Doc dr Benjamina Londrc KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA STARA

Doc. dr. Benjamina Londrc KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA

STARA MESOPO TAMIJA I. DRŽAVA, II. PRAVO

Mesopotami ja

1. Historijski kontekst, 2. Organizacija vlasti, I. DRŽAVA 3. Državna ideologija, 4. Sudovi i sudski postupak.

a)Tri faze razvoja države: (1) treći milenij p. n. e. – nastanak gradova država; 1. Historijski kontekst (2) ujedinjavanje gradova država; (3) stvaranje multikulturnih carstava (Babilon), b) Hamurabi (1792. 1750. p. n. e. )

a) Tri faze razvoja države (1): sumerski gradovi države; (2): širenje država, (3): nastanak multikulturnih carstava. Od oko 3000 p. n. e. do oko 1600. p. n. e u području Mesopotamije razvija se najstarija država i pravo na svijetu o kojem postoje pisani tragovi. (1) faza, 3. mil. p. n. e. : nastanak sumerskih gradova država (centralno mjesto hram i vladar sa sekularnim i religijskim autorite tom i sa titulom „ensi Lagaša“) (2) faza: nastanak većih država – pokora vanjem manjih gradova drž. (npr. Akadska, koju je osnovao kralj Sargon – vladao oko 2335 2279 p. n. e), imao božanski status. (3) faza: nastanak multikulturnih carstva kao što su: Babilonija, Asirija, Mitani i Hati. (Babilonija u vrij. Hammurabija oko 1792 1750. p. n. e. kao primjer multiet. car. )

Kralj Sargon

b) Hamu rabi (1792. 1750. p. n. e. ) (1) Osnivač Babilona: Hammurabi je osnovao državu Babilon, koja se prostirala od današnjeg Perzijskog zaliva do obala Libana (zaštitnik Babilona bilo je božanstvo Marduk). (2) Od početka 1. mil. do poč. 7. v. p. n. e Mesopota mijom vlada: Asirija, slijedi hegemonija Babilona, od 539. p. n. e. Perzija, te osvajanje A. Makedonskog u 4. v. .

a) Naselja pored rijeka i irigacionih kanala, 2. Organi zacija vlasti b) Gradska naselja i gradovi c) Gradske institucije (hram, palata) d) Kralj i državna administracija

a) Naselja pored rijeka i irigacionih kanala (1) U naseljima pokraj rijeka i irigacionih kanala: vlast je pripadala savjetima uglednih muškaraca – građana, to jest skupština (sumerski: unkin, akadski: bilipurum) (2) Veći gradovi su bili podijeljeni u distrikte koji su se zvali daggi na sumerskom ili babtum, na akadskom jeziku (to su bile mini zajednice unutar velikih gradova).

(1) Gradska naselja razvila su se: uglavnom, oko vodenih i kopnenih puteva. (2) Znatna razlika između: b) Gradska naselja i gradovi sjevera (nije bilo navodnjavanja) i juga (razvijen sistem navodnjavanja); (1) Gradovi kao glavna obilježja civilizacije u staroj Mesopotamiji – su bili : politički centri (povremeno prestonice velikih carstava), trgovački centri, religijski centri (sjedišta religijskih kultova).

(1) Glavne institucije u gradovima bile su: hram na nekom uzvišenju, u samom centru i c) Gradske institucije u gradovima (hram, palata) vladarska palata, odvojena od hrama vodenim kanalom ili uzvišenjem (2) Utvrđivanje naselja i izrastanje vojnih i religijskih autoriteta: Od početka 3. mil. p. n. e. podižu se odbrambeni zidovi oko naselja, a pojavljuje se nova klasa vojnih komandanata koji su se nazivali kraljevi lugal (na sumerskom) ili šarum (na akadskom), pojavljuju se istovremeno i religijski autoriteti sa titulom sanga („glavni sveštenik“ ili – ensi („zastupnik“).

(1) Kraljevska pozicija bila je nasljedna: vrlo rano formiraju se nasljedne dinastije; a) kraljevi su imali dvije funkcije: d) Kralj i državna administra cija svjetovna: da upravlja zemljom kao „pastir“ u ime lokalnog božanstva i naroda i religijska: briga o hramovima i učešće u prinošenju žrtava; b) ustanova kraljevstva podržana je religijskom ideologijom. (2) Administrativni aparat činili su službenici: gradskih, odnosno lokalnih zajednica i hramova, carske palate: nastankom velikih carstava, dolazi do dominacije palate, t. j. centralne vlasti.

