Dojenje prirodna prehrana dojenadi Omoguuje preivljavanje omoguilo je

Dojenje = prirodna prehrana dojenčadi Omogućuje preživljavanje, omogućilo je evoluciju čovjeka

n n n Prehrana dojenčadu KM ili tvornički pripremljenim mlijekom/ namirnicama = umjetna prehrana Prehrana MM + KM/ tvorničkim pripravkom = dvovrsna prehrana Dohrana = dodavanje drugih namirnica (voćni sok, voćna kašica, žitne kaše, povrće, meso, riba, jaje), osim mlijeka u prehranu dojenčeta, počinje između 4. i 6. mj. Energijske potrebe veće, potrebe za proteinima i Fe veće

Prednosti dojenja U prvih 4 -6 mj. , dojenče bi trebalo isključivo dojiti n 1. MM je sterilno---smanjena opasnost od infekcija n 2. MM sadrži zaštitne tvari (imunoglobulin A, lizozim, laktoferin)---povećana otpornost na infekcije n 3. MM je lakše i probavljivije

n n n 4. MM sadrži baš onoliko hranjivih tvari, ponajprije proteina i minerala, koliko je optimalno za rast novorođenčeta i dojenčeta--KM sadrži više Ca, soli, proteina, fosfata (opterećenje bubrega!!!) 5. Manja je mogućnost alergijske senzibilizacije (i na proteine iz KM i na druge alergene) 6. Jeftino

…i konačno: 7. bolja psihološka veza dijete-majka Dojenje je više od hranjenja: v dodir koža-koža v toplina majčinog naručja v zaštita v odgoj v socijalna stimulacija v tepanje i milovanje predstavljaju jedinstveni odnos koji povezuje majku i dijete

Ženino mlijeko Mlijeko je proizvod mliječnih žljezda. Sastoji se od vode i u njoj otopljenih ili raspršenih hranjivih tvari: bjelančevina, masti, ugljikohidrata, minerala, vitamina i oligoelemenata. Mlijeko također sadrži razne zaštitne tvari (imunoglobine, antitijela, bijele krvne stanice. . . ), enzime i hormone koji su važni za zdravlje, rast i razvoj djeteta. Iako majčino mlijeko sadržava malo željeza, ono se neobično lako probavlja i unosi u organizam.

Fiziologija dojenja (laktacije) n n n Hormoni trudnoće iz posteljice pripremaju dojke već tijekom trudnoće Po porodu, prolaktin potiče stvaranje mlijeka, oksitocin potiče ispuštanje mlijeka iz žlijezda u kanale Najvažniji poticaj za sekreciju prolaktina i oksitocina iz hipofize je stavljanje djeteta na dojku i sisanje Sisanje stvara živčane signale koji putuju do mozga, a od mozga do hipofize Redovito i često stavljati dijete na dojku da sisa!!! Dojka proizvodi onoliko mlijeka koliko je podražena sisanjem.

Refleksno ispuštanje mlijeka potiču: sisanje, podraživanje bradavica, toplina, psihička stabilnost, samopouzdanje i iskustvo majke n Ometaju ispuštanje mlijeka: strah i zabrinutost, umor i iscrpljenost, hladnoća, bol, pušenje i alkohol n

Koliko se djece doji? 30 dana 3 mj 6 mj Zagreb 1975. 65% 25 4 Zagreb 1995. 70 45 16 Njemačka 1997. 63 48 80 Zašto? ?

Sastav MM Ženino mlijeko nije uvijek jednako, mijenja se ovisno o stadijima laktacije, majčinoj prehrani, o dobi i o fazi podoja: v 1. -3. dan stvaraju se male količine kolostruma ili prvog mlijeka v 4. -20. dan izlučuje se prijelazno mlijeko v 3. -4. tjedan nakon poroda nastaje zrelo MM

1. Kolostrum je bogat bjelančevinama. Glavna vrijednost kolostruma je zaštita: novorođenom djetetu daje imunoglobine i antitijela koji ga štite od infekcija.

2. Prijelazno mlijeko počinje se stvarati nakon 5. -10. dana dojenja - u njemu se postepeno smanjuje koncentracija bjelančevina i minerala. Ono je, u odnosu na kolostrum, rjeđe i vodenije pa često baš u tom razdoblju neupućene majke posežu za bočicom, misleći da imaju slabo, rijetko mlijeko. Ali upravo takvo mlijeko ima optimalni sastav, posebno prilagođen probavnom sustavu i bubrezima djeteta.

