Dravne potpore u SADu Zdenka Obuljan Tina iki

Državne potpore u SAD-u Zdenka Obuljan Tina Šikić

DRŽAVNE POTPORE U SAD-u • Sporazum o subvencijama i carinama (Agreement on Subsidies and Counervaling Measures) • Federalna vlada daje subvencije: § Poljoprivredi § Stanovanju § Transportu § Razvoju zajednice

Tablica 1. Subvencije federalne vlade u 2000. godini Subvencije Iznos (u bilijunima dolara) poljoprivreda 22, 9 stanovanje 19, 7 pomorstvo 0, 1 avio-prijevoznici 0, 0 ostalo 1, 1 UKUPNO 43, 8

Subvencije u poljoprivredi

Subvencije u stanovanju Fiskalna godina Ponuda (u milijunima $) Potražnja (u milijunima $) 2000. 9, 285 18, 696 2001. 9, 370 19, 143 2002. 9, 967 20, 780 2003. 9, 278 22, 959 2004. 8, 625 23, 860 2005. 8, 259 24, 037 2006. 7, 908 24, 037 2007. 7, 428 24, 097

Subvencije u stanovanju • Subvencije obiteljima s niskim dohotkom • 2009. dodijeljeno je 250 bilijuna dolara § 171 bilijuna ili 70% na kupovinu vlastitog prostora § 58 bilijuna dolara ili 24% na iznajmljivanje § 6% na programe koji pomažu oboje

Table 1. Net Federal Subsidies to Passenger Transportation by Mode: 1999. -2003. (millions of $) 1999. Ukupno 2000. 2001. 2002. 2003. -5, 480 -3, 392 5, 205 8, 621 N/A Cestovna vozila -10, 085 -8, 909 -5, 398 -4, 459 N/A automobili -10, 229 -9, 086 -5, 598 -4, 684 N/A školski autobusi 93 109 118 131 N/A tranzitni autobusi 63 74 80 89 N/A -12 -7 2 6 N/A avioni -1, 049 -446 2, 953 4, 235 N/A komercijalni -2, 009 -1, 433 1, 500 2, 979 N/A 960 987 1, 454 1, 257 N/A 4, 265 5, 334 7, 048 7, 695 4, 922 međugrad. autobusi općenito promet

Subvencije razvoju zajednice • 2009. odjelu za planiranje i razvoj zajednice dodijeljeno je 13, 2 bilijuna $ • • • Community Development Block Grants 8 bilijuna $ HOME Housing Program 3, 2 bilijuna $ Homeless Assistance Grants 1, 6 bilijuna $ Housing for Persons with AIDs 289 milijuna $ Self-Help Homeownership Grants 50 milijuna $ Rural Subsidies 24 milijuna $

The Common Agricultural Policy Mateja Rudman Tihana Škrinjarić Katarina Rimac

CAP • primjena zajedničke poljoprivredne politike počela je kasnih 1950 -ih i ranih 1960 -ih godina • Rimski ugovori • Konferencija u Stresi 1958.

Ciljevi CAP-a • podizanje poljoprivredne produktivnosti • osiguravanje životnog standarda poljoprivredne populacije • stabilizacija tržišta • sigurnost opskrbe tržišta • osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama

Načela CAP-a • 1. jedinstveno tržište • 2. prednost Unije • 3. financijska solidarnost

Financiranje CAP-a • EAGGF (European Agricultural Guidance and Guarantee Fund) – 1962. • EAGF (European Agricultural Guarantee Fund) • EAFRD (European Agricultural Fund for Rural Development)

Reforme CAP-a • • 1984. – uvođenje kvota na mlijeko 1988. – poljoprivredni stabilizatori 1992. 1999. – u sklopu Agenda 2000.

argumenti za i protiv CAP-a • Za: • EU se treba brinuti o poljoprivrednicima jer oni pomažu u razvoju okolice • Slobodna tržišta su nestabilna • Bez intervencija cijene će fluktuirati i poljoprivrednici neće biti odgovorni i sposobni dati adekvatnu ponudu na tržištu

argumenti za i protiv CAP-a • Protiv: • Resursi će biti bolje raspoređeni kroz slobodno tržište; CAP povećava cijene prehrambenih proizvoda u EU više nego što je to potrebno • CAP povećava siromaštvo u siromašnim zemljama sa nepoštenim natjecanjem sa lokalnim poljoprivrednicima

Reforme CAP-a nakon 2013. • Cilj reforme je povećanje konkurentnosti, održivosti i stabilnosti poljoprivrede u EU. • EU na poljoprivrednu politiku godišnje troši oko 55 milijarda eura • EK je u svom prijedlogu ostavila visinu troškova za poljoprivredu manje više na sadašnjoj razini sve do 2020. godine • Po prijedlogu Europske komisije, postupno bi se smanjivale goleme razlike u poticajima koje dobivaju farmeri na zapadu u odnosu na svoje kolege na istoku.

