Dolar iz najnestabilnije meunarodne valute u prolosti dostigao

*Dolar iz najnestabilnije međunarodne valute u prošlosti dostigao mjesto najuglednije međunarodne valute danas. *naziv ''dolar'' za američku nacionalnu valutu potiče još iz kolonijalnog doba. *Američki dolar jeste najuglednija valuta SAD – a, ali se koristi i kao rezervna valuta u mnogim drugim zemljama. *Američki dolar prvi je put proglašen svjetskom valutom u Bretton Woods sporazumu 1944. godine i to je najmoćnija valuta na svijetu. *

* *Historijsku raspravu oko jedinstvenog bankarskog sistema za Ameriku, prvi je započeo, odmah nakon rata za nezavisnost, prvi ministar finansija nove vlade, Alexander Hamilton. *Hamiltona pamte najviše iz sukoba sa svojim krvnim neprijateljem Aaronom Burrom. *Tu raspravu, dakle, oživio je opet pokret za reformu kojim je, 1913, i ustanovljena financijska struktura zvana Federal Reserve System, stubovi koji Ameriku i danas podržavaju. *Centralna banka stavlja u opticaj papirnati i kovani novac. * nakon perioda u kojem je jedino postojala robna razmjena i sredstvo plaćanja bile su sirovine kao što je duhan i sl. , novac je za vrijeme kolonija postojao i bio sredstvo plaćanja *Što se tiče novca kao sredstva plaćanja, postojao je novac indijanaca - niz probušenih školjki.

*U koloniji Massachusetts Bay, 3. februara 1690. godine, navodi se da je izdat prvi papirni novac u Sjedinjenim Državama. *Cilj je bio pomoći u finansiranju vojnih akcija protiv Kanade za vrijeme rata kralja Williama. *Kao rezultat Bretton Woods sporazuma, američki dolar službeno je okrunjen svjetskom rezervnom valutom, potpomognut najvećim svjetskim rezervama zlata. Umjesto zlatnih rezervi, druge su države akumulirale američke rezerve. *Potrebno je mjesto za pohranu dolara, zemlje su počele kupovati obveznice američke državne riznice, koje su smatrale sigurnom prodajom novca.

*Po potpisivanju Deklaracije o nezavisnosti, riječi “Sjedinjene Države” po prvi puta su se pojavile na novčanicama. *neizvjesnost je unijela duboko nepovjerenje prema papirnatom novcu *finansijski haos koji je nastao nakon rata za nezavisnost, doveo je do stvaranja dolara kao nove nacionalne valute koja će zamijeniti valute pojedinačnih kolonija

*Ministarstvo financija – Treasury Department – izdalo je, 1861, prvu papirnatu novčanicu nakon “kontinentalca”, “Greenback”, *zvali su tako jer joj je naličje bilo zeleno. *Ratna potreba za kovinama izazvala je nestašicu kovanog novca, takvu da je Kongres morao odobriti izdavanje papirnog novca

*Godine, 1873, “silver dollar”, prvi puta kovan 181 godinu ranije u praksi, ako ne i zakonom, , prestao je biti standardom vrijednosti. *Otkrića zlata na Aljasci i na drugim mjestima u Americi i svijetu, dovela su do ogromnog povećanja zlatnih rezervi. *Službeno, Amerika je zlatni standard prihvatila 1900. godine. *Burno razdoblje pred kraj 19. stoljeća, prelaz iz agrarnog u industrijsko doba, donošenje zakona o osnivanju Centralne banke, godine teške ekonomske i bankarske krize, Rooseveltov “New Deal”, drugi svjetski rat… svi su ti događaji, i mnogi poslije, uticali na razvoj dolara. *Tek 1913. godine Zakon o saveznim rezervama stvorio je preživjeli moderni oblik valute

*Dolar je već više od jednog stoljeća vodeća svjetska valuta. I sada tokom najveće ekonomske krize još od 1933. "Velike depresije", prouzrokovanom pandemijom koronavirusa, dolar je još jednom dokazao da je svjetska valuta. *Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD – u. *Dolar kakav mi danas poznajemo, izdaje se u apoenima do 100 dolara. *Sve veće vrijednosti su ukinute 1969. godine. *

* Mnoge rezerve su u gotovini ili američkim obveznicama, kao što su američke riznice. * Također, otprilike 40% svjetskog duga denominirano je u dolarima. * Korištenje američkog dolara kao međunarodne rezervne valute pojačava takozvanu "trifinsku dilemu". * Trifinska dilema ističe da su godine 'pumpanja' dolara u svjetsku ekonomiju kroz poslijeratne programe, poput Maršalovog plana, sve teže održavale njegov zlatni standard. * Država je to trebala postići nametanjem međunarodnog povjerenja putem viškova tekućeg računa, a istovremeno i manjkom tekućeg računa pružajući neposredan pristup zlatu. * Trifinska dilema je nazvana po ekonomisti Robertu Triffinu, koji je napisao o nadolazećoj propasti Bretton Woods sistema u svojoj knjizi iz 1960. godine" Zlatna i dolarska kriza: Budućnost konvertibilnosti".

*zemlja koja izdaje pričuvu mora nastaviti voditi deficit platne bilance kako bi zadovoljio sve veću potražnju za svojom valutom; *Posljedično, vanjski dugovi zemlje izdavatelja rezerve naglo rastu. *Danas je, kao i mnoge valute u svijetu i dolar dekretni novac bez ikakve unutrašnje vrijednosti i bez odgovarajućeg pokriċa u zlatu ili košari roba odgovarajuće protivvrijednosti.

*Takođe, dolar drže strane države u svojim deviznim rezervama, što je treći faktor koji utječe na njegovu vrijednost. *Te države stvaraju zalihe dolara jer izvoze više nego što uvoze i primaju dolare prilikom plaćanja. *Budući da je dolar više integriran u svjetsku ekonomiju nego ikad prije, njegov rast predstavlja dodatni stres za poduzeća i vlade budući da se zalažu za velike troškove na njihov dolarski dug,

*Kad dolar ojača, to robu američke proizvodnje čini skupljom i manje konkurentnom u usporedbi s robom proizvedenom u inostranstvu. *smanjuje američki izvoz i usporava gospodarski rast. *dovodi i do nižih cijena nafte, jer nafta se trguje u dolarima. *Kad god se dolar ojača, zemlje koje proizvode naftu mogu spustiti cijenu nafte jer na to ne utječu profitne marže u njihovoj lokalnoj valuti. *

*U posljednje vrijeme se jedino postavlja pitanje da li bi virtualni novac mogao ugroziti stabilnost dolara. *Siddiqu navodi kako će barem proći najmanje 20 -30 godina prije nego što postoji realna mogućnost zamjene američkog dolara. *Kratkoročno, izgled rezervne valute koja će zamijeniti dolar ravan je nuli. *Unatoč ekonomskim i političkim problemima sa kojima se suočavaju Sjedinjene Države, teško je pobijediti status dolara kao "sigurnog utočišta", posebno u svjetlu tečaja eura.