(1) Mit o nast. Babilona: nakon što je božanstvo Marduk ili Asur, uzdignuto na nivo kosmičke suprematije, stvoreno je čovječanstvo i osnovan grad Babilon („vrata bogova“), koji postaje sjedište božanskog skupa. 3. Državna ideologija (2) Vladari su „stvar“ izbora od strane božanstva, (nisu smatrani božanstvom kao n. p. r. u starom Egiptu), a svoja suverena prava temeljli su: na božanskoj akciji i intervenciji u ljudskoj političkoj historiji. (3) Ograničenja vladara: sa dva faktora: religijom (bio je odgovoran svom bogu) i državnom organizacijom (u kojoj se pojavljuje skupština kao stvarna brana kraljeve samovolje): nasuprot mišljenju o apsolutnoj vlasti i moći vladara.

4. Sudovi i sudski postupak a) Sudovi b) Sudski postupak

a) Sudovi skupština građana; manje grupice (3 6 ljudi); profesio nalne sudije Skupština građana je bila najstarija ustanova za suđenje (u suđenju učestvuju svi građani grada), od 2000. p. n. e. sude manje grupice (3 6 ljudi) kao sudije, dok smrtnu kaznu presuđuje vladar. U starom babilonskom periodu postojale su profesionalne sudije (c. 2000. 1600. p. n. e. ), koji sude u zboru; sudije su imali pisare iz čijih su redova i sami bili regrutovani; Vladari (kao npr. Hamurabi) svoju sudsku funkciju često su delegirali lokalnim upravni cima ili sudovima u postupku suđenja učestvuju i hramovi (nekada suđenje u hramu, zakletve i sl. )

(1) Sudski postupak: oštećeni iznose svoj slučaj pred sudom (sa dokazima: dokument, zakletva, ordalije), b) Sudski postupak nakon nuđenja dokaza, sud donosi odluku, „pobjednička strana“ sprovodi odluku jer nije bilo policije (samopomoć) (2) Žalbeni postupak višem autoritetu nije postojao – osim ponovnog suđenja pod određenim uslovima (otkrivanje novih dokaza ili materijalna greška u postupku).

A. Izvori B. Koncept prava i pravde II. Pravo C. Materijalno pravo

A. Izvori saznanja starog mesopotamskog prava su: Zakonski zbornici, (najpoznatiji Hammurabijev), Mešarum edikti, javni i privatni dokumenti a) Zakonski zbornici, b) Mešarum edikti i c) privatni dokumenti

(1) Ur Nammu (oko 2100. p. n. e. ), bave se pita njima vlasništva i porodice; a) Zakonski zbornici Ur Nammu (oko 2100. p. n. e. ), Lipit Ištara (oko 1930. p. n. e. ), Ešnune (oko 1770. p. n. e. ) i - Hammurabija (oko 1750. pn. e. ) (2) Lipit Ištara (oko 1930. p. n. e. ), zaštita imovi ne; (3) Ešnune (oko 1770. p. n. e. ), govore o različi tim klasama, štite avilum i (4) Zakoni Hammurabija HZ (c. 1750 p. n. e. ), 282 čl. na akad skom jeziku: opširan prolog, epilog i sami propisi (sadržaj: procedura, zemljište, imovina, vojska, porodica, trgovina, dugovi itd. ) Opća napomena o Zakonima: predstavljaju rekapitulaciju ranijih propisa i vladarske in tervencije u postojeće pravo (Hammurabijevi zakoni strožiji od drugih).

Ur-Namu

b) Mešarum edikti: to su akti koje donosi svaki vladar stupajući na prijesto: b) Mešarum edikti i c) privatni dokumenti oslanjajući se na edikte prethodnika, adresirajući u njima uglavnom ekonomska pitanja; c) Javni i privatni dokumenti (kao i ostali akti, pisani klinastim pismom na glinenim pločicama: sačuvan ih veliki broj, svjedoče o razvijenoj pravnoj kulturi).

