DREVNI ISTOK EGIPAT NOMI teritorijalnogospodarske cjeline nastale udruivanjem

DREVNI ISTOK EGIPAT

• NOMI- teritorijalno-gospodarske cjeline nastale udruživanjem stanovništva • Nomarsi- lokalni upravitelji koji su nadgledali noma • Donji i Gornji Egipat nastaje iz različitih saveza država gradova oko 3200 g. p. n. e.

Okupljanje noma u 2 kraljevstva • GORNJI EGIPAT– – južne pokrajine bliže izvorima Nila kralj je nosio bijelu krunu zaštitnik- sokol najveći grad- Teba • DONJI EGIPAT– u sjevernim krajevima u delti Nila – kralj je nosio crvenu krunu – zaštitnik- pustinjski pas – najveći grad- Memfis –

• ujedinitelj obiju država bio je kralj Menes (Narmer) • pločica kralja Narmera- historiski izvor koji se veže uz ujedinjenje Egipta • državni i društveni ustroj • Egipat- teokratska država (vladar se smatrao božanstvom) • Faraon- smatrao se božanskim sinom (Osnovno značanje: velika kuća) • Centralizam- oblik vlasti u Egiptu (sva moć nalazila se u rukama faraona) • Kancelar- najviši državni činovnik

Egipatsko društvo faraon veliki vezir sveštenici i krupni zemljoposjednici pisari, zanatlije, trgovci, vojnici, seljaci robovi

stara državadoba piramida • Staro carstvo traje od 2800. do 2400 g. p. n. e. • čvrsta centralna vlast - faraoni III. i IV. Dinastije • mastabe- prapiramide • - pravougaone, prizemne grobnice • Imhotep - graditelj prve piramide faraona Zosera (III. dinastija) • Faraon Snofru - kosa piramida (IV. dinastija) • Najveći kompleks piramida je u Gizi - za Keopsa, Kefrena i Mikerina

• prvo međuazdoblje (interregnum) • stalna ratovanja zbog osobnih interesa pokrajinskih vladara • Nil je presušio zbog klime – glad, rat, bolest • Srednja država - 2100 – 1650 g. p. n. e. • Teba - središte jačanja države – miroljubiva politika i trgovačke veze Mentuhotep II. – osvajački pohodi na Nubiju i Palestinu; provođenje reforme ukidanja nomarha – jača sloj bogatih seljaka, slijedi ustana robova

drugo međurazdoblje • - provala Hiksa vladavina oko 150. godina • Hiksi - došli u područje delte Nila bježeći pred Indoeuropljanima – osvojili Memfis – – zavladali Donjim Egiptom – Hikse iz zemlje pobuna tebanskih knezova – Amazis istjerao Hikse

• • • Novo carstvo 1600. - 525. g. p. n. e. osvajačka vanjska politika Egipta prijetnja - države Mitani i Hetiti - 1350. g. osvajaju državu Mitani XVIII. dinastija - procvat ekonomije i kulture Dolina kraljeva - grad mrtvih vladara skriven u stijenama

• Vladari XVIII. dinastije: • • • Hatšepsut - vodila miroljubivu politiku; trgovačke ekspedicije • Uvela brak između braće i sestara (radi održavanja reda nasljeđivanja) Tutmozis III. (1479. -1425. ) – Hatšepsutin polubrat i muž; vodio 17 vojnih pohoda u Aziju – u njegovo se vrijeme Egipat prostirao od Eufrata do Nubije Amenofis IV. – -boležljiv i religiozan; provodio vjerske reforme – osnovao novu prijestolnicu Tell el Amarni – uveo monoteizam - bog Aton (bog Sunca) Tutankhamon - preuzeo vlast nad vrlo oslabljenom Zemljom napustio vjerovanje u Atona; vratio Amona Ra

• Kasno razdoble Egipta doba stranih osvajača propadanje Egipta, česte dinastičke promjene strani osvajači - iskorištavaju oslabljenu državu 605. g. p. n. e. - bitka kod Karkemiša u kojoj je babilonski vladar Nabukodonosor osvojio Siriju i Palestinu • 525. g. p. n. e. - perzijski kralj Kambiz osvaja Egipat i nameće strahovladu • 332. g. p. n. e. - makedonsko - grčki kralj Aleksandar Makedonski oslobađa Egipat od perzijske strahovlade • 31. g. p. n. e. - posljednja egipatska vladarica Kleopatra morala svoju zemlju predati Rimljanima što je označilo konačan kraj Egipta • •