Doc dr sc Lovorka Brajkovi Dunja Juri Vukeli

Doc. dr. sc. Lovorka Brajković Dunja Jurić Vukelić, mag. psych. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Pedagoška psihologija

1. (Kratka) povijest pedagoške psihologije 2. Metode istraživanja 3. Individualne razlike: – Inteligencija – Kreativnost – Osobine ličnosti 4. Rad s učenicima s posebnim potrebama 5. Motivacija 6. Disciplina 7. Planiranje i evaluacija obrazovnog procesa 8. Alternativni pristupi u poučavanju www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Teme

• • Što za vas znači zanimanje nastavnik? Što znači biti dobar nastavnik? Što je potrebno da netko bude dobar nastavnik? Čini li vas vaša stručnost u području studija dobrim nastavnikom? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Zanimanje: nastavnik/ica

1. Stručnjaci u poznavanju vlastitoga područja. Znati odgovore na pitanja: Što? Zašto? 2. Stručnjaci u prijenosu tog znanja na druge. Imati nastavničke kompetencije. Znate odgovor na pitanje: Kako? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Biti nastavnik jest druga struka.

• • • Kako da ih poučim da svi znaju ono što bi trebali znati? Znam li ja uopće što bi oni trebali znati? Što sve moram znati o njima da bih ih uopće mogao poučavati? Kako da ih što bolje upoznam? Je li bolje biti strog ili pak više popustljiv? Kako da ih zainteresiram za gradivo? Kako da postignem da se dobro osjećaju na mojim satovima? Kako da se ja dobro osjećam? Kako ću znati radim li dobro? Hoću li biti pravedan u ocjenjivanju? Koja mi sve znanja trebaju da bih zaista bio dobar nastavnik? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Ključna pitanja:

• Nastavnik = menadžer? • Primjena stručnoga znanja, planiranje, organiziranje, rukovođenje, kontrola procesa • Specifične vještine upravljanja: – Komunikacijske vještine – Konceptualne vještine www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Što čini dobrog nastavnika?

Pedagoška psihologija (psihologija obrazovanja) grana je psihologije koja istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja. Cilj je pedagoške psihologije optimizacija učenja i razvoja (HCPC, 2012). www. hrstud. hr Predmet proučavanja su učenje i poučavanje, ali pedagoška se psihologija bavi i socijalnim, emocionalnim i kognitivnim procesima povezanima s učenjem kroz cijeli životni vijek. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Pedagoška psihologija

Danas se pretežno koristi kriterij koji psihologiju obrazovanja dijeli na: - psihologiju učenja - psihologiju poučavanja Psihologija obrazovanja jedna je od najsvestranijih i najuspješnijih primjena psihologije u praksi. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Danas…

Znanstvena istraživanja daju podatke o obrascima uspješnog nastavnog rada ALI svakodnevne odluke ipak moramo donijeti sami. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Odluke u razredu

Kreativnost Kako istraživanja koristiti pri svakodnevnom odlučivanju u razredu? www. hrstud. hr Praktičnost SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kritičnost

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA – Ja uvijek imam asocijaciju da se vrti sedam Palčića. Sedam ovih ili onih, to je uvijek prva dječja asocija – rekao je Boras, koji smatra da je sama zagonetka pogrešna. – To je potpuno krivo. To nije krug, slijed vremena nije krug. Samo u Kini smatraju da je to žrvanj. Zato je zagonetka malo izokrenuta i većina djece neće to povezati – rekao je Boras, dodajući da je profesorica kriva ako su djeca dobila jedinicu. https: //www. vecernji. hr/vijesti/ni-damir-boras-nije-mogao-rijesiti-test-za-prvasice-to-je-potpuno -krivo-slijed-vremena-nije-krug-1150336 - www. vecernji. hr

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA http: //www. vecernji. hr/hrvatska/bezdomace-zadace-imamo-vise-vremena-zaucenje-i-igru-1149678

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA

„Predratna generacija bila je ozbiljna i načitana. Vidjelo se to po tomu što su đaci hodali ulicama nametljivo zamišljeni s knjigama u rukama i po svim džepovima, a u prepirkama im je svaka druga riječ bila: Schopenhauer, Nitzsche, Tolstoj. . . Danas, osam godina nakon rata, toga više nema. Danas se čuju samo: centar, bek, vratari i sl. Ljudi se boje znanstvenoga stila i bježe od intelektualnoga naprezanja u ugodnu hladovinu pedagoških priča. Nije li začudno da u vremenu eksperimenta nitko nije naveo bar djela dra Radosavljevića? No taj studij tražio bi mrvu intelektualnih napora, a to ne možemo zahtijevati od današnje omladine. . . Mi gledamo kako mladi učitelji propadaju u široku podlogu naše neobrazovane mase, mi to bespomoćno gledamo i osjećamo kako i nas taj antikulturni polip zahvaća svojim kracima. ” www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA „Što čitaju naši mlađi”

• Pedagoška psihologija primjena opće, a zatim i dječje psihologije u odgojno-obrazovnoj praksi • Prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju: Wilhelm Wundt, 1879. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

• Prve škole: Kina, Indija, Babilon, Egipat, Asirija; zatim Grčka i Rim • Sokrat, Platon, Aristotel, Kvintilijan Ako imaš povjerenja u sama sebe, onda je kratak put do čestita i sretna života. • Srednji vijek: strogost, poslušnost, molitva, rad. . . www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

• Humanizam i renesansa: – naglasak na potrebi razumijevanja gradiva – individualne potrebe djece ponovno se uzimaju u obzir – traži se znanstveno educiranje učitelja • Vittorio da Feltre (1378. -1477. ) – škola: kuća radosti • Francois Rabelais (1494. -1553. ) – Gargantua i Pantagruel: formirana glava vrijedi više nego puna www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

• J. A. Komensky – organizirao nastavu po razredima i po nastavnim predmetima – zalagao se da se u školi uči ono što je čovjeku u životu od najveće koristi • John Locke – dovoljno je da učeniku pokažemo kako da se dalje obrazuje sam • J. J. Rousseau – od učitelja traži da se u nastavi oslanja na interes djece i da kod njih razvija samostalnost, aktivnost i sposobnost opažanja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

Johann Friedrich Herbart - Svrha nastave – produbljivanje različitih interesa - Osnovao prvu eksperimentalnu školu - Uspoređivao djelotvornost različitih metoda u obradi nastavnog gradiva Friedrich Froebel - Prvi obradio sustav predškolskog obrazovanja - Ukazao je da već malo dijete ima određene sklonosti koje pri radu treba uzimati u obzir - U predškolskoj dobi djetetu treba pomoći da kroz igru razvije osjetila i nauči govor Herbert Spencer - Traži da se kod djece ustanovi red javljanja sposobnosti i da se tome prilagodi odgajanje i nastavno gradivo - Kao glavno načelo nastave ističe osposobljavanje za samoobrazovanje www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

• Lav Nikolajevič Tolstoj – Osnivač i učitelj prve alternativne škole – Shvaćanja o slobodi nastavnih oblika i metoda te nužnosti individualnog pristupa svakom djetetu www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

– Proučavanje dječje osobnosti (Josip Knežević, 1872. ) – Učenje i psihologijski mu uvjeti (Nikola Kopsa, 1877. ) – Šta je pažnja i kako se budi? (Ostoja Zjalić, 1889. ) – Razvijajmo individualnost (Davorin Trstenjak, 1900. ) – Obučavanje mladeži prema darovitosti (Josipa pl. Glembay, 1906. ) www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Godine 1859. počinje u Zagrebu izlaziti časopis Napredak – list za učitelje, odgojitelje i sve prijatelje mladeži • Izlazi i danas! • Naslovi:

Ramiro Bujas – 1920. u Fiziologijskom institutu Medicinskoga fakulteta u Zagrebu osniva prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u ovom dijelu Europe Zoran Bujas - ocjenjivanje, testovi znanja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

• Nakon 1960. godine - ekspolozija psihologijskih istraživanja u različitim područjima i obrazovanja i odgoja (SAD) – ekonomika obrazovanja – sociologija obrazovanja – edukacijska antropologija • Istraživanja u obrazovanju postaju sve više multidisciplinarna, a razvoj psihometrije osigurava i povećanu dokaznu snagu njihovih rezultata • Obrazovne znanosti: širenje i suradnja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Povijest pedagoške psihologije

• Mnogi kritičari današnjeg obrazovnog procesa i školovanja uopće ističu kako je: – Obvezno školovanje još uvijek obilježeno krutim razredno– predmetno–satnim sustavom – Nastava previše orijentirana na rad učitelja i na realizaciju školskog programa – Način ocjenjivanja neprimjeren – Sadržaj nastavnih predmeta daleko od suvremenog života – Kurikulum pretežak za znatan dio školske populacije www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Budućnost pedagoške psihologije?

