DRAGUTIN KHUEN HDERVRY 1849 1918 Ban grof Kroly

DRAGUTIN KHUEN – HÉDERVÁRY (1849. – 1918. )

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput premijer Mađarske. Grof Károly (Dragutin) Khuen Belási rođen je 23. svibnja 1849. godine u Grafenbergu kraj Freiwaldaua (današnji Jaseník u Češkoj) kao prvo od ukupno sedmero djece grofa Antona III. Khuen Belásija i barunice Angelice Izdenczy de Monostor.

Studirao je pravo u Zagrebu i Požunu. Titulu Héderváry i posjede Ozora, Tamási i Hédervár nasljeđuje 1873. godine nakon smrti svog daljnjeg rođaka po majci, grofa Hédera.

Iako je rođen u Slavoniji njegova je pripadnost mađarskom narodu bila neupitna. Potvrdio je to i sam riječima: “ Moje se rodište nalazi u Hrvatskoj, ali moja domovina je u Mađarskoj !”

Khuen Héderváry stupa na bansku stolicu 1883. uslijed mnogih nemira i nereda koji su izbili zbog mađarskog nepoštovanja Hrvatskougarske nagodbe: počeli su se postavljati dvojezični grbovi na javnim zgradama, mađarski jezik je neslužbeno uveden u javne službe, odnosno činovnici su se morali obavezno znati služiti mađarskim jezikom. Franjo Josip I. postavlja ga na mjesto hrvatskog bana kako bi obuzdao hrvatski sve jači otpor mađarskoj vladavini.

Nepunih 20 godina Khuenova banovanja često se nazivaju » Khuenovština. « Riječ je o načinu vladavine koju obilježavaju politička samovolja i nasilje. Osnovna Khuenova zadaća bila je provođenje politike sukladne zahtjevima cara i kralja Franje Josipa koji nije želio dirati u dualističko uređenu Austro-Ugarsku Monarhiju.

REFORME Poticao je sukobe između Srba i Hrvata Ograničena sloboda pisanja i govora = cenzura tiska Uvodi mađarizaciju

OBILJEŽJA VLADAVINE Pritiscima i podmićivanjem dobio je većinu zastupnika u hrvatskom saboru, koji su onda izglasavali zakone po njegovoj želji Poticao sukobe između Srba i Hrvata 1902. – Srbi u časopisu “ Srbobran “ negiraju postojanje Hrvata kao narod 2 % stanovništva imalo je pravo glasa

PRAVNI SUSTAV Od 1885. pa do 1887. preuredio je hrvatsko sudstvo i upravu stavljajući ih pod veći utjecaj bana. Znatno je sužena sloboda javnog izražavanja. Godine 1886. na njegovu inicijativu potvrđen je zakon kojim se je izvršila reorganizacija županija. Prema tom zakonu Hrvatska je podijeljena na 8 županija, na čelu svake od njih bio je župan koji je imao velike ovlasti.

PRAVNI SUSTAV 1888. godine potvrdio je novi izborni zakon kojim je pravo glasa imalo samo dva posto najbogatijeg stanovništva. Žene nisu imale pravo glasa, a pravo glasa određivalo se imovinskim i poreznim cenzusom. Omogućeno je pravo glasovanja stranim činovnicima koji su radili u državnim institucijama. Na izborima je pod maskom » održavanja reda i mira « vladalo ozračje stalnoga pritiska, a vlasti se nisu ustručavale koristiti silu tako da je dolazilo i do ubojstava.

GOSPODARSTVO Bez obzira na Khuenovu strahovladu, gospodarstvo u Hrvatskoj doživljava blagi rast. Osnivaju se banke, osiguravajuća društva, poljoprivredna udruženja. Razvija se industrija: osnivaju se razne tvornice (npr. tvornica kave Franck, tvornica za proizvodnju žigica Drava - Osijek, i mnoge druge). Povećanjem poljoprivredne proizvodnje osnivaju se parni mlinovi (jedan je osnovao čak i Khuenov brat Heinrich II. Jakob – Hinko u Nuštru), pivovare, tkaonice.

