Doc dr Omer Hamzic Via ass Benjamina Londrc
Doc. dr. Omer Hamzic, Viša ass. Benjamina Londrc, MA KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA Kiseljak, 2014/2015
Drugi dio DRŽAVA I PRAVO U OBLASTI MEDITERA NA 500. – 1500 n. e. Pravo u srednjovjekovnim državama Mediterana
1. Uvod: tri države: Bizantija, Franačka, Islamska država - Za izučavanje prava u periodu koji se obično označava srednjim vijekom u oblasti Mediterana važne su tri države: Bizantija, Franačka i Islamska država. - Koegzistirale su istovremeno, miroljubivo ili u konfrontaciji: (1) Bizantija je važna za pravoslavnu, (2) Franačka za zapadnu i (3) Islamska država za islamsku civilizaciju.
2. Zajedničke karakteristi ke prava Bizantije, Franačke i Islamske države a) Veza između reliije i prava, personalni princip u primjeni prava, b) Značaj statusa za obim prava i dužnost pojedinca (religijski, klasni, ekonomski). Religijski i klasni status i njegov značaj za obim prava i dužnosti
a) Veza između reliije i prava, personalni princip u primjeni prava, (1) Veza između vjere i prava (najviše izražena u islamskoj državi, dok je u Bizantiji i Franačkoj izvršeno kršćansko priznavanje kanonskog i svjetovnog prava. (2) Značaj personalnog principa u primjeni prava (pravni odnosi pojedinca jedne države regulišu se prema pravu kulture kojoj pojedinac pripada). (3) U islamskoj državi važio je: - princip personaliteta za raligijska prava (šerijatsko, jevrejsko, kanonsko), a - princio teritorijaliteta za svjetovno pravo muslimanskih vladara (kanun)
b) Značaj statusa za obim prava i dužnost pojedinca (religijski, klasni, ekonomski). (1) Religijski: u Bizantiji i Franačkoj kršćanska vjera je uslov političkog statusa (tolerisano prisustvo Jevreja, ali ne i muslimana, u Islamskoj državi za nemuslimane važio status „zaštićene manjine“ - zimia) (2) Klasni: u sve tri zemlje postojale su dvije osnovne klase: (a) zemljoposjednika i (b) kmetova čiji je društveni položaj bio pravno fiksiran (viša klasa, blaža kazna). (3) Ekonomski: U sve tri države ekonomija se zasnivala na poljoprivredi, te je regulisalnje zemljišno-pravnih odnosa bilo jako važno i činilo dio javnog prava.
3. Specifične karakteristik e prava u Bizantiji i Franačkoj s jedne strane i Islamskoj državi s druge strane a) Bizantija i Franačka (kršćanske države – kanonsko i rimsko, običaji i propisi vladara, kodifikacija, b) Islamska država (nije imala nikakvu teoriju o svetosti države, za razliku od Franačke i Bizantije – Sveto Rimsko Carstvo)
a)Bizantija i Franačka (kršćanske države – kanonsko i rimsko, običaji i propisi vladara, kodifikacija (1) Bizantija i Franačka su bile kršćanske države, čiji su se pravni sistemi zasnivali na više izvora: kanonsko pravo, rimsko pravo, običaji i propisi vladara. (2) U Bizantiji i Franačkoj: izražen fenomen kodifikacije i vjerskog i svjetovnog prava kao pravna tehnika pravnih kultura Mediterana, posebno rimskog prava.
b) Islamska država (nije imala nikakvu teoriju o svetosti države, za razliku od Franačke i Bizantije – Sveto Rimsko Carstvo) (1) U slučaju Islamske države, prvo je došlo do kodifikacije svjetovnog prava, a zatim tek u 19. cijeku do kodifikacije šerijatskog prava. (2) I Bizantija i Franačka bile su vezane za ideju kontinuiteta Rimskog carstva, koja kasnije kroz kršćanstvo dobija oreol svetosti. (3) Islamska država nije imala nikakvu teoriju o svetosti države, nazivala se Hilafetom kao oblikom vjersko-politič. vođstva bez ikakvih konotacija svetosti
- Slides: 10