Dostupnost slovenskih knjinica djeci i mladima primjeri bolnikih

Dostupnost slovenskih knjižnica djeci i mladima: primjeri bolničkih pacijenata, zatvorenika i osoba s poteškoćama u razvoju Polona Vilar, Oddelek za bibliotekarstvo, informacijsko znanost in knjigarstvo, FF, UL

Polazište Narodne knjižnice – jedan od osnovnih uvjeta za obrazovane i pismene građane, omogućavaju i socialno deprivilegiranim osobama resurse za obrazovanje, kulturu, razonodu i rekreaciju. Kvalitet života Još značajnija je ta misija na području djece i mladih. 2

Predstavljamo • Tri grupe korisnika u kontekstu djece i mladih: • one koji su dulje vrijeme u bolnici, • u zatvoru • sa poteškoćama u razvoju. • još više ranjivi zbog više razloga: njihovog doba i dodatnih posebnih okolnosti /posebnih potreba. 3

Relevantne smjernice IFLA • Osnovne smjernice za djecu i mlade: • Smjernice za knjižnične usluge za mladež (original 2008, hrv. prijevod 2009, 2. prerađeno izd. 2012); • Smjernice za knjižnične usluge za djecu (original 2003, hrv. prijevod 2003). • Smjernice za posebne korisničke skupine: • Smjernice za knjižnične usluge za zatvorenike (original 2005, slov. prevod 2008, hrv. prijevod 2007); • Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj (original 2000, hrv. prijevod 2009); • Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom (original 2001, slov. prijevod 2007, hrv. prijevod 2004); • Smjernice za građu laganu za čitanje (original 2010, hrv. prijevod 2011, slov. prijevod 1. izd. 2007); • Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom: lista za (samo)procjenu (original 2005, hrv. prijevod 2008); • Smjernice za knjižnične programe opismenjavanja (orig. 2003, slov. prijevod 2007). 4

Stanje u Sloveniji – generalno • Ce. ZAR (Novljan, Kodrič-Dačić, Karun, 2006): • Razvijenost mreže narodnih knjižnica je neravnomjerna i mjestimice nezadovoljujuća što znači nejednaku pokrivenost uslugama. • Redovito se izvode tradicionalno uspostavljene usluge ali posebnim korisničkim skupinama i novim potrebama se ne nudi dovoljno pažnje. • To je posljedica neadekvatne stručne osposobljenosti osoblja, odsutnosti planiranja ili pogrešnog planiranja koje se događa i zbog nedostatka podataka o okolini knjižnica, korisnicima, i sl. - posljedica mogu biti neodgovarajuće usluge. • Tradicionalno: mnogo pažnje djeci, nešto manje mladima 5

Stanje u Sloveniji – djeca i invalidi • Dostupnost knjižnica djeci i invalidima (MK, 2005): • Djeca u knjižnicama bolje zbrinuta nego invalidi. • Rješavanje invalidske problematike je složnije, skuplje. • Zakonodavstvo je u primjeru djece mnogo preciznije. • Najviše pažnje grupama koje trebaju građu prilagođenu za lakše čitanje (slijepi i slabovidni, dislektiki, djelomično gluhi i nagluhi, osobe treće životne dobi), narodnim i etničkim manjinama, zatvorenicima. 6

Najčešći oblici rada sa invalidima • susreti sa invalidima u knjižnici, • različiti oblici suradnje knjižnica i organizacija gde oni bivaju, rade, obrazuju se, • povezivanje knjižnica sa lokalnim društvima i drugim oblicima organiziranosti invalida, • događaji za invalide, • predstavitve aktivnosti invalida i njihovih radova, • aktivnosti poticanja čitanja/slušanja/govora/stvaranja, • uključivanje invalida u planiranje i izvođenje aktivnosti knjižnice. 7

1. Djeca i mladi – bolnički pacijenti • Polazište: Čitanje i knjiga mogu imati terapijsko djelovanje odnosno pozitivan učinak na ozdravljenje. Knjige i drugi knjižnični materijali imaju vrijednost za svakoga, omogućavaju informiranje, zabavu, potiču inspiraciju i učenje. • Ovo treba aplicirati na kontekst usluga za djecu i mlade i uzeti u obzir promicanje svih pismenosti, cjeloživotnog učenja i čitanja iz užitka. 8

• 2 spec. klinike (LJ, MB), klinike i klinični odjeli u UKC LJ, dječji odjeli u 11 općim bolnicama (Murska Sobota, Ptuj, Maribor, Slovenj Gradec, Novo mesto, Trbovlje, Brežice, Izola, Šempeter pri Novi Gorici, Celje, Jesenice), klimatsko zdravilište Rakitna i Centar za lječenje djece Šentvid pri Stični. • Djeca i mladi (0 -19 god); prosječna ležalna dob sve kraća • Dulje vrijeme/sa prekidima/povratnici • Knjižnične usluge: posudba građe, mobilne zbirke, obrazovne djelatnosti i djelatnosti za poticanje čitanja (satovi bajki, razgovori o knjigama, i sl. ), suradnja sa bolničkim školama (obrazovna uloga). 9