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 2. Metode istraživanja pedagoške psihologije

• Psihologija obrazovanja nastoji otkriti psihološke zakonitosti koje djeluju pri učenju i poučavanju – Otkrivanje novih znanstvenih činjenica ili zakonitosti – Nova znanja ili znanstvene potvrde nekih već poznatih činjenica prikupljaju se pažljivo planiranim istraživanjima • Osim značenja u užem, znanstvenom smislu, podaci prikupljeni istraživanjima pružaju nam mogućnost boljeg razumijevanja ponašanja učenika i učitelja te unaprjeđenje rada u obrazovnoj skupini www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Istraživanja u pedagoškoj psihologiji

1) Istraživanje ne smije ni na koji način naškoditi sudionicima 2) Istraživač mora osigurati tajnost individualnih podataka 3) Istraživač ne smije varati sudionike 4) Za ispitivanje djece istraživači moraju imati roditeljsku, odnosno skrbničku suglasnost za sudjelovanje djece u istraživanju www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Etički principi

• Postoje različiti načini istraživanja kojima možemo odgovarati na postavljeni istraživački problem: – Deskriptivna istraživanja: opisuje se zatečeno stanje – Utvrđuju se moguće veze među varijablama – Kauzalna istraživanja: eksperimentima nastoje utvrditi uzročno-posljedične veze i to tako da se aktivno manipulira jednom varijablom i promatra utjecaj izvršene promjene na drugu varijablu u istraživanju • Treća vrsta su razvojna istraživanja čiji je cilj ispitati promjene neke varijable koje se odvijaju tijekom duljeg vremenskog perioda www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Vrste istraživanja

• Najjednostavnija istraživanja u obrazovanju • Opisuju stanje na temelju primjene neke ankete ili upitnika • Korelacijska istraživanja ispituju vezu dviju ili više varijabli • Komparativna istraživanja nastoje otkriti i interpretirati postojeće razlike među skupinama www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Deskriptivna istraživanja

Najveći broj istraživanja u području obrazovanja nastoji opisati zatečeno stanje Primjer: ispitivanje dječjih interesa; što zanima djecu određene dobi? Koliko se dnevno ili tjedno bave aktivnostima koje ih zanimaju? Koliko djece ima interese koje ispunjavaju izvanškolskim aktivnostima? Pregledna ispitivanja ne objašnjavaju odnose među varijablama niti njihove uzročno-posljedične veze! …ali mogu dati vrlo korisne informacije o nekoj pojavi. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Pregledna ili anketna istraživanja

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 4. Razvoj i individualne razlike

• …razvoj složenih misaonih procesa poput rasuđivanja, mišljenja, uočavanja i rješavanja problema te kreativnog stvaranja. • Početkom 20. stoljeća u razvojnoj psihologiji neovisno su se pojavile dvije utjecajne struje razmišljanja o činiteljima koji potiču taj razvoj: 1) Rani kognitivni razvoj posljedica je međudjelovanja biološkog sazrijevanja živčanih struktura i spontanog djetetovog djelovanja i istraživanja pojava u svijetu oko njega (J. Piaget) 2) U misaonom razvoju ključnu ulogu imaju odnosi djeteta s odraslim osobama u njegovoj okolini koje mu pomažu u spoznavanju i tumačenju zbivanja (L. Vigotski) www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kognitivni razvoj

• Teorija stupnjeva: intelektualni razvoj odvija se kroz nekoliko kvalitativno različitih stupnjeva – Svaki stupanj predstavlja novu organizaciju spoznaja, uključujući ne samo veću količinu informacija nego i novu vrstu znanja • Testirajući dječju inteligenciju, Piaget je otkrio da o dječjem načinu razmišljanja više govore djetetovi netočni nego točni odgovori: djeca iste dobi čine slične pogreške koje su kvalitativno različite od pogrešaka djece drugih dobnih skupina • Psihometrijski pristup proučavanju inteligencije zamijenio kliničkim • Inteligencija: više od zbroja bodova na testu inteligencije – Dinamička osobina ličnosti koja se nalazi u osnovi ponašanja koja omogućuju optimalno preživljavanje u određenim prilikama – Integralno svojstvo živih organizama koje se mijenja zbog sazrijevanja i stjecanja iskustva u dodiru s okolinom www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Piagetova teorija kognitivnog razvoja

• Glavni uzrok: djetetov aktivni odnos prema okolini • Četiri stupnja razvoja • Dva temeljna čimbenika koji određuju kognitivni razvoj: – Maturacija: proces biološkog sazrijevanja organizma i živčanih struktura – Aktivnost pojedinca i njegovo djelovanje na okolni svijet • Kognitivna struktura: – Izgrađena od osnovnih elemenata ili shema – Predstavlja skup svih shema kojima raspolažemo u određenom trenutku • Shema: opći potencijal za izvedbu neke vrste ponašanja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Promjena mentalnih sposobnosti u funkciji vremena

• Asimilacija: proces kojim se novi podaci iz okoline uključuju u već postojeće misaone sheme • Akomodacija: proces kojim se postojeće sheme mijenjaju u skladu s novim informacijama • Ekvilibracija: proces uspostave ravnoteže kako bi se osigurala uravnoteženost misaonih struktura – glavni motivacijski pojam kojim Piaget objašnjava poticajnu snagu u pozadini intelektualnog razvoja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Mehanizmi promjene shema

• Razvoj se odvija pomoću senzomotoričkih shema kojima dijete ispituje svijet oko sebe • Ubrzo dijete stječe kontrolu nad tim refleksnim radnjama i počinje ih izvoditi i u odsutnosti podražaja koji ih automatski izazivaju. • U ovom stupnju učenje je najvećim dijelom slučajno, a zatim se počinje oslanjati na uvide stečene pokušajima i pogreškama • Krajem razdoblja dijete je u stanju mentalno predočavati predmete i događaje, te može misliti o njima i kad nisu u njegovoj blizini pojava planiranja i početnog rješavanja problema; shvaćanje stalnosti objekta www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Senzomotoričko razdoblje (0 -2 godine)

• Značajan napredak u razvoju govora i stjecanju pojmova • Dječje mišljenje još uvijek se bitno razlikuje od logičkog razmišljanja odraslih • Šest bitnih obilježja predoperacijske misli: – Konkretnost – Ireverzibilnost – Egocentrizam – Centracija – Ovisnost o percepciji – Transduktivno prosuđivanje www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Predoperacijsko razdoblje (2 -7 godina)

• Dominantno obilježje dječjeg mišljenja na predoperacijskom stupnju • Dijete je još uvijek usmjereno na razmišljanje o prisutnim predmetima ili onima koji su povezani s trenutnom situacijom www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 1. Konkretnost

= nemogućnost logičkog povezivanja uzajamno ovisnih predodžbi Imaš li brata? Da. Zove se Ivan. Ima li Ivan brata? Nema. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 2. Ireverzibilnost

= dijete se ponaša kao da svi oko njega znaju ili vide ono što i ono opaža ili zna. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 3. Egocentrizam

= usmjeravanje na samo jedan aspekt situacije. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 4. Centracija

= usmjerenost samo na trenutno stanje ili oblik onoga što dijete opaža. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 5. Ovisnost o percepciji

= djetetova nemogućnost međusobnog povezivanja i uspoređivanja poznatih pojmova. Dijete još ne koristi induktivno i deduktivno rasuđivanje. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 6. Transduktivno prosuđivanje

• Pri polasku u školu očekuje se da su djeca spremna za školsko učenje • Ta spremnost odnosi se na različite aspekte razvoja: tjelesni, socio-emocionalni i kognitivni. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjena Piagetove teorije u školi