3. Zrelo mlijeko Krajem prvog mjeseca počinje se stvarati zrelo mlijeko, čiji se sastav mijenja tijekom svakog podoja. Na početku hranjenja je vodenastije i prozirnije, a pri kraju je bogato mastima, koje daju energiju. Baš u tim masnoćama, koje su zasitne i zaustavljaju glad, leži kontrola mehanizma debljanja djece.

Druga mlijeka Kravlje mlijeko, koje se najčešće koristi kao zamjena majčinom mlijeku, ima trostruko više bjelančevine i minerala, pa ako se njime doji dijete, njegovi bubrezi su preopterećeni.

Hranjive tvari u 100 ml B, g kolostru m 2, 3 Zrelo MM 1, 1 KM Omjer bjelančevina sirutke/ kazein UH, g 5, 7 60/40 20/80 7, 1 4, 7 Masti, g 2, 9 4, 5 3, 8 Minerali, g 0, 3 0, 2 0, 7 Ca, mg 48 34 137 Fosfati, mg 16 14 91 3, 2

Ostale tekućine Zdravom djetetu koje siše dovoljnu količinu mlijeka, najčešće nije potrebno davati dodatne tekućine (običnu vodu i voćne sokove). Ako je dijete izloženo visokim temperaturama onda su voda i sokovi potrebni da ono ne dehidrira.

Pozitivni učinci dojenja na dijete n n manja smrtnost djece u 1. godini života, manje razbolijevanje manja učestalost novorođenčke sepse manja učestalost crijevnih infekcija manja učestalost infekcija dišnih putova, upala srednjeg uha i bakterijskih sepsi i meningitisa n n optimalna količina, kakvoća i probavljivost majčinog mlijeka sazrijevanje funkcija probavnih organa sprečavanje pothlađivanja manje alergija

Hranjenje, dnevni raspored Po rasporedu ili na zahtjev Majka prvih dana i tjedana nakon poroda doji dijete kad ono plače ili drugačije pokazuje da je gladno, 10 do 12 puta u 24 sata. Dijete samo postupno nalazi ritam hranjenja: dnevni ritam u promjenljivim razmacima od oko 2, 3, 4 sata.

Krajem prvog mjeseca života dojenje se najčešće svede na 7 -8 obroka. Nakon 2 -3 mjeseca života se broj obroka smanjuje, noćni obroci nestaju, a nakon 4 -6 mjeseci dijete obično siše 4 -5 puta dnevno. Trajanje obroka: na početku 20 ak min, kasnije 10 -15.

Priprema, tijek, higijena n n n Dojenče treba miran kut i dovoljno vremena Prije dojenja oprati ruke vodom i sapunom Bradavice ne treba prati obavezno prije dojenja, po potrebi- čistom vodom

n n Majka zauzima udoban položaj, ležeći (i dijete leži) ili sjedeći (dijete je u naručju) U prvim danima dojenja, dobro je davati djetetu obje dojke (voditi računa da 1. isprazni do kraja, jer u “zadnjem“ mlijeku na kraju podoja ima najviše masti najviše energije); kasnije- u 1 podoju dovoljna je 1 dojka, u slijedećem- 2.

n n n Dojenje završava kad se dijete nasisalo, ispušta dojku i zaspi Neku djecu treba podignuti vertikalno da ispuste progutani zrak Nakon dojenja oprati bradavicu samo vodom i osušiti na zraku

Kako procijeniti da li dijete dobiva dovoljno mlijeka n n Žene često odustaju jer misle da je mlijeko “slabo”, “vodenasto” NEMA majke čije bi MM bilo slabo hranjivo Jedino žene sa iscrpljujućom bolešću ili iscrpljene glađu mogu imati “slabo” mlijeko ili ga nemaju dovoljno Nedovoljna količina MM NIKADA se ne može procijeniti prije 20. dana po porodu

n n n Procjena – praćenjem prirasta na tjelesnoj težini kod djeteta Češće je nenapredovanje na TT posljedica nepripremljenosti majke ili lošeg utjecaja iz okoline, nego nedovoljna količina mlijeka Procjena – još i kroz izgled i ponašanje djeteta: dijete je zadovoljno i živahno, smireno, mirno spava, stolice uredne i redovite

Kako pomoći majci da uspije u dojenju n n Redovito sisanje od strane dojenčeta, stavljati dijete redovito na prsa, što češće, u početku svaka 2 h, danju i noću, svaki put na obje dojke, 15 min Raznovrsna prehrana majke