• Komisijin prijedlog predviđa da se izravna plaćanja povećaju poljoprivrednicima Litvija za 33% Rumunjska 31% Bugarska 22% Najveće smanjenje imali bi poljoprivrednici : Malta -7, 5 % Nizozemska 5, 5% Italija 4, 5%

• Francuska bi i dalje ostala najveći primatelj poljoprivrednih poticaja, koji bi 2019. godine iznosili 7, 6 milijarda eura • Njemačka 5, 2 milrd eura • Španjolska 5 milrd eura • Do 2019. godine zemlje članice trebale bi početi uvodit i jedinstveni sustav plaćanja po hektaru • Komisija također predlaže da se poticaji koji po proizvođaču prelaze 150. 000 eura godišnje postupno smanjuju te da se ograniče na maksimalno 300. 000 eura po aktivnom poljoprivredniku.

• Prijedlozi: • 30 posto pomoći poljoprivrednicima uvjetuje većom brigom za ekologiju • 30. rujna 2015. umjesto 30. rujna 2016. godine, prestane primjenjivati sustav ograničenja proizvodnje šećera i minimalnih potrošačkih cijena kako bi se ubuduće izbjegle nestašice šećera i povećao izvoz • fond za izvanredne situacije od 500 milijuna eura godišnje

• novi instrumenti osiguranja od vremenskih nepogoda ili naglog pada cijena na tržištu. • pogodnosti za mlađe poljoprivrednike ispod 40 godina -25 % veća osnovna primanja

Nove članice-novi izazovi • 10 novih članica u 2004. god • Bugarska i Rumunjska 2007. god • 7 mil novih poljoprivrednika među 6 mil starih (15 članica) • 55 Ha novih poljop. zemljišta među 130 mil starih( rast za 40 %) • Prizvodnja veća za 10 -20% za većinu proizvod ( EU 27)

• Jedinstveno tržište • stabilne cijene • Mjere za ruralni razvoj • Ključni izazov jest poboljšanje agrikulture i ruralnih zajednica EU tek nedavno započela sa novim mjerama za razvoj ruralnih djelova Nove članice imaju obvezu uskladiti poljoprivrednike sa ostalim članicama

Prihodi od agrikulture

Prihodi u 2010. god

Komponente dohotka :

EU budžet 2011. Izvor: Europska komisija, 2011.

Kratka povijest Izvor: Europska komisija, 2010.

Uvoz i izvoz hrane EU, mil € (hrana, piće i duhan) Izvor: EC

EU budžet 2010. -2013. , udjeli (%) 1. Sustainable development 2010 45, 92 2011 46, 47 2012 47, 22 2013 47, 93 2. Conservation and management of natural resources 39, 53 38, 52 37, 47 36, 48 of which: Agriculturemarket support measures and dire ct aid payments 29, 34 (73, 84) 28, 44 (73, 51) 27, 54 (73, 51) 26, 69 (73, 16) 3. Citizenship, freedom, security and justice 2, 41 2, 55 2, 69 2, 81 4. EU as global partner (b) 5. Administration (c) 6. Compensation (d) 9, 35 2, 79 0, 00 9, 65 2, 81 0, 00 9, 79 2, 83 0, 00 9, 93 2, 84 0, 00 Izvor. EC

Izvor. EC

Udio zaposlenih u poljoprivredi za odabrane zemlje, u % Country Romania Ukraine Poland Greece Lithuania Slovenia Latvia Bulgaria European Union Denmark Sweden Germany Belgium 2005 32, 1 19, 4 17, 4 12, 4 14 8, 8 12, 1 8, 9 2006 30, 5 17, 6 15, 8 12 12, 4 9, 6 11, 1 8, 1 2007 29, 5 16, 7 14, 7 11, 5 10, 4 10, 2 9, 9 7, 5 2008 28, 7 15, 8 14 11, 3 7, 9 9 7, 5 2009 29, 1 6, 05 5, 80 5, 56 5, 18 5, 06 2, 8 2 2, 3 2 2, 9 2 2, 2 1, 9 2, 6 2, 2 1, 8 2, 7 2, 2 1, 8 1, 6 2, 5 2, 2 1, 7 1, 5 Luxembourg 1, 8 1, 7 1, 3 United Kingdom 1, 3 1, 4 1, 5 1, 1 13, 3 11, 9 9, 2 9, 1 8, 7 7, 1 Izvor: WB

Zašto je realan prihod u posljednjem desetljeću porastao vrlo malo?