• Ja imam tri brata: Pavla, Milana i sebe. Što je tu glupo? Glupo je što imaš tri brata a možeš ih imati više. Meni je jako glupo što imaš brata Milana. Glupo je što računaš i tebe kad ti nisi za računanje. Pa sebe je već imao jednom, što se miješa s braćom. Glupo je što je i sebe stavio njemu za brata. Ništa nije glupo. Kad imaš samo dva brata, moraš i sebe računati. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Dječja usta

• Konkretna operacija: mogućnost logičnog razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i konkretnim sadržajima • Serijacija: sposobnost nizanja predmeta prema nekom mjerljivom svojstvu, npr. od najmanjeg do najvećeg • Tranzitivnost: sposobnost zaključivanja o odnosu između dvaju predmeta na temelju znanja o njihovom odnosu prema trećem predmetu. • Dijete na ovom stupnju misaonog razvoja može riješiti zadatke klasifikacije, tj. može uočiti nadređeno načelo koje će mu omogućiti da logički razvrsta predmete u skupini www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Stupanj konkretnih informacija (od 7 do 11 godina)

• Razmišljanje postaje apstraktnije • Proporcionalno i analogijsko mišljenje • Sposobnost uopćavanja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Stupanj formalnih operacija (12 godina do odrasle dobi)

o (1) Ako se pitanja postave na prikladan način i povežu s realnim kontekstom, i mlađa djeca mogu točno rješavati zadatke konzervacije. Pojam o stalnosti predmeta javlja se nekoliko mjeseci ranije nego što predviđa teorija, a općenito su djeca u mnogim područjima logičkog rasuđivanja kompetentnija ranije nego što je to navodio Piaget. o (2) Kognitivni razvoj heterogeniji je nego što predviđa teorija; međukulturalne usporedbe ne daju jednoznačne rezultate o slijedu razvojnih stupnjeva. o (3) Piagetov se pristup može primijeniti samo na razmjerno usko područje logičko-matematičkog prosuđivanja, dok je područje verbalnog razvoja i stjecanja znanja narativnim metodama, kroz razgovor ili čitanjem od strane odraslih, ostalo razmjerno zanemareno. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kritike Piagetove teorije

1. Preduvjet je smislenog učenja poznavanje i uvažavanje trenutne razine djetetova kognitivnog razvoja. 2. Učeniku treba omogućiti aktivno uključivanje u nastavni proces – manje frontalnog poučavanja, više različitih aktivnosti koje će djeci omogućiti izravnu interakciju s okolinom 3. Sva se djeca ne razvijaju istim tempom, stoga treba uvažiti individualne razlike među učenicima. 4. Djetetov školski uspjeh trebao bi se određivati na temelju praćenja njegovog individualnog napretka, a ne na usporedbi s postignućem druge djece iste dobi. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Piagetova teorija u razredu (1)

5. Pri poučavanju treba voditi računa da do kraja osnovne škole određen broj djece uopće ne primjenjuje formalno mišljenje, dok se većina učenika nalazi u tzv. prijelaznom razdoblju između stupnja konkretnih i formalnih operacija. No, čak i najnapredniji učenici, koji mogu izvoditi formalne operacije, uživaju u konkretnim primjerima i aktivnostima. 6. U poučavanje je dobro namjerno uklopiti neusklađenosti i izazvati kognitivnu neravnotežu, koja će poticati motivaciju za učenjem, što će pak djelovati poticajno na procese akomodacije i kognitivnog rasta. Zato je važno dobro razumjeti zakonitosti dječjeg spoznajnog razvoja i uskladiti poučavanje s razvojnim mogućnostima djeteta. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Piagetova teorija u razredu (2)

• Teorija socijalnog konstruktivizma • Piaget: biološko sazrijevanje; Vigotski: učenje (prethodi razvoju) • Dvije ključne pretpostavke: – Kognitivni se razvoj može shvatiti samo u okviru povijesnog i kulturnog konteksta u kojem dijete odrasta. – Učenje simboličkog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Teorija kognitivnog razvoja Lava Vigotskog

• Prvi korak u razvoju samostalnog razmišljanja: prepoznavanje značenja: – U početku djeca stječu znanja o svijetu komunicirajući s odraslima, a kasnije ta znanja povezuju s ostalim, već usvojenim spoznajama, oslanjajući se na unutarnji govor • Drugi korak: razvoj misaonih struktura i pokušaj upravljanja okolinom • Treći korak: djeca samostalno počinju koristiti simbole pri prosuđivanju, zaključivanju i rješavanju problema www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Razvojni stupnjevi

• Vigotski smatra da je učenje najdjelotvornije kada se dijete poučava u okviru područja približnog razvoja: – kada dijete samostalno radi, pokazuje stvarnu razinu sposobnosti – kada radi zajedno s odraslom osobom, otkriva se potencijalna razina njegovih sposobnosti. • Područje približnog razvoja pokriva raspon između dvije razine funkcioniranja: one na kojoj učenik samostalno izvodi zadatke (donja granica) i one na kojoj još ne može samostalno savladati zadatak, ali ga može riješiti uz pomoć odraslih (gornja granica). www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Područje približnog razvoja

• Zamisli Vigotskog pokazale su se osobito korisnima pri redefiniranju načina provjere znanja: – Većina uobičajenih načina ispitivanja vještina i znanja usmjerena je na utvrđivanje onoga što je dijete u potpunosti svladalo - tako se zapravo mjeri samo donja granica područja približnog razvoja – Nasuprot tome, Vigotski drži da bi se pri provjeri znanja trebala utvrđivati gornja granica područja približnog razvoja – To se može učiniti tako da kod zadataka koje dijete ne može samostalno riješiti nastavnik postupno dodatnim pitanjima ili uputama pomaže djetetu. – Pritom valja pratiti način rješavanja prije i poslije davanja pomoćnih upita www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjena teorije u školi

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Načela utvrđivanja raspona područja približnog razvoja Individualni rad s djetetom Zadaci različite razine složenosti Potpitanja i upute Poznavanje djetetovih trenutačnih mogućnosti, načina objašnjavanja i zaključivanja ili uobičajenih pogrešaka • Nastavnik/ca mora bilježiti kada i u kojoj mjeri te upute pomažu pri rješavanju zadatka • • U pravilu se može reći da je dijete doseglo gornju granicu približnog razvoja kada niti uz znatnu tuđu pomoć ne može riješiti zadatak. www. hrstud. hr

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 4. Inteligencija i kreativnost

• Koje individualne razlike dovode do različitih uradaka na zadacima? Razlike u: – inteligenciji – kognitivnim stilovima – kreativnosti • Uspješnost učenja i školski uspjeh ovise i o drugim, nekognitivnim čimbenicima: motivaciji, obiteljskom okruženju… www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Individualne razlike u kognitivnim osobinama

• Charles Spearman: dvofaktorski model – Generalna sposobnost – g faktor – Specifične sposobnosti – s faktor • Louis Leon Thurstone navodi više primarnih mentalnih sposobnosti: • pamćenje, verbalno razumijevanje, verbalna fluentnost, rezoniranje, numerička, perceptivna i vizualno-spacijalna sposobnost • Joy Paul Guilford dijeli inteligenciju na: – Mentalne operacije – Sadržaje – Produkte www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Teorijski pristupi inteligenciji (1)

• Raymond Cattell: – Fluidna inteligencija: pod utjecajem naslijeđa, kulturalno nepristrana – Kristalizirana inteligencija: pod utjecajem iskustva i kulture www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Teorijski pristupi inteligenciji (2)

• Alfred Binet i Theodor Simon – začetnici psihometrijskog pristupa inteligenciji • Ministarstvo prosjete 1904. godine naručuje test za djecu s teškoćama u školi – Ideja: omogućiti razlikovanje djece koja su neuspješna iako posjeduju potrebne kapacitete i djece koja ne posjeduju intelektualne kapacitete nužne za praćenje redovnog školskog programa – Omogućiti primjerene uvjete školovanja u kojima djeca mogu napredovati u skladu sa svojim mogućnostima www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Mjerenje inteligencije

• Upiši riječ koja nedostaje: – Godina, mjesec, ______, dan www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjeri zadataka u testovima inteligencije

• Odaberi onaj par riječi koji je u jednakom odnosu kao par riječi: crno-bijelo – glava-ruka – noć-dan – kiša-kišobran – kuća-stan www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjeri zadataka u testovima inteligencije

• Nadopuni nizove: – 2, 4, 2, ____ – 4, 8, 16, ____ – 55, 43, 32, 22, 13, ____ www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjeri zadataka u testovima inteligencije

Tablica 1. Korelacije između rezultata na testovima inteligencije kod osoba različitog stupnja genetske povezanosti Genetska povezanost Koeficijent korelacije dijete-usvojitelj 0. 19 djeca odgajana zajedno, bez srodstva 0. 23 dijete-roditelji, živjeli odvojeno 0. 32 braća odgojena odvojeno 0. 34 braća odgojena zajedno 0. 49 dijete-roditelji, živjeli zajedno 0. 50 dvojajčani blizanci, odgojeni zajedno 0. 53 jednojajčani blizanci, odgojeni odvojeno 0. 75 jednojajčani blizanci, odgojeni zajedno 0. 87 www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Inteligencija – naslijeđena ili stečena?