Teškoće pri dojenju n n n n Bolne ili ispucane bradavice Plosnate ili uvučene bradavice Nabrekle, tvrde dojke Upala dojke, mastitis Nedonošenost i hipotrofija Prirođene anomalije Dispnea

Ne dojiti n n n HIV pozitivne majke Aktivna TBC Varicellae kod majke 10 dana prije i 10 dana po porodu Herpetični mjehurići na bradavici Ca dojke Psihoza Respiratorne infekcije majke nisu zapreka za dojenje

Ne dojiti n n Lijekovi: aspirin, citostatici, imunosupresivi, radioaktivni spojevi, metronidazol, kloramfenikol, ciprofloksacin, sredstva ovisnosti, triciklički antidepresivi, litij, antiepileptik etosuksimid Lijekovi koje smije uzimati: paracetamol, diklofenak, ibuprofen, antimikrobici, antiepileptici, antihistaminici, antihipertenzivi, benzodiazepini

Prestanak dojenja (ablaktacija) n n n Između 6 i 12 mj. , dojenče sve manje siše, proizvodnja mlijeka sve manja, dobiva dohranu Pojedini obroci na prsima zamjenjuju se 1 po 1 gušćom hranom Unos nove hrane trebalo bi izvoditi šalicom, čašom, žličicom, a ne navikavati na bočicu

Dohrana =uvođenje druge hrane Uvođenje druge hrane u jelovnik djeteta koja nije niti majčino mlijeko niti mlijeko druge vrste, zovemo miješanom prehranom. Uvođenje miješane prehrane ima osnovu u fiziološkim potrebama djeteta i sazrijevanja funkcija njegovog organizma. Miješana prehrana nikako ne znači prestanak dojenja. Majčino mlijeko i dalje ostaje glavni mliječni izvor hrane, samo što se jelovnik proširuje i drugim nemliječnim namirnicama. Najbolje je dojiti čitavu 1. godinu života, s tim da se jelovnik nadopunjuje i drugim namirnicama.

Vitamin D 3 Od vitamina topljivih u masti u majčinom mlijeku ima malo D vitamina i K vitamina. D³ vitamin se stoga redovito daje dijetetu od navršenog prvog mjeseca života, do kraja 1. godine života ( a i kasnije tijekom 2. i 3. zime djetetovog života).

Željezo Ako je dijete na prsima i rođeno je na vrijeme, u prvih 3 -6 mjeseci života mu obično ne treba davati željezo. Nakon 6. mjeseca života odgovarajuća miješana prehrana podmiruje dnevne potrebe željeza. Ako se dijete isključivo doji, nakon 6. mjeseca života majčino mlijeko više nije dostatan izvor željeza i dijete će postupno razviti anemiju ne dobije li željezo u obliku lijeka koje prepisuje njegov liječnik. Pravi čaj sadrži tanin koji ometa apsorciju željeza iz hrane, pa ga djeci ne treba davati. Žitarice i mahunarke sadrže fitate koji također ometaju korištenje željeza. Voće i voćni sokovi koji sadrže vitamin C pojačavaju resorpciju željeza.

REDOSLIJED UVOĐENJA NAMIRNICA u 1. g. Voćni sokovi i voćne kašice v Juhe i variva od povrća Najprije povrće koje nije zeleno, a kasnije i zeleno povrće v Žitarice tj. žitne kašice v Voće i povrće v Meso se uvodi u prehranu prvo kao mesna juha koja se miješa s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije kao pasirano i usitnjeno meso. v Mliječni proizvodi: kravlji sir, jogurt i vrhnje v Žumance v Riba, bijela v

Promicanje dojenja n n n n Odgoj u školi, odgoj trudnica i rodilja Tijekom prvih pola sata po rođenju, staviti dijete na prsa Ne odvajati dijete od majke u rodilištu Objasniti majci znakove iz ponašanja djeteta vezano za dojenje Podučiti majke o fiziologiji laktacije i promjenama MM Podučiti majku da se količina i zrelost MM procjenjuje tek nakon 15 -20 dana Podučiti tehniku dojenja Zabraniti davanje bočice i dude novorođenčetu

Greške n n ne smije se prisiliti dijete da jede koliko mi to želimo ne smije ga se prisiliti na raspored hranjenja ne smije se djetetu limitirati količina hrane djetetu ne treba davati ništa, pa ni čaj, vodu ili “dudu varalicu“ zbog unošenja zbunjenosti u refleks sisanja. Hranjenje ovisi o djetetu jer je to sastavni dio njegovog instinkta i prirode.