Dragutin Lerman AnaMaria Lukanovi 7 a u Dragutin

Dragutin Lerman Ana-Maria Lukanović 7. a

u Dragutin Lerman rođen je 24. 8. 1863. u Požegi. Hrvatski je istraživač i putopisac. Imao je 15 braća i sestara. U Požegi završava prve razrede gimnazije i odlazi u Karlovac kako bi nastavio školovanje. Međutim nemiran duh ga tjera da krene u Ameriku.

u Pješke se, 1878. g. uputio za Hamburg, iz koga odlazi u London pa se na kraju (ne vidjevši Ameriku) vratio u Karlovac gdje se ponovno zaposlio kao trgovački pomoćnik. U isto vrijeme pohađa Višu trgovačku školu. A onda se 4. studenog 1882. g. skupa s Napoleonom Lukšićem prijavio i bio primljen u ekspediciju glasovitog britanskog istraživača Henryja Mortona Stanleya

u U Kongu je Lerman mnogo prije drugih istraživača svladao nekoliko domorodačkih dijalekata, pa mu Stanley povjerava suradnju s poglavicama afričkih plemena. Općenito, Lerman uživa najveće povjerenje vođe ekspedicije, europske novine ističu ga kao najzaslužnijeg člana, a belgijska vlada imenuje ga glavnim povjerenikom za istočni Kongo(guverner pokrajine Istočni Kwango). Tako je za zasluge u službi Kralju i Slobodnoj Državi Kongo primio od belgijskog kralja Leopolda II. "Zvijezdu za zasluge" (1892. god. ),

u Između 1882. i 1896. Lerman je odlazio u Kongo četiri puta te je boravio u afričkim džunglama oko 3000 dana, o čemu je redovito pisao u dnevniku koji se čuva u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Pisma prijateljima skupljena su u knjigama “Listovi iz Afrike”, Požega, 1891. i “Novi listovi iz Afrike”, Požega, 1896. . Njegov “Afrički dnevnik” (1832. - 1896. )

u Lerman nije zaboravio svoj zavičaj. Pri svakom povratku u domovinu donosio je bogate zbirke oružja, oruđa i predmeta crnačke kutlure, koji su smješteni u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na prvoj zemljopisnoj karti Konga, koju je objavila belgijska vlada, nalazi se više toponima s hrvatskim imenima. Lerman je napisao u dnevniku: Kod prijelaza preko rijeke opazih krasne slapove i na taj spomen da ih je jedan Hrvat otkrio prozovem ih Zrinskim slapovima. Poslije povratka iz Konga Lerman se nastanio u bosanskome gradiću Kreševu. Tamo punih šest godina krstari stopama starih Sasa, ispitujući napuštena nalazišta zlata i istražujući druga rudna bogatstva.

u Umro je u 54. godini, 12. lipnja 1918. , iscrpljen od malarije i posljedica tropskih groznica. Prema vlastitoj želji pokopan je u osami ispod kreševskih lipa.