Doc dr Benjamina Londrc KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA Akademska
Doc. dr. Benjamina Londrc KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA Akademska, 2018/19.
Uvod u predmet „Kompar ativna pravna historija“ I. Historija i historijski izvori – periodizacija, II. Komparativna pravna historija: pojam, razvoj, ciljevi
I. Historija i historijski izvori – periodizac ija 1. Opći pojmovi (šta je historija), 2. Periodizacija (tipološka, hronološka), 3. Historijski izvori,
1. Opći pojmovi Šta je hstorija? Šta je država? a) Šta je historija? (grč. porijekla: histor – onaj koji zna, svjedok; označava: cio historijski razvoj, a istovremeno je i nauka o tom razvoju; b) Šta je država i pravo? država je politička organizacija jedne klase, a pravo –skup normi koje sankcioniše država.
2. Peiodiza cija - tipološka, - hronološka - početak i kraj društv. ekonomskih formacija (1) Tipološka: prema društ. ekonomskim forma cijama zasniva se na razvoju društvenih odnosa), historiju ljudskog društva dijeli na 5 glavnih perioda: (a) prvobitna zajednica: od pola miliona god. do IV milenija p. n. e; (b) robovlasništvo. : od IV milen. p. n. e. V. v. n. e. ; (c) feudalizam: od V – XVIII v. ; (d) kapitalizam od XVIII v. do danas; (e) socijaliz. : nestao; (2) Hronološka: zasnovana u vrijeme huma nizma na vremenskom redoslijedu činjenica: stari, srednji i novi vijek (stari v. : robovlasništ. ; srednji v. : feudalizam; novi v. : kapitalizam)
3. Historijski izvori -pravni spomenici -iz poslovnih odnosa -usmeni ili pisani oblik materijalne kulture a) Pravno historijski izvori su: materijali koji pružaju podatke o pravno historijskim činjenicama; b) Pravni spomenici ili normativni izvori su oni koji direkt no donose pravne norme: zakone, statute, urbari, isprave, anali, kronike); c) Izvori nastali iz raznovrsnih poslovnih odnosa (povelje i akta); d) Izvori u usmenom obliku i spomenici materijalne kulture (memoari, narodne umotvorine; stara oruđa, novac, kipovi, zidine…
II. Kompara tivna historija: pojam, vrste, razvoj, ciljevi 1. Pojam komparativne pravne historije (KPH) definicija, 2. Vrste pravne historije, 2. KPH i njen razvoj, 4. Glavni ciljevi KPH,
a) Predmet KPH (šta je KPH? Definicija), KPH je vrsta pravne historije razvija se u Evropi od 19. st. pa nadalje, b) Ciljevi KPH; 1. Pojam KPH Napomena: Za razumijevanje pojma, ciljeva i metoda KPH potrebno je poći: od određenja KPH i od vrsta KPH
a) definicija KPH Nauka koja: Izučava: izvore, razvoj i transformaciju pravnih sistema spada u historijske i pravne nauke (1) KPH se tradicionalno definiše kao nauka koja izučava: (a) izvore, (b) razvoj i (c) transformaciju pravnih sistema kroz vrijeme. (2) KPH je nauka koja ima dvostruki karakter: (a) Spada u historijske nauke, pošto se bavi rekonstrukcijom prošlosti (to je posebna vrsta historije kao što je politička historija, ekonomska historija itd. ) (b) Spada i u pravne nauke, pošto izučava pravne sisteme: - Korišćenjem pravnih metoda kao što su: dogma tički i normativni; - Kombinovanjem pravnih metoda sa historijskim komparativnim i drugim metodama;
b) Predmet izučavanja KPH rekonstrukcija pravnih sistema u prošlosti KPH vrši rekonstrukciju pravnih sistema u prošlosti na taj način što: (1) predstavlja sistematski norme datog sistema, (2) predstavlja izvore i difuziju normi; (3) Ustanovljava promjene u sistemu koje nastaju tokom vremena (4) Objašnjava te norme;
(1) dijagnosticiranje pravnog života u određe nom vremenu; c) Ciljevi KPH dijagnosticira nje pravnog života; bolje razumije vanje, korištenje za buduća rješenja (2) bolje razumijevanje današnjeg prava, pošto je to pravo rezultat razvoja prava koji se desio u prošlosti i (3) korištenje rezultata pravne historije za formulisanje budućih propisa i rješavanje pravnih problema jer: Pravo je fenomen koji postoji u vremenu i prostoru, za razumijevanje prava važno je znati prošlost, t. j. gdje se nalaze korijeni brojnih današnjih normi i ustanova;
1. Unutrašnja izučava: (1) nastanak, (2) promj. i (3) nestanak jednog prava (historija institucija, „historija pravnih tekstova“). 2. Vrste pravne historije -Unutrašnja, -Vanjska, -Nacionalna, -univerzalna 2. Vanjska izučava: kontekst (društveni ili ekon. ) u kome jedno pravo nastaje i razvija se (“pravo u akciji”), kao fenomen prava u vremenu. 3. Nacionalna proučava pravo u prošlosti samo jednog naroda, nedovoljno za opštu ili komp. historiju 4. Opšta, svjetska ili univerzalna pravna histor. : izučava pravo u prošl. u svjetskim razmjerama odabirom karakterističnih pravnih sistema: po regionima i historijskim periodima; 5. Uobičajena: hronološka (stari, srednji, novi vijek i savremeno doba); tipološka, po tipu društvenih odnosa robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam i socijalizam
3. Kompa rativna pravna historija i njen razvoj a) Uporedni metod u općoj historiji prava – počeci u 19. v. b) Prethistorija prava ili Pravna antropologija (izučava preddržavno uređenje), c) Univerzalna historija prava, d) „Od statusa do ugovora“, e) Tri faze u razvoju prava
(1) KPH je vrsta pravne hist. , koju karakteriše: a) Uporedni metod u općoj historiji prava počeci: 19. v. pravni historičari; pravni antropolozi Izučavanje pravne prošlosti identifikacijom glavnih pravnih ideja i instituta i njihovo izučavanje u uporednom kontekstu. (2) Uporedni metod – počeli su od 19. v. inten zivno koristiti istraživači koji su se bavili općom (svjetskom) historijom i pravni antro polozi pravni historičari žele doći do općih zakona pravnog razvitka, a pravni antropolozi nadomjestiti nepostojanje historijskih izvora iz ranijeg perioda; (2) Razvoj historije prava počeo je u vrijeme renesanse i pojačanog interesa za rimsko pravo.
