Drava ili trite ko je uspjeniji Trite definisano

Država ili tržište ko je uspješniji Tržište definisano kao mjesto gdje se sučeljavaju ponuda i tražnja predstavlja do sada najuspješniji model privređivanja. Prednosti: - objektivan mehanizam, - poznaje samo proizvodnju radi kupca, - omogućava postojanje ekonomske demokratije, - samoregulišući mehanizam

Preduslovi za uspješnost tržišta • • dovoljna konkurencija, raspoloživost informacija, mobilnost resursa, tržišne cijene odražavaju pune troškove.

Nesavršenosti tržišta • • Nedovoljna konkurencija Neadekvatna i distorzirana informacija Nedovoljna mobilnost resursa Problem eksternalija ; Kouzova teorema, porezi ugrađeni u cijenu materijala, subvencije.

Nepotpuna tržišta • Situacija pri kojoj tržište nije u stanju da obezbijedi dovoljan nivo ponude nekog dobra (usluge) bez obzira što su potrošači spremni da plate punu cijenu • Tržište osiguranja • Tržište kredita

Javna dobra • Javna dobra predstavljaju određenu kategoriju dobara kod kojih ne postoji isključivost i rivalitet u proizvodnji i potrošnji i koje isporučuje država. (Tržište ili nije zainteresovano za njihovu proizvodnju ili razlozi socijalne pravednosti ne dozvoljavaju da se ona nude po tržišnim cijenama)

Vrste javnih dobara • Čista javna dobra (nerivalitet i neisključivost u potrošnji) • Nečista javna dobra (moguće, ali nepoželjno bilo koga isključiti iz potrošnje)-obrazovanje, zdravstvena zaštita. • Mješovita dobra; postoji samo jedna od karakteristika javnih dobara (moguć isključenje ili rivalitet), protivpožarna zaštita, naplatna rampa na auto-putu. • Meritorna dobra; sigurnosni pojas

Javna dobra prema teritorijalnom principu • Međunarodna javna dobra • Nacionalna javna dobra • Lokalna javna dobra

Problemi vezani za javna dobra • Problem besplatnog jahača (slijepi putnik, besplatan korisnik) • Javna dobra, mobilnost potrošača i prenaseljenost • Eksternalije

Država kroz ekonomsku istoriju * Merkantelistički pravac; Zalagao se za razvoj spoljne trgovine, udario temelje intervencionizmu. Zalaže se za javne radove radi povećanja agregatne tražnje. * Fiziokratizam; zagovara liberalizam, smatra da se višak vrijednosti stvara u poljoprivredi. * Klasična ekonomska škola: Smit- lese fer doktrina

* Kejnsova škola: meka monetarno-kreditna i fiskalna politika. * Ekonomika ponude; reganomika i tačerizam * Teorija očekivanja: država je nepotrebna jer ljudi mogu predvidjeti sve njene mjere , ukalkulisati ih u svoje akcije i državnu politiku učiniti neuspješnom. * Ekonomika blagostanja, teorija društvenog izbora- polazi od principa individualizma i racionalnog ekonomskog ponašanja.

Uloga savremene države Savremena država : -servis građana - nadopuna tržišta

Zadaci savremene države 1. Funkcionisanje političkog i ekonomskog sistema (javna administracija), 2. Međunarodna bezbijednost zemlje, 3. Obezbjeđivanje unutrašnje bezbijednosti, 4. Obezbjeđivanje socijalne sigurnosti građana, 5. Potrebe u društvenim djelatnostima (obrazovanje, nauka, kultura, fizička kultura), 6. Zadaci iz domena ekonomske politike i društvenog razvoja, 7. Zadaci u uslovima vanrednih okolnosti

Funkcije države • Alokativna • Stabilizaciona • Redistributivna

Alokativna funkcija • Pitanje adekvatne prostorne i granske alokacije resursa • Tibeoutova hipoteza i glasanje nogama • Raspodjela nadležnosti za snabdijevanje javnim dobrima po različitim nivoima vlasti • Mjere alokativne funkcije: - na strani javnih prihoda - na strani javnih rashoda

Redistributivna funkcija • Pravičnost i jednakost • Društveni konsenzus o pravičnosti • Pravičnost u odnosu na različite nivoe vlasti- horizontalni transferi • Poimanje pravičnosti i poreska politikaporez na dohodak građana

Stabilizaciona funkcija • Nivo zaposlenosti i stabilnost cijena • Kontraciklična Kejnzova politika

Načini državnog angažmana • Direktna kontrola proizvodnje na osnovu svojine • Finansiranje privatne proizvodnje roba i usluga • Trgovačke transakcije države • Regulacija • Budžetski rashodi (subvencije, dotacije, kompenzacije) • Garancije • Pružanje informacija

Razlozi za fijasko države • Ograničene informacije • Ograničena kontrola reakcije privatnog tržišta na mjere države • Ograničena kontrola nad birokratijom • Ograničenja koja nameću politički procesi