• Doprinos naslijeđa i okoline individualnim razlikama u inteligenciji ovisi o varijabilitetu tih činitelja – Izrazito nepovoljna okolina djelovat će snažnije od djetetova naslijeđena potencijala – Ukoliko je poticajnost okoline dosegla barem minimalni prag, naslijeđene predispozicije pokazat će se važnijima • Kakva je uloga rasprave o naslijeđenoj ili pod utjecajem okoline razvijenoj inteligenciji u školskoj praksi? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Suvremeno stajalište

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA

• Testovi inteligencije konstruirani su tako da mjere sposobnosti relevantne za školsku uspješnost; – kvocijent inteligencije pozitivno korelira s akademskim postignućem – učenik koji ima veći kvocijent inteligencije postići će, u prosjeku, bolji školski uspjeh i više obrazovanje • Inteligentniji učenici: – brže i lakše uče – bolje integriraju nove sadržaje u postojeće znanje – bolje se snalaze u novim situacijama – Školski uspjeh pojedinog djeteta rezultat je istodobnog djelovanja mnogih činitelja. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Inteligencija i škola

• Utječe li inteligencija na školski uspjeh? • Utječe li školski uspjeh na inteligenciju? – Istraživanjima potvrđeno povećanje kvocijenta inteligencije tijekom školovanja – Škola svojim zahtjevima poboljšava razvoj percepcije, pamćenja, klasifikacije i upotrebe jezika www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Inteligencija i škola

• Individualne razlike u inteligenciji treba uvažavati • Vrijeme u razredu treba koristiti fleksibilno: – Dodatni/rezervni zadaci – Poučavati u kraćim segmentima – Osigurati povratne informacije – Omogućiti samostalni rad – Provjeravati usvajanje gradiva – Rad u paru: inteligentniji učenici mogu pomoći manje inteligentnima www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako s učenicima različitih sposobnosti?

• Ideja o kognitivnim stilovima – posljedica istraživanja o tome kako ljudi percipiraju i organiziraju informacije iz svijeta oko sebe te kako odgovaraju na podražaje iz okoline. • Kognitivni stil = način na koji osoba percipira i organizira informacije • Dimenzije: – ovisnost – neovisnost o polju – refleksivnost - impulzivnost www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kognitivni stilovi

• Refleksivni pojedinci: – Pažljivo razmatraju ponuđene mogućnosti i onda odabiru odgovor – Zadatke rješavaju sporije i točnije • Impulzivni pojedinci: – Kratko razmatraju mogućnosti i brzo odabiru svoj odgovor – Zadatke rješavaju brže i s više pogrešaka • Kognitivni stil refleksivnost-impulzivnost NIJE povezan sa socijalnim situacijama. www. hrstud. hr 1/3 učenika zadatke rješava sporo i netočno ILI brzo i točno SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kognitivni stil: refleksivnost - impulzivnost

• Impulzivan učenik imat će poteškoća u učenju, čitanju, rješavanju zadataka • Tri su glavna pristupa modifikaciji impulzivnosti: – Poticanje ispitanika na usporavanje odgovora – Trening specifičnih strategija pažnje – Trening verbalne samoinstrukcije (Što sada moram učiniti? Moram polako i pažljivo pročitati zadatak… sada moram vidjeti što je nepoznato u zadatku…) www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Utjecaj impulzivnosti na školski uspjeh

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kreativnost

Pronaći novo i originalno rješenje nekog problema… Vidjeti neobičan odgovor tamo gdje ga drugi ne vide… Napraviti originalno umjetničko djelo… Tko, kada je to potrebno, može ogradu pretvoriti u ljestve, zavjesu u haljinu, sanduk u stol, krpu u lutku, mikroskop u oružje, u tom je trenutku kreativan. Kreativnost – mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili proizvode, ili kombinira postojeće ideje i produkte na način koji je za nju nov. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Što znači biti kreativan?

• Dva temeljna pristupa kreativnosti: – Kreativnost kao osobina • Konvergentna produkcija: potraga za jednim jedinim točnim odgovorom koji rješava postavljeni problem • Divergentna produkcija zahtijeva da se na problem odgovori na nove i originalne načine • Kako se sve može upotrijebiti olovka osim za pisanje? – Kreativnost kao vještina • moguće ju je poticati i uvježbavati www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Teorijski pristupi kreativnosti

• Testovi divergentne produkcije u maloj su korelaciji s klasičnim testovima inteligencije (r=0. 2) Niski rezultati u testovima inteligencije Niski rezultati u testovima kreativnosti Od najnižih do najviših rezultata u testovima kreativnosti Dakle, prosječna inteligencija je nužan, ali ne i dovoljan uvjet za kreativno mišljenje. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Odnos kreativnosti i inteligencije

• • • Obitelji kreativne djece cijene dječje interese, neovisnost i preuzimanje rizika Obitelji uspješnih na IQ testovima više naglašavaju važnost dobrog ponašanja i školskog uspjeha Zadatak: opisati sliku čovjeka koji sjedi u avionu Opis dječaka visokog IQ-a: Gospodin se vraća kući s uspješnog poslovnog putovanja. Vrlo je sretan i razmišlja o svojoj divnoj obitelji i kako će oni biti sretni da ga opet vide. On zamišlja kako će za sat vremena od sad avion sletjeti na aerodrom, a njegova žena i njihovo troje djece će biti tamo i poželjeti mu dobrodošlicu. Opis visoko kreativnog dječaka: Ovaj čovjek putuje iz mjesta u kojem je upravo dobio razvod od svoje žene. Sucu je rekao kako nije više mogao podnositi život s njom. Stavljala je toliko kreme na lice po noći da bi joj glava skliznula s jastuka i udarala u njegovu glavu. Sad razmišlja o novoj nekližućoj kremi za lice. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Odnos kreativnosti i inteligencije

• Mjerenje kognitivnih vještina • Ispitivanje osobina ličnosti • Torranceov test: – – Fluentnost (velik broj odgovora na pitanje ili zadatak) Fleksibilnost (međusobno različite kategorije odgovora) Originalnost (jedinstveni, ali relevantni odgovori) Elaboracija (modificiranje i mijenjanje postojeće ideje) www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Mjerenje kreativnosti

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Urban-Jellen, Test kreativnosti

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA

Na slici pred vama je plastična žaba, dječja igračka. Ovakva žaba može se kupiti u dućanu za dvadesetak kuna. Dugačka je 15 cm. Teška je 150 grama. Na praznom prostoru na stranici napišite najpametnije, najzanimljivije i najneobičnije načine koje možete smisliti za promjenu ove igračke tako da djeci bude još veće zadovoljstvo igrati se s njom. Ne brinite oko cijene promjene. Mislite samo na to što će igračku učiniti boljom. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjer zadatka iz testa kreativnosti

• Postavljanje pitanja koja pobuđuju različite funkcije: – Pamćenje – tko? , kada? , gdje? – Konvergentno mišljenje – kako? , zašto? , objasni! – Divergentno mišljenje – na koliko načina se može…, što bi se moglo dogoditi kad…, imaš li drugu ideju… – Vrednovanje – usporedi, što je bolje, ljepše? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako potaknuti kreativnost u školi?

• Oluja mozgova – poticanje fluentnosti ideja • Usmjeriti učenike na određeni problem i tražiti ideje za njegovo rješenje – Svi trebaju imati priliku iznijeti svoje ideje – Nije dopušteno vrednovanje po iznošenju ideje – Što više to bolje – Integracija i kombinacija ideja – Evaluacija nakon što su sve ideje iznesene – dobro je zadržati se na najboljima www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako potaknuti kreativnost u školi?