Primjeri usluga • Mestna knjižnica Ljubljana • Knjiga na dom • Mobilna zbirka • Suradnja sa • Bolničkom školom • Odjel UKC za odvajanje od nedovoljenih droga (obrazovne radionice) • Mariborska knjižnica • Posudba (UKC Maribor, različiti odjeli), • Mobilna zbirka za Odjel za psihijatriju (UKC MB), Kliniku za pediatriju, Materinski dom, Bolničku školu • Dvaput mjesečno bibliopedagoške aktivnosti (radionice, satovi bajki) za djecu na Klinici za pediatriju i djecu uključenu u Bolničku školu. 10

2. Zatvori za maloljetne • Polazište: U modernim zatvorima težište se s kazne prebacuje na obrazovanje, rehabilitaciju, korisno slobodno vrijeme, rekreaciju. To je još više relevantno za mladež. • Knjižnica – prozor u vanjski svijet i korisni sastavni dio priprema za izlazak na slobodu. • Osnovne aktivnosti: opismenjavanje, čitanje, kulturne djelatnosti, obrazovni programi za osoblje u zatvoru i volontere. 11

• 1 zatvor za maloljetne (Zavod za prestajanje mladoletniškega zapora in kazni zapora) u Celju, 1 preodgojni dom (Prevzgojni dom Radeče). • Obrazovno-odgojne institucije (nemaju status zatvora): troje mladinskih domova (2 u LJ, 1 u MB) i 7 zavoda za odgoj i obrazovanje (Smlednik, Kranj, Veržej, Planina, Logatec, Višnja Gora, Slivnica) – školske knjižnice 12

Karakteristike korisnika • Uglavnom adolescenti • Emocionalni i bihevioralni problemi; obično rezultat neprimjerenih obiteljskih faktora • Razvojni deficiti (problem kritičnih razvojnih razdoblja), poteškoće pri učenju, nizak nivo čitateljskih i informacijskih vještina; kandidati za informacijsko siromaštvo • Otežene mogućnosti knjižničnih usluga, a ujedno prilika i mogućnost za razvoj. • Nedostatak smjernica za knjižnične usluge. 13

Primjeri usluga (1) • Knjižnica Pavla Golie Trebnje • Zatvor Dob (odrasli zatvorenici; mladi) • Darovanje, posudba knjiga, predstavljanje radova, kulturni program, Naš klub mašte (Bijeg iz zatvora u knjižnicu) 14 Vir: Naš klub domišljije http: //tre. sik. si/main/izobrazevanje/pdk 2011/06_ Ovcar_Petra%2 C_Luzar_Simona_-_SIKTRE_PP. ppt

Primjeri usluga (2) • Knjižnica Radeče (ogranak Knjižnice Laško) • Preodgojni dom Radeče (institucionalni član knjižnice) • Organizirana posudba građe (redovito, na zahtjev) • Individualne posjete knjižnici (računala/internet, posudba) • Manje pismeni građa lakša za čitanje • Izložbe radova, obrazovne radionice (slaba participacija) • Osrednja knjižnica Celje • Zatvor u Celju (institucionalni član knjižnice) • Organizirana posudba građe (redovito, na zahtjev) • Knjižnica u posjeti (razgovori o knjigama, sakupljanje želja) • Suradnja sa zatvorskom knjižnicom 15

3. Poteškoće u razvoju • Nedostatak knjižničnih smjernica • Druga područja, suradnja (npr. terapeutsko, pedagoško) • Isto polazište kao i za bolničke pacijente: • terapeutsko djelovanje knjige, čitanja, stvaranja, • konstruktivno provođenje slobodnog vremena. 16

• 28 OŠ sa prilagođenim programom, 17 zavoda za djecu i mlade (i srednješkolsko obrazovanje) • Intenzivno se provodi koncept inkluzivnog odgoja i obrazovanja – dio djece pohađa redovne škole (prilagođen program). • OŠ: Oko 9. 000 prilagođeno školovanje, oko 1000 redovno • U srednjoj školi sustav praćenja nije više tako precizan. • Još manje kad napuste školovanje jer tada uglavnom već se ih tretira kao odrasle (oko 90. 000 godišnje; 10. 000 u bolnici). • Različite organizacije, društva, mnogi su uključeni u varstveno-radne centre (VDC). 17

Karakteristike korisnika • Usporen/ograničen mentalni razvoj, teškoće u čitanju/govoru • Nemoguće govoriti o jednoj homogenoj grupi (vrlo kompleksne kombinacije poteškoća) • Knjižničari bez dodatnog obrazovanja obično ne poseduju dovoljno znanja za rad sa njima. • Veliki značaj suradnje • Dvoje osnovnih pravila: • Prvo osoba, tek poslije invalidnost. • Nikada o invalidima bez invalida. 18

