DODATNE KOGNITIVNE I BIHEVIORALNE TEHNIKE Mia Male mag

DODATNE KOGNITIVNE I BIHEVIORALNE TEHNIKE Mia Maleš, mag. psych.

Sadržaj: 1. rješavanje problema 2. donošenje odluke 3. bihevioralni eksperiment 4. opažanje i planiranje aktivnosti 5. distrakcije i preusmjeravanje pažnje 6. relaksacija 7. kartice za suočavanje 8. postupno izlaganje 9. igranje uloga 10. , , pita’’ tehnika 11. usporedbe zabilješki o sebi i pozitivnih izjava o sebi

RJEŠAVANJE PROBLEMA Za svakodnevne životne probleme (npr. poteškoće pri koncentraciji, nesigurnosti u poslu, nezadovoljstvo u vezi) Neki klijenti nemaju dobro razvijenu vještinu rješavanja problema te im koriste instrukcije Kod klijenata koji nemaju dobro razvijenu vještinu rješavanja problema: poticati na nabrajanje mogućih rješenja, odabir rješenja, primjenu i vrednovanje efikasnosti rješenja Terapeut može u početku nuditi više rješenja, ali s vremenom klijent sve samostalnije predlaže rješenja Kod klijenata koji posjeduju navedeno: testiranje disfunkcionalnih vjerovanja (npr. problem na poslu može se riješiti kontaktiranjem suradnika, ali prisutno vjerovanje , , nije dobro tražiti pomoć, nisam dovoljno pametan’’)

DONOŠENJE ODLUKE Terapeut traži klijenta izlistavanje prednosti i nedostataka svakog izbora Pomaže klijentu odvagati svaku ponuđenu tvrdnju i donijeti zaključak Traženje novog posla + 1. Zarada 2. Učenje novih vještina 3. Upoznavanje novih ljudi 4. Osjećaj veće produktivnosti Traženje novog posla - 1. Teško je pronaći posao 2. Manje slobodnog vremena 3. Možda mi se ne svidi

BIHEVIORALNI EKSPERIMENT Direktno testira valjanost pacijentovih misli i pretpostavki Koristi se samostalno ili združena sa sokratovskim dijalogom Može se izvoditi vani ili u uredu

OPAŽANJE I PLANIRANJE AKTIVNOSTI Karta aktivnosti je tablica s naznačenim danima u tjednu na vrhu i satima na lijevoj strani 1. dan 8 -9 h Jutarnji poslovi Z=2 P=0 9 -10 h Učenje Z=2 p=0 2. dan Sat kemije Z=3 p=3 10 -11 h 11 -12 h 3. dan Terapija 3=5 p=4 *Z = ZADOVOLJSTVO; P=POSTIGNUĆE 4. dan 5. dan 6. dan 7. dan

OPAŽANJE I PLANIRANJE AKTIVNOSTI (II) Korisna tehnika za opažanje aktivnosti, opažanje i mjerenje pozitivnih i negativnih raspoloženja, ugodnih ili napornih aktivnosti, provjeru predviđanja… Ukoliko su neke aktivnosti procijenjene nižim ocjenama od onih koji terapeut očekuje – indikacija da se istraže automatske misli koje su mogle omesti klijentovo zadovoljstvo i postignuće Korisno i za identifikaciju situacija kada se pojavljuju navedene automatske misli

OPAŽANJE I PLANIRANJE AKTIVNOSTI (III) Tablica može pokazati i pojavu specifičnih raspoloženja npr. anksiozni klijent može ispuniti niz aktivnosti i označiti ih stupnjevima anksioznosti od 1 do 10 Korisno i za klijente koji su kronično ljutiti te za klijente koji su skloni brzim promjenama raspoloženja

OPAŽANJE I PLANIRANJE AKTIVNOSTI (IV) Umjesto motrenja aktivnosti, možemo tablicu koristiti i za planiranje aktivnosti Mogu se pratiti i predviđene razine zadovoljstva i postignuća ili raspoloženja te zatim bilježiti stvarne procjene u drugoj tablici Korisno kod depresivnih klijenata, npr. da sami vide da su se zabavili s prijateljima više nego što su u startu procijenili

DISTRAKCIJE I PREUSMJERAVANJE PAŽNJE Posebno korisno u situacijama u kojima je potrebna potpuna pažnja (npr. završavanje poslovnih zadataka, održavanje konverzacije ili vožnja) Kod usmjeravanja pažnje, terapeut podučava klijenta kako namjerno skrenuti pažnju na aktivnost