– Omogućiti učenicima kontakte s izvorima informacija i kreativnim pojedincima – Voditi se idejom: istina je nešto za čime još tragamo, a ne nešto smo već osvojili – Obrazovati se u specifičnim područjima – Naučiti učenike da sami vrednuju svoj uradak – Nagrađivati nova rješenja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako potaknuti kreativnost u školi?

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA https: //educationendowmentfoundation. org. uk/public/file s/Projects/EEF_Project_Report_Philosophy. For. Children. pdf www. hrstud. hr

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 5. Individualne razlike u osobinama ličnosti

• Anksioznost • Ekstravertiranost-introvertiranost • Strategije suočavanja sa stresom www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Osobine ličnosti i obrazovni ishodi

• Određena razina anksioznosti može biti korisna kod učenja, ali ako pređe granicu, djeluje kao ometajući faktor. Što je zadatak teži, to će anksioznost više ometati učenika u njegovom obavljanju. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Anksioznost

• Najčešći izvor anksioznosti kod djece? • Strah od neuspjeha. • Mogući uzroci: – teški ispiti (o kojima ovisi ocjena na kraju godine) – ako nastavnik/ica na neznanje reagira intenzivnom ljutnjom ili ismijavanjem – vremenski pritisak – obično, rutinsko ispitivanje – previsoka roditeljska očekivanja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Anksioznost

…stanje uzbuđenosti, napetosti, osjećaja neugode i zabrinutosti koja se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i pri njihovom zamišljanju i očekivanju. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Ispitna anksioznost

• postižu najlošije rezultate na testovima i ispitivanju kada im je jako stalo da postignu dobar rezultat i kada je naglašeno vrednovanje njihovog uratka • što su zadaci teži i složeniji, to su njihovi rezultati lošiji • teže se odlučuju na pogađanje točnog rješenja u pitanjima s više ponuđenih odgovora • češće gube studijske godine i/ili napuštaju studij te postižu niži prosjek ocjena u odnosu na osobe sličnih kognitivnih sposobnosti, ali niske ispitne anksioznosti • najlošije rezultate postižu kod usmenog ispitivanja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Učenici s visokim stupnjem anksioznosti…

• Izbjegavati vremenski pritisak (koliko je moguće) • Dati prednost povratnim informacijama nad ocjenama • Naglasiti da su test i ispitivanje prilika da učenici vide koliko su napredovali u znanju ili vještini, a ne mjera učenikovih sposobnosti www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako smanjiti ispitnu anksioznost kod učenika?

• U određenim situacijama reći učenicima da za svaku vještinu treba vremena i da je u redu ne uspjeti iz prve • Koristiti predispitivanja tako da učenici imaju s čim usporediti svoj rezultat na pravom testu • Poučiti učenike vještinama upravljanja stresom te vještinama i stavovima potrebnim za uspjeh na testiranju www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako smanjiti ispitnu anksioznost kod učenika?

Dijete koje stalno brblja odbit će izustiti ijednu riječ kada se to od njega traži pred gostima. Sramežljivo i šutljivo dijete izabrat će javno mjesto s najviše ljudi da bi glasno demonstriralo sve naučene psovke. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Ekstravertiranost – introvertiranost

Ekstravert • osoba koja voli promjene i raznolikost • usmjerena je prema ljudima i događajima oko sebe Introvert • prioriteti: stabilnost i unutarnji svijet osjećaja i razmišljanja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Ekstravertiranost – introvertiranost

Ekstraverti preferiraju nestrukturira no učenje Srednja škola i fakultet Ekstravertirani učenici postižu bolji uspjeh Introvertirani učenici/studenti postižu bolji uspjeh Naglasak na grupnom radu i socijalnim aktivnostima Učenje je uglavnom samostalno Introverti preferiraju strukturirano učenje www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Osnovna škola

Nastavnici moraju voditi računa da introvertirani učenici vole učiti u miru i imati jasno određene zadatke, dok ekstravertirani učenici više vole učiti u grupi kroz različite aktivnosti. Ne bi se nikako smjelo dogoditi da učenje u razredu bude organizirano tako da odgovara samo učenicima koji imaju slične osobine ličnosti kao i nastavnik/ica. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Uspjeh u učenju ekstravertiranih i introvertiranih učenika više je posljedica načina na koji je organizirana njihova okolina za učenje, a manje njihovih karakteristika.

Usmjerene na rješavanje problema Usmjerene na smanjenje neugodnih emocija Preuzimanje odgovornosti Izražavanje ljutnje Socijalna podrška i traženje pomoći od roditelja Traženje utjehe i zaboravljanje Traženje pomoći od roditelja Neadekvatne reakcije Bavljenje drugim aktivnostima www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Strategije suočavanja sa stresom

sa stresom usmjerene na rješavanje problema: – imaju unutarnji lokus kontrole – višu motivaciju za postignućem – bolji školski uspjeh – veći osjećaj vlastite vrijednosti (samopoštovanje) – smatraju se kompetentnima i uspješnima u socijalnim odnosima www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Učenici koji upotrebljavaju strategije suočavanja

• Uloga je nastavnika pomoći učenicima u učenju učinkovitih strategija suočavanja: – što će im koristiti da svladaju anksioznost na konstruktivan način i tako budu uspješnija u zahtjevima i izazovima koje susreću u školi – efekti učenja efikasnih rješenja u stresnim situacijama održali su se ili čak pojačali u ponovljenim istraživanjima, s vremenskim odmakom www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Učenje učinkovitih strategija suočavanja sa stresom

Što radiš kad dobiješ negativnu ocjenu u školi ili lošiju ocjenu nego što si očekivao? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Upitnik „Strategije suočavanja sa stresom zbog loše ocjene u školi”

• Ispravljanje te ocjene postaje mi najvažniji zadatak. • Odlučim da ću se javiti sljedeći sat i ispraviti ocjenu. • Više učim taj predmet da ispravim ocjenu. • Uložim poseban napor da se to više ne dogodi. • Razmišljam zašto sam dobio lošu ocjenu. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 1. Rješavanje problema

• • • Posvađam se s nekim. Izderem se na nekoga. Potučem se s nekim slabijim od sebe. Psujem. Ljutim se na sebe i sve oko sebe. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 2. Emocionalne reakcije

• • Mislim o nečemu drugom kako bih zaboravio. Šalim se s prijateljima da malo zaboravim. Zabavim se nečim što volim raditi. Potražim društvo za zabavu. Pokušavam to zaboraviti. Ne želim o tome razmišljati. Podsjećam sebe da ima dosta predmeta koji mi idu bolje. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 3. Zaboravljanje

• Tražim utjehu kod prijatelja u razredu. • Tražim pomoć od prijatelja. • lzjadam se prijatelju. • Požalim se svima koji su u mojoj blizini. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 4. Socijalna podrška

Ljutim se na sebe. Krivim sebe što nisam više učio. Cijeli dan razmišljam o tome. Stidim se. Shvatio sam da sam premalo učio i odlučio da se to više ne dogodi. • Tužan sam i potišten. • • • www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 5. Samookrivljavanje

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA 6. Rad s učenicima s posebnim potrebama

svaki učenik koji ima teškoće u učenju (znatno veće od svojih vršnjaka), zbog čega mu je potrebna posebna odgojno-obrazovna podrška učenici s teškoćama u razvoju i učenju učenici s poremećajima u ponašanju www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Učenici s posebnim obrazovnim potrebama

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA

Teškoće učenja Specifične teškoće učenja i ADHD Emocionalne teškoće i poremećaji u ponašanju Oštećenje sluha Oštećenje vida Poremećaji glasovno govorne komunikacije Višestruke teškoće Darovitost www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Tko su djeca s posebnim potrebama?

usporen kognitivni razvoj i ispodprosječno intelektualno funkcioniranje kratkotrajno i slabije razvijeno pamćenje teškoće na području pozornosti teškoće mišljenja, odnosno misaonih operacija teškoće na području perceptivnog razvoja teškoće na području govornog razvoja teškoće na području adaptivnog ponašanja motoričke teškoće u izvođenju aktivnosti svakodnevnog života www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Karakteristike djece s teškoćama u razvoju

specifične teškoće učenja www. hrstud. hr emocionalni i ponašajni problemi SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA poremećaj pažnje /hiperaktivnost/