B. Koncept prava i pravde a) Pravda, t. j. biti u redu –mešarum; istina, t. j. nešto čvrsto ustanoviti – kitum; b) Kittum mešarum – dobar poredak; c) Šar mešarim – „pravedni kralj“ – edikti, vladari i pravo (pravo nije proizvod vladareve volje)

a) Pravda, t. j. biti u redu – mešarum; istina, t. j. nešto čvrsto ustanoviti – kitum (1) Za stanovnike Mesopotamije, pravda se zvala (mešarum), a istina (kittum), bili su dio religije i mita; Šamaš (božanstvo sunca) – bilo je najbliže povezano sa pravdom kittum = nešto čvrsto ustanoviti i predstavlja kosmičku i nepromjenljivu istinu). (2) Mešarum, t. j. "biti u redu": odnosi se na proces u kome su zakoni pravično stavljeni u funkciju i ta djelatnost čini sušti nu vladanja.

b) Kittum mešarum – dobar poredak (1) Kombinovano: riječi kittum mešarum znače: dobar poredak svake stvari, njenu sudbinu, t. j. pravdu. Izvor kituma je bio božanski, mešarum, izvorno = biti u redu), (2) Svi ljudski poslovi dovođeni su u vezi sa ovim konceptom pravde putem vladarskih edikata koji se zovu mešarum ili „kvalitet pravičnosti“ u ljudskom društvu.

c) Šar mešarim – „pravedni kralj“ – edikti, vladari i pravo (1) Vladari su ediktima dovodili u sklad ljudsko društvo sa božanskim konceptom pravde (takav vladar nazivao se šar mešarim "pravedni kralj"). (2) Vladari nisu bili izvor prava, već njegovi zastupnici: u uvodu HZ piše propisi (dinat mišarim) ustanovljeni su od vladara kao „zakoni ili presude pravičnosti“. (3) Ovako definisano pravo nije moglo biti proizvod vladareve samovolje, vladari su se morali pridržavati viših zakona kosmosa vođeni pravnim zbornicima. (4) Zakonski zbornici posjeduju: zavidan nivo pravne tehnike (uvod, glavni dio, epilog), koriste kauzističku formu i po svom sadržaju su sekularni,

C. Materi jalno pravo (dato prema stanju u kome je bilo, uglav nom, u doba imperatora Hammurabija) 1. Lični status, 2. Imovinsko pravo, 3. Porodično pravo, 4. Nasljedno pravo, 5. Krivično pravo, 6. Međunarodno pravo

a) Tri klase: awilum, muškenum, wardum b) Robovi i robovlasnici (nastanak), 1. Lični status, c) Status i kažnjavanje robova (kao stvar, predmet prodaje), d) Pitanje bjekstva, seksualnog iskorišćavanja i prestanka ropstva

HZ pokazuju da su u starom babilonskom društvu postojale 3 različite klase: (1) awilum (obični građani mesopotamskih gradova), a) Tri klase: awilum, muškenum, wardum (2) muškenum (poluzavisne osobe koje su preuzele neke obaveze ili ograničenja u zam jenu za neke privilegije) i (3) wardum (robovi). Stanovništvo gradova – imalo je posebne pri vilegije (bili su izuzeti od vojne službe, javnih radova i plaćanja poreza, većinom su bili po rijeklom stranci). Žene su imale pravo vlasništva, sticati ga i raspolagati njime, te pravo učešća u radu gradskih skupština.

(1) Robovlasnici su bili: vladarske palate, hramovi ili pojedinci; (2) Robovi: tradicionalni i dužnički, domaći i strani: b) Robovi i robo vlasnici (nastanak) smatrani imovinom; odnosi roba i robovlasnika bili su pravno regulisani. (3) Nastanak robovskog statusa: zarobljava njem, otmicom, padanjem u dug, prodajom djece u ropstvo; (4) prestanak robstva: manumisijom, dužničko ropstvo vraćanjem duga ili protokom određen. vremena

(1) Robovi su „stvari“: kao i ostale stvari, bili su predmet prodaje, zaloga, zakupa, poklona, naslijeđa; c) Status i kažnjavanje robova (kao stvar, predmet prodaje), oznake robovskog statusa: naušnica i tetovaža na obrijanoj glavi; (2) Kažnjavanje robova: život roba bio je zaštićen, naročito dužničkog, ako negira da je rob: odsijecanje uha; za pokušaj ili pomoć bjegstvu: smrtna kazna (3) U međudržavnim ugovorima regulisano je vraćanje odbjeglih robova; (4) Dozvoljeno je seksualno iskorišćavanje robova (po pravu vlasništva, manje izraženo kod dužničkih robova).