DISTRAKCIJE I PREUSMJERAVANJE PAŽNJE (II) Ukoliko se klijent ne može refokusirati jer ga neugodne misli previše ometaju, distrakcije su korisna tehnika Ukoliko distrakcija i preusmjeravanje pažnje ne pomažu, korisno koristiti vrednovanje automatskih misli koje se s terapeutom ranije uvježbalo

RELAKSACIJA Učiti klijenta da primjenjuje relaksacijske tehnike Ukoliko relaksacija klijenta čini napetijim, onda se može raditi na anksioznim mislima koje se kroz relaksaciju pojave

KARTICE ZA SUOČAVANJE Mogu imati na jednoj strani napisanu ključnu automatsku misao ili vjerovanje, a na drugoj adaptivni odgovor Razvijanje ponašajnih strategija za korištenje u specifičnim problematičnim situacijama Sastavljanje pacijenta samoinstrukcija za aktiviranje

KARTICE ZA SUOČAVANJE (II) Najčešće kartice klijent drži u blizini (ladici, džepu, u autu, zalijepljene na ormariću) i čita ih po dogovoru i po potrebi Strategije kad sam anksiozna: Automatska misao: Ne mogu to napraviti 1. Čitati karticu za suočavanje 2. Nazvati prijatelja 3. Otići u šetnju 4. Raditi vježbu relaksacije Strategija kad želim tražiti pomoć od profesora Adaptivni odgovor: Mogu osjećati da nešto ne mogu napraviti, , ali to ne mora biti istina. Dosta puta sam u prošlosti mislila da nešto ne mogu, ali kad sam krenula uspjela sam. Negativno mišljenje samo smanjuje moju motivaciju… 1. Podsjetiti se da to nije ništa strašno 2. Zapamtiti kako je ovo samo eksperiment i ako ne uspije, za mene je to dobra vježba 3. Ako je grub, to vjerojatno nema veze, mogao ga je i netko drugi naljutiti

POSTUPNO IZLAGANJE Početi s aktivnosti koja je povezana s niskom ili umjerenom anksioznošću te prelaziti na sljedeći korak u hijerarhiji dok i njega klijent ne savlada Korisno imati grafički prikaz koji će klijenta ohrabriti i usmjeriti na trenutni korak Postaviti pitanje na predavanju Postaviti pitanje studentu nakon predavanja Postaviti pitanje profesoru nakon predavanja Izraziti mišljenje na predavanju

IGRANJE ULOGA Tehnika koja se može višestruko primjenjivati, za otkrivanje automatskih misli, mijenjanje bazičnih i posredujućih vjerovanja Često se primjenjuje kod učenja socijalnih vještina i za uvježbavanje asertivnog ponašanja

PITA TEHNIKA Određivanje ciljeva i uspoređivanje trenutne i idealne situacije IDEALNA STVARNA posao prijatelji kućanstvo kulturne aktivnosti tjelesne aktivnosti

PITA TEHNIKA (II) Druga pita tehnika omogućava klijentu da na osnovi grafičkog prikaza uvidi moguće uzroke trenutnih poteškoća UZROČNOST profesor nije dobro objasnio test je bio težak loša sreća posuđene bilješke neka područja nisu obuhvaćena predavanjima depresija i anksioznost smanjuju koncentraciju neadekvatnost

FUNKCIONALNE USPOREDBE ZABILJEŠKI O SEBI I POZITIVNIH IZJAVA O SEBI Klijenti često imaju sklonost sebe procjenjivati negativno, a zanemarivati pozitivne informacije Skloni uspoređivati se sami sa sobom dok nisu imali poremećaj ili s drugima koji nemaju poremećaj

FUNKCIONALNE USPOREDBE ZABILJEŠKI O SEBI I POZITIVNIH IZJAVA O SEBI (II) Klijent može imati i negativne automatske misli u kojima uspoređuje sebe s onim što misli da bi trebao biti Terapeut nastoji usmjeravati klijentovu pažnju na to koliko je napredovao u odnosu na svoje najgore razdoblje

FUNKCIONALNE USPOREDBE ZABILJEŠKI O SEBI I POZITIVNIH IZJAVA O SEBI (III) Pozitivne izjave o sebi su dnevne liste pozitivnih stvari koje klijent radi ili pojedinosti koje zaslužuju pohvalu 1. Pokušala pratiti predavanje iz statistike 2. Napisala seminar 3. Razgovarala sa kolegom za vrijeme ručka 4. Skuhala večeru umjesto odlaska na spavanje

Hvala na pažnji