• Osoba koja pruža pomoć prema individualnim potrebama djeteta ili učenika s posebnim potrebama ili teškoćama u razvoju • Pružit će pomoć u mjeri u kojoj je to djetetu ili učeniku potrebno, a ovisno o sposobnostima učenika • Posao pomoćnika u nastavi nije biti stručnjak edukacijsko rehabilitacijskog profila, radni terapeut, njegovatelj, učitelj i sl. • Pomoćnik u nastavi pruža tehničku pomoć, roditelj ukazuje na posebnosti, a stručni tim škole određuje nivo i količinu podrške koju pomoćnik u nastavi pruža pojedinom djetetu ili učeniku www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Pomoćnik u nastavi

• Program koji je prilagođen učeniku , ističe jake strane, sposobnosti • Uvažava teškoće učenika • Nastavni predmeti u kojima učenik pokazuje izrazite teškoće u svladavanju sadržaja • Cilj: programski i izvedbeno smanjiti previsoke obrazovne zahtjeve, sadržaje obogatiti metodama i didaktičkim materijalima koji će olakšati razumijevanje i usvajanje gradiva www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Prilagođeni program

• Primjena onih metoda, sredstava i didaktičkih materijala koji podupiru posebne edukacijske potrebe djeteta • Sadržajna prilagodba nastavnog gradiva ≠ prilagodba načina rada i zahtjeva prema učeniku Zahtjevi s obzirom na: § § § samostalnost učenika vrijeme rada način rada provjeravanje aktivnost www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Individualizirani pristup

• Vrednuje se učenikov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima • Elemente vrednovanja kompetencija i vladanja treba primjeriti teškoći i osobnosti učenika, poticati učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove • Postupci vrednovanja trebaju biti primjereni stupnju i vrsti teškoće • Provjeravati razinu razvijenosti kompetencija onim oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta • Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne bi smjele utjecati na ocjenu, koju je dobro popratiti opisno • Učenik koji ima teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji može se provjeravati u pisanom obliku, a učenik koji ima teškoće u pisanoj komunikaciji može se provjeravati usmeno www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Vrednovanje i ocjenjivanje

Integracija Inkluzija Službe za pomoć osobama s teškoćama u razvoju Potrebe osoba s teškoćama u razvoju Prava osoba s teškoćama u razvoju Specijalizirane ustanove Dobrobiti koje pruža sredina u koju su osobe s teškoćama u razvoju integrirane Dobrobit za sve kroz angažman svih Teškoće u razvoju: problem koji treba riješiti Teškoće u razvoju: problem koji se da riješiti Svi imaju svoje vrijednosti i sposobnosti www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Naglašava… Segregacija

Socijalizaciju djece s teškoćama u razvoju Integraciju djece s teškoćama u razvoju Pozitivniji stav nastavnika prema integraciji učenika s posebnim potrebama ili teškoćama u razvoju Odrastanje djece s posebnim potrebama u prirodnoj okolini Prihvaćanje različitosti Razvoj tolerancije Hrabrost u traženju i primanju pomoći od drugih Razvoj kompletne ličnosti Jačanje osobnosti djece s posebnim potrebama ili teškoćama u razvoju www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Što postižemo inkluzijom?

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Učenje i poučavanje

Christa Mc. Auliffe www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Dodirujem budućnost. Poučavam.

• Rad nastavnika ključan je za uspješno učeničko usvajanje znanja i vještina Nastavnik • Posrednik koji svojim postupcima pomaže i olakšava stjecanje znanja Pretpostavka • Postupno građenje učeničke kompetencije u preuzimanju odgovornosti za samostalno učenje i postignuće Svrha potpore www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Školsko poučavanje

Tri područja istraživanja: 1. Pokazatelji djelotvornosti poučavanja 2. Osobine uspješih nastavnika/ica 3. Usporedba ishoda pojedinih metoda poučavanja i provjera njihove utemeljenosti u modelima učenja www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Istraživanja djelotvornosti poučavanja

• Odnos između stavova i očekivanja i ishoda poučavanja • Rosenthal i Jacobs (1968) – odnos učeničkih mentalnih sposobnosti i očekivanja nastavnika • Kako se nastavnici ponašaju prema učenicima od kojih očekuju različita postignuća? – učenici od kojih se očekuje više – više pohvala za dobar uradak – učenici od kojih se očekuje manje – više prigovora za loš uradak www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Osobine nastavnika i uspješno poučavanje

koji vjeruju u učenikove sposobnosti za učenje i koji se osjećaju odgovornima za poticanje učenika na učenje, imaju učenike koji u učenju postižu bolje rezultate bez obzira na predmet i razinu poučavanja ili na učeničke sposobnosti. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Danas je široko prihvaćeno stajalište da oni

– vještine planiranja i izvedbe poučavanja – vještine utvrđivanje ishoda učenja – vještine upravljanja razredom kao socijalnom zajednicom www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Ključne pedagoške vještine:

• Nastavnici moraju postati svjesni da njihova očekivanja utječu na uspjeh učenika • Proučavanje literature, povratne informacije kolega… www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjena u školi: kako smanjiti utjecaj nepovoljnih očekivanja nastavnika na ishode učenja?

• Osiguravanje dovoljnog vremena za odgovor svakom učeniku • Vrijeme čekanja na odgovor inače je kratko, ali još i kraće za slabije učenike i brže se prekida postavljanjem potpitanja ili obraćanjem drugom učeniku www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjena u školi: kako smanjiti utjecaj nepovoljnih očekivanja nastavnika na ishode učenja?

• Izbjegavati izravno međusobno uspoređivanje učenika prema postignuću • Nastavnik treba iskoristiti svaku priliku kako bi svim učenicima pokazao da ima povjerenja u njihove sposobnosti i vjeruje u napredovanja www. hrstud. hr mogućnost njihovog SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjena u školi: kako smanjiti utjecaj nepovoljnih očekivanja nastavnika na ishode učenja?

• Pri vođenju grupne rasprave treba stvoriti takvu klimu da svi učenici imaju podjednaku mogućnost sudjelovanja, kao i priliku za provjeru razumijevanja • Na to ne smiju imati utjecaja očekivanja nastavnika www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Primjena u školi: kako smanjiti utjecaj nepovoljnih očekivanja nastavnika na ishode učenja?

• Koji je najvažniji (početni) zadatak poučavanja? • Usmjeravanje učenika na školski rad, uspostava pozitivnog stava prema novom gradivu i spremnosti za učenje • Kako to učiniti? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Objašnjavanje cilja i motiviranje za učenje

pristupanje poučavanju s jasno pokazanim entuzijazmom, koji će se prenijeti i na same učenike očitovanje osobnog zanimanja za gradivo takav nastavnik iskreno pokazuje svoje zadovoljstvo sadržajem koji poučava što se očituje u živom govoru i izražajnim pokretima i mimici www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Zanimanje za novo gradivo može se pobuditi na različite načine:

– pričanjem anegdote koja je povezana s novim gradivom – postavljanjem nekog uvodnog izazovnog pitanja – navođenjem na raspravu oko neke naizgled proturječne tvrdnje • Primjerice: Kako to da je pravilan gramatički oblik ruka-ruci, ali ne i baka-baci? • Ako je vlada SAD-a prihvatila zaštititi američko domorodačko stanovništvo u svojoj „Sjeverozapadnoj uredbi“ (1787. ), zašto to nisu doveli do kraja? www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Pozitivan stav postiže se i stvaranjem ugodne razredne atmosfere:

• Središnji dio izlaganja: – osnovna škola: deset do petnaest minuta – srednja škola: dvadesetak minuta • Održavanju pažnje doprinose i neverbalni podražaji kojima se može naučiti upravljati: varijacije u boji glasa, intenzitetu i brzini. . . • Učenike treba upozoravati kada se navodi nešto bitno ili kada se prelazi s jednog dijela teme na drugu • Prijelaz na novu temu može se započeti sažimanjem upravo rečenoga www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Vještina održavanja pažnje učenika na željenom sadržaju

www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Upravljanje razredom i disciplina

Diane Chelsom Gossen www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA U našoj smo kulturi značenje discipline pretvorili u nešto jedan čini drugome da bi se ovaj prilagodio. Riječ disciplina povezujemo s nelagodom, a ne s onim što držimo vrijednim.