a) Vlasništvo (u početku vlasnik je božanstvo), kupoprodaja, 2. Imovinsko pravo b) Kameni dokumenti i ograničenja (kuduru), c) Ugovor o zakupu, naknada štete, interesi robovlasnika

a) Vlas ništvo (u početku vlasnik je božanstvo), kupopro daja, (1) U najranijem periodu: glavno božanstvo određene zajednice smatralo se vlasnikom zemljišta. (2) U kasnijem periodu: početkom 2. mil. javlja se privatno vlasništvo nad zemljom. (3) Kupoprodaja: uobičajen način sticanja vlasništva nad nekretninama ugovori su sadržavali osnovne podatke: identitet stranaka, predmet kupovine, cijenu itd. )

b) Kameni dokumenti i ograniče nja (kuduru), (1) Kameni dokumenti – međaši (kuduru), karakterističan način registrovanja veličine zemljišta i pravnih poslova povodom njega (u obliku tabli, ploča, stela). (2) Bilo je ograničeno raspolaganje nekom imovinom: roditeljska kuća, a po HZ i polja, voćnjaci, kuće vojnika i državnih korisnika prodaja je bila nevaljana, a kupac je gubio kupovnu cijenu.

c) Ugovor o zakupu, naknada štete, interesi robovlasni ka (1) Najtipičniji ugovor o zakupu bio je onaj koji je obavezivao zakupca da plati 1/3 prihoda kao naknadu za korištenje zemljišta (HZ, čl. 64); (2) HZ propisuje naknadu štete zbog neovlaštenog ulaska u poljoprivredno zemljište (slučaj pastira koji napasa svoje stado na tuđem zemljištu bez dozvole). (3) Imovinskim pravnim propisima štićeni su i interesi robovlasnika onaj ko nađe odbjeglog roba, mora ga vratiti gospodaru, u protivnom smrtna kazna). Za nanošenje štete robu bila je propisana naknada koja je pripadala robovlasniku;

a) Sklapanje braka (monogamna porodica) b) Bračni pokloni i miraz, 3. Porodič no pravo c) Zaštita braka vojnika i bračna prava svećenica, d) Razvod braka (pravo muža da raskine brak jednostranom izjavom), e) Adopcija i šegrtovanje

(1) Porodica je bila u pravilu monogamna otac glava porodice – a) Sklapa nje braka (monogam na porodica) putem ugovora regulisani su razni aspekti porodičnog života (brak, razvod, adopcija). (2) Sklapanje braka: pratile su rezličite formalnosti i ceremonije, a bračni ugovor (riskatum) kao uslov valjanog braka uključivao je saglasnost bračnih strana i roditelja.

Bračni pokloni mladoženje i njegove porodice: bili su obavezni vjerovatno darovi za svadbenu svečanost (biblum i terhatum – davalo se u novcu, ocu mlade). b) Bračni pokloni i miraz (1) Miraz se sastojao uglavnom od pokret nih stvari (ima dva termina: šeriku = miraz u užem smislu i nudunum = darovi mladine porodice i darovi muža). (2) Miraz je posjedovao i kontrolisao muž, poslije njegove smrti supruga, nakon njene smrti naslijeđuju ga sinovi, a ako ih nije bilo vraćao se u kuću njenog oca.

c) Zaštita braka vojnika i bračna prava svećenica, Zaštita braka vojnika: supruzi zarobljneog vojnika nije bilo dozvoljeno da se preuda sve dok je imala opskrbu u kući svog muža. Mnogoženstvo (izuzetak: ako je prva žena bila svećenica, ozbiljno bolesna ili napravila ozbiljan prekršaj, ne i preljubu). Posebna bračna prava svećenica: u slu čaju razvoda braka da im se vrati miraz i da dobiju polovinu muževog „polja, voćnjaka i imovine“.

d) Razvod braka (pravo muža da raskine brak jednostran om izjavom), (1) Pravo muža: da raskine brak jednostra nom izjavom u prisustvu svjedoka „Ti nisi moja žena. . . “ – sudski postupak nije bio potreban. (2) Obaveze muža: da plati naknadu razve denoj supruzi (uzubbum), osim ako se doka že da je razvod bio opravdan (ako je žena bila rasipnica, ako je grdila muža. . . ). (3) Pravo žene: u načelu nije mogla inicirati razvod, osim u posebnim slučajevima (ako je muž bio svojeglav, a žena pažljiva. . . (tada bi djeca ostajala s majkom).

(1) Razlozi za usvajanje: e) Us vajanje, (šegrtovanje kao usvojenje) produžetak porodice, usvojena djeca uživaju ista prava kao i biološka, stroge kazne za negiranje usvojenja i s jedne i s druge strane. (2) Šegrtovanje je bilo tretirano kao usvo jenje: kad zanatlija obuči šegrta, roditelji ga nisu više mogli vratiti, (3) nepoštovanje roditelja strogo se kažnjavalo.