Bruto dodana vrijednost u poljoprivredi, po godišnjoj jedinici rada (annual work unit), 2007. , u 000 € Izvor. EC

Najveći proizvođači, u mil €, (2005. = 100) 70, 000. 00 60, 000. 00 50, 000. 00 2006 40, 000. 00 2007 2008 30, 000. 00 2009 20, 000. 00 2010 10, 000. 00 France Germany Italy Spain United Netherlands Kingdom Poland Izvor. EC

Subvencije po zemljama članicama, u %, 2008. , 2013. , promjena Austria Belgium 2008. 2, 38 1, 44 2013. 2, 15 1, 16 Promjena -0, 23 -0, 28 Latvia Lithuania 2008. 0, 65 0, 75 2013. 0, 50 1, 06 Promjena -0, 15 0, 31 Bulgaria Cyprus Czech Republic Denmark Estonia Finland France Germany Greece Hungary Ireland Italy 1, 35 0, 09 1, 63 0, 13 0, 28 0, 03 Luxembourg Malta 0, 09 0, 05 0, 08 0, 03 -0, 01 -0, 02 1, 41 2, 11 0, 24 1, 56 17, 58 12, 23 5, 36 1, 96 2, 94 11, 20 2, 23 1, 93 0, 36 1, 44 16, 38 12, 10 4, 83 3, 18 2, 83 9, 71 0, 82 -0, 18 0, 11 -0, 12 -1, 20 -0, 13 -0, 53 1, 22 -0, 12 -1, 48 Netherlands Poland Portugal Romania Slovakia Slovenia Spain Sweden UK 1, 86 6, 01 2, 32 2, 88 0, 80 0, 36 13, 16 1, 72 7, 51 1, 67 8, 18 2, 03 4, 38 1, 18 0, 43 10, 74 7, 92 -0, 19 2, 18 -0, 28 1, 50 0, 38 0, 07 -2, 42 6, 20 0, 41 Izvor: reformthecap. eu

Neki od problema - viškovi

CAP nakon 2013. • Priopćenje „CAP ususret 2020. “ • CAP Health Check • Strategija EUROPE 2020.

Poljoprivredni poticaji u RH Nikolina Dodig Ivana Grgurev

• Poljoprivredni, vodni resursi, zemljište, prirodno-klimatske osnove POLJOPRIVREDA razvoj ostalih djelatnosti, rast zaposlenih, povoljna vanjskotrgovinska bilanca, ekološka ravnoteža, ruralni razvoj • CILJEVI POLJOPRIVREDE!

POLJOPRIVREDA U RH • Udio poljoprivrede u BDP-u= 5, 9% (2009. ) kategorija veličina Poljoprivredna gospodarstva 232 900 Prosječna površina 5, 6 ha Oranice i vrtovi 68% Ispaša 27, 5% Trajni nasadi 79 000 ha

DRŽAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI • stimulirati proizvodnju određenih proizvoda koji imaju strateško značenje kao i proizvode osobite važnosti • omogućavati realizaciju onih proizvoda čiji su troškovi proizvodnje iznad tržišnih cijena • usklađivati kupovno sposobnu potražnju potrošača i otkupne cijene pojedinih proizvoda

IZNOS DRŽAVNE POTPORE

DRŽAVNE POTPORE DODIJELJENE POLJOPRIVREDI I RAIBARSTVU

UDIO POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA U UKUPNIM POTPORAMA

DRŽAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI • Poticaji u sklopu mjera tržišno-cjenovne politike i plaćanja u sklopu mjera strukturne politike – model potpore dohotku – model kapitalnih ulaganja – model ruralnog razvitka

1)MODEL POTPORE DOHOTKA • Kriterij: minimalni ukupan obujam proizvodnje poljoprivrednog imanja • Obuhvaća : 1. poticanje ratarskih kultura 2. poticanje sadnog materijala, višegodišnjih nasada i maslinova ulja 3. poticanje stočarstva i stočarskih proizvoda 4. poticanje uzgoja pernate divljači 5. poticanje ekološke proizvodnje 6. poticanje ribarstva

Izravna plaćanja-vrste i maksimalni jedinični iznosi u kunama

Ime kategorije veličina Maksimalan iznos poticaja 2 000 kn Minimalna veličina posjeda 3 ha

2)MODEL KAPITALNIH ULAGANJA CILJ: unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava te fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe ili šumarstvom. 1. ulaganje u poljoprivredu 2. ulaganje u šumarstvo 3. ulaganje u ribarstvo

3)MODEL RURALNOG RAZVOJA 1. razvitak seoskog prostora 2. očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina 3. marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda

POSEBNA POTPORA POLJOPRIVREDI 1. Mjere za upravljanje rizicima i kriznim situacijama 2. Mjere za održanje i poboljšanje genetske kvalitete u stočarstvu 3. Mjere za tehničku pomoć proizvođačkim organizacijama 4. Ostale mjere