– Disciplina – Motivacija – Individualne razlike • Najčešći disciplinski problemi su: – – Ometanje rada Nepoštivanje drugih učenika, opreme i učitelja Nepažnja Nedostatak odgovornosti i motivacije www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Do 50% vremena u razredu učenici provode ne radeći ono što bi trebali • Nastavnik u prosjeku za vrijeme sata intervenira 16 puta kako bi održao disciplinu • Najveći problemi koje navode nastavnici početnici:

• Svaki razred je posebna socijalna grupa s vlastitim normama, psihološkom atmosferom i očekivanjima, kako od učenika tako i od nastavnika. • Obilježja visoko kohezivnih grupa/razreda: • Učenici se dobro poznaju i međusobno su povezani • Konflikti se konstruktivno rješavaju i nema sukobljenih pojedinaca kao ni podgrupa • Učenici su međusobno u prijateljskim odnosima i spremni su pomoći jedni drugima • Vole raditi zajedno i spremni su uložiti napor radi postizanja zajedničkih ciljeva www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Razred kao grupa

dajući učenicima zadatke koji zahtijevaju suradnju; smanjiti natjecanje na najmanju moguću mjeru; poticati prosocijalno ponašanje; pomoći svakom učeniku da se identificira s razredom kao cjelinom; izbjegavati favoriziranje nekih učenika, ne svaljivati krivicu uvijek na iste učenike; • kada razred postane grupa koja ima svog vođu, učitelj mora surađivati s njim, izbjegavati konflikte i ne ugrožavati njegov status pred grupom. • • • www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako nastavnik može poticati kohezivnost razreda?

čuo da je to dobro za pse. Svaki bi dan među koljenima držao glavu psa koji se bunio, silom bi mu otvorio usta i niz grlo mu izlio tekućinu. Jednog se dana pas otrgnuo i po podu prolio ulje. Potom se, na veliko čovjekovo iznenađenje, vratio i lizao žlicu. Tada mu je sinulo da se pas nije bunio protiv ribljeg ulja, nego protiv načina na koji mu ga je davao. Anthony de Mello, Molitva žabe www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Čovjek je počeo svom dobermanu davati velike količine ulja od bakalara, jer je

Lewin, 1939. Istraživanje reakcija grupe na različite stilove rukovođenja • Desetogodišnji dječaci podijeljeni u tri grupe; svaka grupa imala je odraslog voditelja treniranog da rukovodi grupom na autoritaran, demokratski ili stihijski način – autoritarni voditelj postavlja čvrsta pravila i standarde, ali ne želi s članovima grupe raspravljati ni pregovarati o razlozima za uspostavljanje takvih pravila – demokratski voditelj pomaže uspostaviti pravila unutar grupe tako da uključuje grupu u postavljanje pravila i spremanje s članovima grupe raspravljati i pregovarati o razlozima za uspostavljanje takvih pravila – stihijski voditelj (tzv. laissez faire) ne uspostavlja niti održava grupna pravila • Ova tri stila rukovođenja bila su vrednovana s obzirom na grupnu produktivnost (uspješnost u izvođenju zadatka) i zadovoljstvo obavljanjem zadatka. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA •

• Autoritarni stil: najuspješnija grupa, ali i napetost između članova • Stihijsko rukovođenje: grupa nije bila uspješna niti po jednom kriteriju • Kasnija istraživanja stila rukovođenja pokazala su slične rezultate: – stihijski stil rukovođenja općenito nije uspješan – autoritarni je uspješan ali članovi grupe obično nisu zadovoljni – demokratski stil rukovođenja dovodi do pozitivnih stavova u grupi i dobrih međusobnih odnosa, iako to u maloj mjeri ide nauštrb uspješnosti www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Demokratski stil: prijateljstvo i uživanje u radu

• Uspješno rukovođenje razredom trebalo bi pomoći učenicima da nauče sami upravljati svojim učenjem i kontrolirati svoje ponašanje • Učenici bi morali naučiti razumjeti svoje ponašanje, vrednovati ga i kontrolirati • Na taj način ne postiže se samo red u razredu nego se učenicima daje šansa da razviju samostalnost i nauče učiti www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako to primijeniti u razredu?

• Ključni čimbenici za smanjenje vjerojatnosti pojave nediscipliniranog ponašanja u razredu: – strukturna obilježja razreda – početak školske godine – pravila i postupci – vrijeme provedeno u radu www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Ključ za uspješno održavanje discipline? Prevencija!

Idućeg se dana pojavila s tekstom neke nove priče i najavila ispitivanje razumijevanja pročitanog - za ocjenu. Potom je list s tekstom priče razrezala na pet dijelova. Prozvala je pet učenika, podijelila im papire i naložila da glasno čitaju - svi istodobno. Ostalima je rekla neka paze jer će nakon što čuju priču dobiti pitanja vezana uz njezin sadržaj. Dakako, nije trebalo dugo da bi shvatili što je pjesnik htio reći. Nakon toga ih više nije trebalo upozoravati da govore jedan po jedan. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Došavši zamijeniti bolesnu kolegicu u njezinom četvrtom razredu, nova se učiteljica suočila s problemom: kako umiriti učenike? Sve što je pokušavala djelovalo je tek privremeno. Brbljali su dok je govorila, upadali i njoj i jedan drugome u riječ. . . raditi je bilo gotovo nemoguće. Činilo se kao da ne razumiju zašto bi baš morali šutjeti kad netko drugi govori.

• • • Crna knjiga: učenički nestašluci, nedisciplina i sl. (1857. 1893. ) Manji prijestupi: upis u knjigu, veći: šibe i školski zatvor Primjeri – učenici koji su: trkali i naganjali se po školi tako da su nepodnosiv prah digli radi beskraine nemarnosti, radi neprestana šaptanja i nepažljivosti, poradi kletve i nemarnosti i zbog - markiranja: odlazi pod naukom te se po gradu poteplje. Učenikulicom iduć doma nahitavao se je kamenjem. Tom je zgodom prozor potro - po sreći, inače bi svećeniku mimo iduć glavu razbio. Stoga je isti kažnjen sa 2 šibca po hlačah. Tri šibe, i to na želju otca dobio je učenik koji se dva mjeseca skitao, a četiri puta šibom dobili su učenici što na ulici posije škole konje plaše, kao i sudionici incidenta od 21. listopada 1880. god. , a koji su se toga dana poslije pouke nametavali kamenjem i razbili glavu jednoj učenici u samostanu milosrdnih sestara. Učenik 3 A razreda E. bijaše dne 16. listopada radi kletve od 11 -1/21 zatvoren, a u zatvoru morao je 1/2 sata klečati, a kroz cielo vrieme učiti katekizam. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA •

Obećaš li da nećeš vjerovati svemu što dijete kaže da se dogodilo u školi, ja ću obećati da neću vjerovati svemu što kaže da se dogodilo kod kuće. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Suradnja s roditeljima

– boljim ocjenama – redovitijem polasku škole – većom voljom da se pišu domaće zadaće • Roditelji, s druge strane, kroz suradnju s nastavnicima i školom općenito, imaju mogućnost provjeriti svoje odgojne postupke, steći nove spoznaje iz psihologije i pedagogije, te razmijeniti iskustva s roditeljima drugih učenika u razredu • Nastavnik će, poznavajući djetetove roditelje i uvjete u kojima obitelj živi, moći bolje razumjeti djetetovo ponašanje u školi www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Dobrobiti od suradnje nastavnici-roditelji očituju se u:

• Roditeljski sastanci • Individualni razgovori roditelja s nastavnikom (stručnim suradnikom, ravnateljem) • Posjet učitelja domu učenika • Pismene poruke roditeljima • Zajednički sastanci učitelja, roditelja i učenika, upoznavanje roditelja sa školom, prisustvovanje roditelja školskim svečanostima, predavanja za roditelje, ali i predavanja roditelja npr. u svrhu profesionalne orijentacije učenika ili pak na dodatnoj nastavi. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Oblici suradnje s roditeljima

• Nastavnici i roditelji trebali bi biti prirodni saveznici koji žele dobro djetetu • No nažalost, umjesto da budu saveznici, neki roditelji i nastavnici postaju neprijatelji - umjesto na dobrobit djeteta oni svoju snagu i energiju troše na međusobne svađe i optuživanja • Ponekad ni nastavnik ni roditelj nisu svjesni uzroka koji su doveli do sukoba - svjesnost o njima može pomoći u ostvarivanju boljeg kontakta www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Kako unaprijediti suradnju s roditeljima?