4. Nasljedno pravo a) Prvi nasljedni red – sinovi, nije bilo testamenta, b) Nasljedna prava udovice i neudate kćeri

a) Prvi nasljedni red – sinovi, nije bilo testamenta (1) U pravilu, svi nasljednici su dobijali jednake dijelove, postupak se odvijao uz nadzor sudije iz hrama; prvi nasljedni red činili su sinovi: (2) Testamentalno naslijeđivanje nije postojalo. . . ali su korišteni pravni poslovi „među živima“: usvajanje, poklon „voljenom sinu“ itd. )

(1) Udovica ostaje u kući umrlog muža, b) Nasljedna prava udovice i neudate kćeri kuću nije mogla prodati, već je kuću morala sačuvati za djecu umrlog muža djeca su tada nasljeđivala jednake dijelove. (2) Neudata kćerka dobija ili miraz ili dio očeve zaostavštine (3) Dijete koje je rodila robinja (ako ga je ostavilac priznao za života, imalo je status ostale djece.

a) Teži delikti: ubistvo (namjerno i nenamjerno), krađa, 5. Krivično pravo b) Ostali teži delikti: pljačka, silovanje, preljuba, c) Vojni zločini (iznajmljivanje vojnika), povreda posjeda, nepažnja, d) Krivo svjedočenje, religiski prekršaji, vrste kazni

a) Teži delikti: ubistvo (namjerno i nenamjer. ), krađa (1) Ubistvo: HZ pravi razliku između namjer nog i ubistva iz nehata, smrtna kazna propisi vana je za namjerno ubistvo. (2) Krađa: kazna da se vrati višestruka vrijed nost ukradene stvari, a za krađu iz hrama – dosuđivala se smrtna kazna. NAPOMENA: Izvori informacija su zbornici zakona kao što su HZ, koji sadrže propise o posebnim krivičnim djelima, ali nema dovoljno izvora o samim suđenjima.

(1) Pljačka: HZ predviđa kolektivnu kaznu: b) Ostali teži delikti: pljčka, silovanje, preljuba da grad i guverner nadoknađuju vrijednost opljačkane imovine na njihovoj teritoriji, porodici ubijenog tokom pljačke pripadala je nadoknada u srebru. (2) Silovanje i incest: smrtna kazna silovate lju udate i zaručene žene. (3) Preljuba: kažnjavao se samo izvanbračni polni odnos žene, a ne i muškarca smatralo se da je preljuba prekršaj žene protiv svog muža; surova kazna za preljubnicu: bacanje u vodu u zave zanoj vreći s ljubavnikom).

c) Vojni zločini (iznajmljiva nje vojnika), povreda posjeda, nepažnja (1) Vojni zločini: smrtna kazna: za one koji unajme zamjenika za vojni pohod za oficira koji maltretira vojnika. (2) Povreda posjeda: povlačila je krivične sankcije, npr. smrtna kazna za noćnu provalu u kuću. (3) Nepažnja: u pogledu nepažnje HZ sadrže više propisa (građevinar koji sagradi kuću, koja se sruši i ubije vlasnika bit će ubijen objektivna krivična odgovornost)

d) Krivo svjedoče nje, religiski prekršaji, vrste kazni (1) Krivo svjedočenje tretirano je kao ometanje pravde; smrtna kazna za neosnovanu optužbu za ubistvo ili neosnovana optužba svećenika ili udatih žena: (2) Religijski prekršaji: kažnjiva djela vještičare nja, kidnapovanja itd. (3) Vrste kazni: smrtna: za više od pola krivičnih djela u HZ bila je zaprijećena brutalna smrtna kazna; ostale kazne: sakaćenje, globa, protjerivanje, javno bičevanje, postojao je pritvor, ali ne i zatvor.

(1) Sukobi i ratovi, faze mira i saradnje: od naj starijih vremena Mesopotamci su održavali važne političke i ekonomske odnose sa sus jednim regionima (smjenjuju se faze mira i saradnje, ali i sukoba i ratova). (2) Opis međunarodnih ugovora: 6. Međuna rodno pravo imali su svečanu formu, praćenu upotrebom zakletvi i simboličkih rituala, koristila se imena božanstava i sl. ) (3) Sadržina međunarodnih ugovora: kraljevi se obavezuju na lojalnost jedni dru gim da neće pružati pomoć neprijatelju, garantuju slobodno trgovanje, ženidbene veze, svečanosti, razmjena poklona, Ovi ugovori svjedoče o razvijenoj pravnoj kulturi Mesopotamije.

Hamurabi prima zakonik od Boga Šamaša

Ha murabijev zakonik (kamena stela)

Hamurabije zakonik druga verzija

Sumer – veliki zigurat iz Ura