(1) U Njemačkoj 18. v. pod uticajem historijske škole: opada interes za rimsko pravo, a b) Prethisto rija prava ili Pravna antropologija izučava preddržavno uređenje raste interes za staro germansko pravo i izučavanje prava starih istočnih naroda (2) Jedan dio naučnika posvećuje se prethisto riji prava ili „Pravnoj antropologiji“: izučava najraniju historiju – preddržavno uređenje (uticaj geografskih otkrića, krajem 18. v. Afrika i južna mora). (3) „Pravnu antropologiju“ utemeljio je Nijemac Albert Hermann Post kao spoj antropologije i prava koja izučava: narode na primitivnom nivou i interakciju prava i antropologije.
c) Univer zalna historija prava; Kohler: produkt. . . prošlosti; sredstvo sadašnjosti proširivanje u budućnosti „Univerzalna historija prava“ definicija): po njem. historič. Kohleru (1849 1919. ) je historija dovedena u najužu vezu sa civiliza cijom mjesta i vremena. Nema univerzalne cjeline ravnih institucija i propisa koja bi važila za sve ljudske civilliza cije Zato svako pravo treba dovesti u vezu sa civilizacijom u okviru koje je nastalo Pravo je: (1) produkt civilizacije u prošlosti, (2) sredstvo održavanja civilizacije u sadašnjosti i (3) proširivanja civilizacija u budućnosti.
d) Karakteri stične ideje i pravci razvoja KPI Uporedno indoevropsko pravo, „Od statusa do ugovora“ „Princip pravnog racionalizma“ (1) Uporedno indoevropsko pravo razvilo se uporednim filološkim izučav. indoevropskih jezika u 19. v. (pravni historičari u Njemačkoj). (2) U knjizi Staro pravo (objavlj. 1861. ) engl. historičar Henry Maine razrađuje ideju da je: svjetska historija prava kretanje „Od statusa do ugovora“ (koristio antropološki materijal i poredio stara prava Grčke, Rima, Indije i moderne Evrope; to je paradigma za razumijevanje prelaza iz tradicionalnih u moderna društva; (3) „Princip pravnog racionalizma“: tokom historije pravo postaje sve racionalnije (to dokazuje Мах Weber metodom komparacije instituta zadužbina kroz historiju).
Američki historičar William Seagleu u svom djelu Historija prava, 1946. iznosi ideju o postojanju e) Tri faze u razvoju prava: primitivno, - arhaično, - zrelo Tri faze u razvoju prava: (1) primitivno: zasnovano na običajima (pred državno uređenje ili prvobitna zajednica: divljaštvo, varvarstvo), (2) arhaično: oblik “kraljevog mira” – kodeksi (robovlasništvo, feudalizam) i (3) zrelo: jednakost, vladavina prava – moderni kapitalisti (moderno doba) Zaključak: afirmacija i razvoj komparativnog metoda u pravnoj historiji, dovelo je do utemeljenja komparativne pravne historije, kao posebne vrste historije.
4. Ciljevi komparativn e pravne historije -da otkrije neki pravni arhetip -da osnaži određenu šemu razvoja. KPH razvila se na uvjerenju u Evropi 19. v. da je poređenje više pojavnih oblika jednog fenomena neophodno za razumijevanje njegove suštine. KPH ima dva definisana cilja: (1) da otkrije neki arhetip prava, zajednički za više naroda ili država i (2) da osnaži određenu šemu razvoja nekog autora. KPH teži izučavanju: (1) pravnih koncepata i (2) pojedinačnih prošlih pravnih fenomena i to u njihovom interkulturnom kontekstu, s ciljem: da se bolje razumiju i da se ustanove opšte tendencije u pravnom razvoju.
- Slides: 20