• Roditelji i nastavnici opažaju istu stvar različito • Mnogi su roditelji vrlo osjetljivi kada su u pitanju ocjene njihova djeteta • Nastavnik i roditelji imaju različito iskustvo • Visokoobrazovani roditelji se pak ponekad podcjenjivački odnose prema učitelju jer misle da su stručniji i sposobniji od njega • Za neke je roditelje škola mjesto kamo im nije ugodno odlaziti www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Izvori sukoba roditelja i nastavnika

opširan program, sav začuđen, upita ravnatelja: – Pa zar moj sin mora sve to učiti? Platit ću vam da mu skratite školovanje; koliko tražite? Ravnatelj mu mirno odgovori: – Sve ovisi o tome što želite da mali postane. Vidite, kad Bog stvara hrast uzme si dvadesetak godina. Ali ako treba stvoriti tikvu, dovoljna su mu i dva mjeseca. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Trgovac je htio na brzinu školovati sina. Opazivši vrlo

• Primjeri iz iskustva: – Roditelj malog genija – Sveznalica – Tužibaba – Agresivac – Pacijent – Gnjavator www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA • Premda učitelji uspješno surađuju s većinom roditelja, ponekad se susreću s roditeljima koji nisu objektivni kada se radi o njihovu djetetu - traže drugog krivca za probleme svog djeteta

• Uspostavite komunikaciju s roditeljima na samom početku školske godine • Upoznajte što detaljnije obitelj svakog učenika • Komunikaciju održavajte tijekom cijele školske godine • Ako se roditelji ne pojavljuju na roditeljskim sastancima ili informacijama - nazovite ih, ili im pišite. Nemojte ih napadati i optuživati, samo ih zamolite da dođu • Imate li volje i vremena, roditeljima jednom mjesečno napišite pismo u kojem ćete opisati što se događalo s djetetom • Nemojte roditeljima govoriti samo o lošim stvarima – recite i ono što je dobro i pozitivno • Kad upoznate roditelje, razmislite kako ih možete uključiti u život i rad škole www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Što nastavnik može učiniti?

Zamjerke: – Dehumanizacija procesa poučavanja – Nepovjerenje između učenika i učitelja – Anksioznost kod učenika – Nisko samopoštovanje, loša slika o sebi – Stvaranje pretjerano natjecateljske atmosfere u razredu – Metrijske karakteristike ocjena slabe – je li ocjena realističan pokazatelj učenikova znanja? Prigovori ocjenjivanju doveli su i do nekih promjena u školskom sustavu pa su tako npr. u Hrvatskoj od 1981. do 1985. godine učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole ocjenjivani samo opisno. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Procjenjivanje i mjerenje znanja

ISTRAŽIVAČKI PROBLEM • U Hrvatskoj je u školskoj godini 1982. /1983. za učenike prvih razreda uveden novi sustav vrednovanja u prva četiri razreda osnovne škole. Istodobno je za ranije upisane učenike ostao na snazi klasičan brojčani (od 1 do 5) sustav ocjenjivanja. Nakon prelaska u peti razred svi učenici su bili brojčano ocjenjivani. Ovim istraživanjem željelo se provjeriti postoje li razlike među brojčano i opisno ocjenjivanim učenicima u školskom postignuću, ispitnoj anksioznosti, motivaciji za školski rad, akademskom lokusu kontrole i stavu prema školi. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Istraživanje | Osobine učenika čiji je školski uradak vrednovan opisno i brojčano

• U istraživanje su uključenici iz posljednje brojčano ocjenjivane generacije (N=390) i učenici iz prve opisno ocjenjivane generacije (N=393) • U svakoj generaciji ispitan je podjednak broj djevojčica i dječaka • Nacrt istraživanja bio je longitudinalan tako da je svaka skupina ispitanika ispitana tri puta: prvi put pri kraju četvrtog razreda, drugi put pri kraju petog i treći put pri kraju osmog razreda osnovne škole www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Uzorak

• Učenici su ispitivani skupno, po razrednim odjeljenjima i ispitivanje je svaki put trajalo jedan školski sat • Primijenjeni su: – upitnici za mjerenje ispitne anksioznosti – ekstrinzične-intrinzične motivacije – akademskog lokusa kontrole – semantički diferencijal za ispitivanje stava prema školi • Podaci o školskom postignuću prikupljeni su testovima znanja iz matematike i hrvatskog jezika www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Postupak

• U četvrtom razredu opisno ocjenjivani učenici: – postižu nešto lošije rezultate na testovima školskog postignuća, – manje su anksiozni, – više intrinzično motivirani za školski rad, – imaju pozitivniji stav prema školi. – Brojčano i opisno ocjenjivani učenici ne razlikuju se po akademskom lokusu kontrole – Na kraju osmog razreda OŠ: • opisno ocjenjivana skupina bila je više ekstrinzično orijentirana • imala je više vanjski lokus kontrole od brojčano ocjenjivanih učenika www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Rezultati

• Način vrednovanja učeničkog uratka ima različite posljedice s obzirom na ispitivane varijable: ukoliko je riječ o efektima nakon četverogodišnjeg školovanja, vidljiv je pozitivan utjecaj opisnog ocjenjivanja na svim varijablama izuzev školskog postignuća • No ukoliko se efekti promatraju nakon još četiri godine školovanja, pri čemu su svi učenici brojčano ocjenjivani, pozitivni efekti se gube: suprotno očekivanjima, opisno ocjenjivani postaju više ekstrinzično motivirani i svoj uspjeh procjenjuju kao više ovisan o činiteljima izvan njih samih • To, prema autoricama, može biti posljedica ne samo primjene opisnog sustava već promjene sustava vrednovanja tijekom školovanja. Gledano longitudinalno, brojčano ocjenjivana grupa je tijekom školovanja povećala svoj unutarnji lokus kontrole dok su opisno ocjenjivani ostali na razini istoj kao u četvrtom razredu www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Rasprava

Osobna jednadžba: tendencija ocjenjivača ka blagom ili strogom vrednovanju nekog uratka Halo efekt: nastavnik procjenjuje znanje učenika u skladu s vlastitim mišljenjem o tom učeniku, tj. sukladno nekim drugim osobinama tog učenika Logička pogreška: nastavnik smatra da su neki sadržaji nužno vezani i da učenik ne može znati neko gradivo bez nekih drugih znanja Pogreška sredine: tendencija nastavnika da svim odgovorima daje ocjene iz sredine ljestvice (dovoljan, dobar i vrlo dobar), a zanemaruje i izbjegava ocjene s kraja ljestvice (nedovoljan i odličan) Pogreška diferencijacije: nastavnik pokušava razlikovati znanja koja je objektivno nemoguće razlikovati Pogreška kontrasta: znanje učenika koji su prethodno ispitani utječe na procjenu znanja učenika ispitanih nakon njih Prilagođavanje kriterija skupini: nastavnik svoje kriterije oblikuje s obzirom na kvalitetu razreda u kojem predaje i ispituje znanje www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Najčešće pogreške pri ocjenjivanju

Dobri učitelji puno koštaju, ali loši učitelji koštaju puno više. Anonimni autor Dobar je učitelj onaj koji može razumjeti one koji baš nisu dobri u objašnjavanju i može objasniti onima koji baš nisu dobri u razumijevanju. Dwight D. Eisenhower www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Evaluacija rada nastavnika

• Vizek Vidović, V. , Vlahović-Štetić, V. , Rijavec, M. i Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. • • • Andrilović, V. i Čudina- Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga. Buzan, T. (2004). Moć kreativne inteligencije. Zagreb: Veble commerc. Cvetković- Lay, J. (2002). Darovito je što ću sa sobom? Zagreb: Alinea. Čudina- Obradović, M. (1991). Nadarenost, razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Čudina- Obradović, M. (2008). Da sam ja učiteljica. Zagreb: Učiteljski fakultet Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Saha, L. i Dworkin, A. , G. (Ur. ). (2009). International Handbook of Research on Teachers and Teaching. New York: Springer. Woolfolk, A. (2007). Educational Psychology. Boston, MA: Allyn & Bacon. Sternberg, R. J. i Williams, W. M. (2002). Educational psychology. Boston: Allyn & Bacon. www. hrstud. hr SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – HRVATSKI STUDIJI – STUDIA CROATICA Literatura