GOSPODARSTVO Polako se pokreće i elektrifikacija Hrvatske (veća mjesta dobivaju javnu rasvjetu, a javne i gospodarske zgrade osvjetljenje kako bi mogle raditi i noću). Počinje i nagli razvoj željeznica. Uz pomoć Hipotekarne banke osnovane 1893. godine u Zagrebu, Khuen potiče gradnju željeznica pod okriljem Mađarske državne željeznice i tako popularizira parolu: » Čije su željeznice njegova je i zemlja! «

PROSVJETA i KULTURA 1894. godine uveo je mađarski jezik kao obavezni predmet u svim realnim gimnazijama i dao mogućnost za osnivanjem mađarskih škola. 1885. – Khuen je dao potajno prebaciti mnoštvo srednjovjekovnih i novovjekovnih spisa iz zagrebačkog arhiva u Budimpeštu, njih je 1849. u Zagreb donio Jelačić. Oporba je Khuena u Saboru optužila za otimačinu, on je pak odgovorio da su ti spisi doista bili 35 godina u Zagrebu, ali da on sumnja da je to bio “ pošteni posjed“.

PROSVJETA i KULTURA 1894. godine sklopio ugovor s tvrtkom Helmer i Fellner iz Beča o izgradnji nove kazališne zgrade, te je čak odredio bolju lokaciju u odnosu na onu koju je zahtijevalo gradsko poglavarstvo (oni su htjeli zgradu smjestiti u Ilicu, a Khuen ju je smjestio u sam centar grada). Na samo otvaranje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, 14. listopada 1895. , pozvao je Franju Josipa I. Na taj dan skupina studenata i učenika održali su protumađarske demonstracije i pred carem su spalili mađarsku zastavu ispod Jelačićeva spomenika. Demonstracija je nasilno ugušena, a studenti su izbačeni iz škola. Tada je car mogao vidjeti kako je Hrvatska još daleko od » smirivanja «.

ZANIMLJIV DOGAĐAJ U NJEGOVU Godine 1885. Khuen je dao potajno ŽIOVTU prebaciti mnoštvo srednjovjekovnih i novovjekovnih spisa iz zagebačkog arhiva u Budimpeštu. Njih je 1849. u Zagreb donio Jelačić. Oporba je Khuena u Saboru optužila za otimačinu. On je pak odgovorio da su ti spisi doista bili 35 godina u Zagrebu, ali da on sumnja da je to bio “pošteni posjed”. Na te uvrede dio oporbe krenuo je prema Khuenu koji je pokušao pobjeći iz Sabora. Sustigao ga je David Starčević i uhvatio za rat, a Josip Gržanić snažno ga je udario nogom u stražnjicu. Khuen je na sudu negirao cijeli događaj. Svjedoci oporbe

Ovako je izgledala naslovna stranica humorističnog lista “Vragoljan” 20. srpnja 1884. godine Nitko nije smio kritizirati objavljene priloge jer bi inače bio kažnjeni svaki takav pokušaj bio je cenzuriran

ODLAZAK BANA Zbog sve većeg pritiska Mađara na hrvatski narod i postavljanja mađarskih zastava i grbova na mađarskom jeziku na željezničke postaje, 1903. godine izbija niz nereda diljem zemlje. Najkrvaviji je bio onaj u Zaprešiću koji je završio pucanjem oružnika na seljake koji su nezadovoljni vlašću i banovim ponašanjem spalili mađarsku zastavu i porazbijali sve prozore na zgradi stanice.

KRAJ ŽIVOTA Uvidjevši da Khuen Héderváry nema više nikakvog utjecaja u Hrvatskoj, car ga smjenjuje s dužnosti nakon 20 godina banovanja i postavlja ga 1903. g. na mjesto ugarskog ministra-predsjednika (premijera). Tu dužnost obnašao je do 1910. godine kada se povlači iz političkog života. Umro je 16. veljače 1918. godine u Budimpešti, osamljen i ostavljen od svog naroda i političara koji su ga nekada snažno podupirali.

NASLJEĐE Premda nije bio omiljen kao hrvatski ban, osobito zbog nastojanja oko mađarizacije Hrvatske, koja su ipak dovela do jačanja hrvatske nacionalne svijesti, Károly Khuen Héderváry zaslužan je i za niz pozitivnih pomaka koji su doveli do razvoja gospodarstva, prometa, unapređenja kulturnog života.

Istaknuti političari koji su živjeli u to vrijeme

IZIDOR KRŠNJAVI Jedan od ključnih uloga na području kulture. Njegovom zaslugom su u Zagrebu izgrađene brojne javne zgrade.

STJEPAN RADIĆ Početci njegove političke djelatnosti očitovali su se u borbi protiv mađarizacije na željeznicama Odbijao je željezničke karte tiskanim mađarskim jezikom, a od osoblja na željeznicama tražio j e da govore s njim hrvatskim jezikom

Napravila: Katarina Vidak, 7 a