Knjižnične usluge • Rad sa osobama sa poteškoćama u razvoju vrlo intenzivan (odrasli; djeca i mladi). • Suradnja sa relevantnim organizacijama (npr. škole, VDC-i, društva) kojima se nude različite oblike suradnje: • posudba građe, informacijske usluge, posjete knjižnice u domovima, školama i sl. , organizirane i vođene posjete u knjižnici, prezentacije knjižnične građe, bibliopedagoške djelatnosti, radionice, satove bajki, čitanja, pričanja, natjecanje za čitateljski znak, računalno opismenjavanje, kulturne i druge događaje, itd. 19

Primjeri usluga (1) • Osrednja knjižnica Celje • Biblioterapeutski program za osobe sa poteškoćama u duševnom zdravlju u oblici satova čitanja i razgovora o knjigi (poticanje govora, izražanja mišljenja i sl. ) • Izvode dva knjižničara uz pomoć terapeuta • ŠENT-Celeia; u 2013 još Krizni centar za mlade. • Knjižnica Mirana Jarca • Odjel za mlade: • Svaki tjedan sat bajki i razgovor o knjigi za stanovnike VDC-a Šmihel i Bršljin. • Jedno mjesečno sat bajki i kreativna radionica za učenike OŠ Dragotin Kette NM • Bibliobus jednom mjesečno obilazi VDC-a Šmihel i Bršljin i OŠ Dragotin Kette. 20

Primjeri usluga (2) • Valvasorjeva knjižnica Krško • Projekt Živim i veselim se sa knjižnicom (Živim in se veselim s knjižnico); do sada uključili Društvo gluhih in naglušnih Posavja, odjel VDC Leskovec i OŠ dr. Mihajla Rostoharja • Satovi čitanja i pričanja, grupne posete knjižnice. • Čitački znak (bralna značka) Petra Klepca. 21 Vir: http: //www. os-m-rostoharja-krsko. si/galerija

Primjeri usluga (3) • Knjižnica Črnomelj • Projekt Drugčije bajke (Drugačne pravljice) za djecu i mlade sa posebnim potrebama, specifično stanovnike VDC Črnomelj, Društva Sožitje i učenike OŠ Milke Šober Nataše. 22

Primjeri usluga (4) • Knjižnica Domžale • Čitački znak U suživotu sa knjigom (bralna značka V sožitju s knjigo) – ime prema društvu Sožitje • Isto i u Mariborskoj knjižnici • Suradnja u projektu Igraj se sa mnom (Igraj se z mano) za učenike OŠ Roje i OŠ Venclja Perka – cilj je brisanje granica medju osobama sa posebnim potrebama i ostalom populacijom; izložba likovnih djela učenika 23 Vir: http: //www. igrajsezmano. eu/

Neke druge relevantne djelatnosti u knjižnicama (1) • Kolekcije građe za lakše čitanje i događaji vezani uz nju • Kutak za bralce sa disleksijom/građom lakšom za čitanje, Kutak za oklevajuće čitatelje, i sl. • Kulturni događaj Lagano čitanje (Knjižnica Mirana Jarca), čitanje iz kolekcije Velike priče (Mariborska knjižnica), Igrom do čitanja (Knjižnica Grosuplje) • Uključivanje osoba sa posebnim potrebama u planiranje i izvođenje usluga • Knjižnica Ivana Potrča Ptuj: radnici invalidi • Mariborska knjižnica: prenova web stranica, testna digitalizacija revije Otrok in knjiga, registar, sudjelovanje u tijelima občine 24

Neke druge relevantne djelatnosti u knjižnicama (2) • Građa sa područja invalidske problematike odnosno rada sa osobama sa posebnim potrebama • Knjižnica Ivana Potrča Ptuj • Obrazovanje knjižničara • Priručnik za korisnike sa posebnim potrebama u elektronskom okruženju (MKL) • skup Biblioterapija u pop-kulturi (Knjižnica Mirana Jarca i Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić) • OOK: radna grupa za osnivanje kompetenčnih centara za posebne kolekcije 25

Zaključak Različite aktivnosti, knjižnice razmišljaju razvojno. Neka područja bolje razvijena. Utjecaj tradicije. Knjižnice, knjižničari svjesni da na nekim područjima trebalo bi uraditi više (npr. zatvor). • Dostupnost građe, a posebno usluga za posebne korisničke grupe nisu sustavno uređeni, pa stoga trpi kvalitet rada. • Veliko značenje suradnje: knjižnice trebaju baš na ovakvim područjima intenzivno surađivati sa drugim knjižnicama u sustavu i ostalim organizacijama koje se bave problematikom posebnih potreba i posebnih okolnosti djece i mladih. • • 26

Hvala! polona. vilar@ff. uni-lj. si 27