prince of Wales u kolovozu 1941. g.

DALEKOISTOČNO BOJIŠTE 7. 12. 1941. Japan je napao američku pomorsku bazu Pearl Harbour na Havajima

Pogled na Pearl Harbour iz japanskog bombardera prilikom napad 7. 12. 1941. g.

• brod Pennsilvanyja nakon napada • potonuće broda California Prilikom napada Japana na Pearl Harbour poginulo je 2 403 američka marinca

Prostor koji su okupirali Japanci do sredine 1942.

Rat se širi • 1940. - sjevernoafričko bojište otvoreno napadom Italije ( Libija ) na postrojbe V. B. u Egiptu; afrički korpus na čelu s Erwimom Rommelom- „ pustinjska lisica „ • 22. 6. 1941. - napad na SSSR- operacija Barbarossaistočnoeuropsko bojište • kolovoz 1941. - Churchill i Roosevelt- Atlantska povelja- početak 1942. - antifašistička koalicija ( SAD, Velika Britanija i SSSR ) • 7. 12. 1941. - Japan napao Pearl Harbour ( SAD )otvoreno dalekoistočno bojište

RAT SE ŠIRI • • •