DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI TRANSFUZIOLOGIJA Transfuzijska medicina je dio

DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI

TRANSFUZIOLOGIJA • Transfuzijska medicina je dio kliničke laboratorijske medicine: – Jedna od osnovnih djelatnosti je priprava lijekova od ljudske krvi

Transfuzijsko liječenje • Pokušavano je transfuzijama životinjske i ljudske krvi • Međutim, zbog nepoznavanja krvnih grupa česta posljedica bila je smrt

KRVNE GRUPE • Nasljedna karakteristika koja se nalazi na krvnim stanicama (Erc, Tr , L ) i proteinima plazme • Sustav krvnih grupa obuhvaća više srodnih antigena i odgovarajućih protutijela s kojima oni reagiraju

ERITROCITNI ANTIGENI • Sastavni dijelovi molekula eritrocitne membrane • U poslijednih 90 godina je otkriveno oko 650 eritrocitnih antigena • Razvrstane se u 23 sustava eritrocitnih krvnih grupa • Označavaju se slovima A, B, Rh

. . . • Krvne grupe se nasljeđuju po Mendeljevim zakonima, ne mijenjaju se tijekom života i na antigene ne djeljuje okoliš • Genotip- geni koje čovjek ima za antigen određene krvne grupe • Fenotip- antigeni koji se mogu dokazati na eritrocitima

. . . • Protutijela- imunoglobulini koji nastaju kao reakcija imunološkog sustava na stimulaciju antigenima

ABO sustav krvnih grupa • Prvi otkriveni sustav krvnih grupa, ujedno i najvažniji krvnogrupni sustav u transfuziološkoj praksi • Antigeni koji pripadaju ABO sustavu krvnih grupa, ne nalaze se samo na eritrocitima nego i na drugim stanicama i u većini tjelesnih tekućina

• Postoje dva antigena: A i B antigeni • Podgrupe su A 1, A 1 B, A 2 B

UČESTALOST KRVNIH GRUPA po ABO sustavu ABO KRVNE GRUPE HRVATSKA EUROPA AMERIČKI INDIJANCI ESKIMI A 0 B AB 42% 34% 17% 7% 30 -40% 34 -50% 9 -17% 3 -6, 5% 12% 88% - 43% 53% 1, 5%

Rh sustav krvnih grupa • Jedan od najsloženijih sustava krvnih grupa • Otkriven 91 antigen, iako je za rad dovoljno poznavati 5 antigena tog sustava: C, c, D, E, e • Rh antigeni produkti su gena s dva blisko smještena lokusa • Osoba može biti Rh(D) pozitivna i Rh(D) negativna

• Rh(D) pozitivna – uvijek od roditelja mora nasljediti jedan ili dva Rh(D) gena • Rh(D) negativan – osoba nema niti jedan Rh(D) gen

UČESTALOST KRVNIH GRUPA po Rh sustavu Rh D KRVNE GRUPE HRVATSKA EUROPA KINEZI Rh D poz. 85% 100% Rh D neg. 15% 0%

DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI

• Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjekdarivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.

• Hrvatski Crveni križ utemeljitelj je dobrovoljnog davalaštva krvi u Republici Hrvatskoj. • Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi organizirana je 25. listopada 1953. godine u Sisku. Otada Hrvatski Crveni križ organizira i provodi akcije davanja krvi prema načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.

• Hrvatski Crveni križ- glavni promotor i organizator davalaštva krvi u Hrvatskoj • vodi posebnu skrb o dobrovoljnim darivateljima krvi • upisuje ih u evidenciju te brine o jedinstvenom sustavu priznanja • Transfuzijske službe uzimaju, testiraju i obrađuju krv

• U većini zemalja u svijetu ova djelatnost je povjerena Crvenom križu zbog njegovog humanitarnog rada, razvijene mreže organizacija Crvenog križa na terenu te velikog broja volontera što omogućuje neprofitno prikupljanje krvi.

Društva Crvenog križa organiziraju akcije dobrovoljnog davanja krvi prema mjestima rada, školovanja i prema mjestu stanovanja.

Posljednjih se godina prikupi prosječno oko 160, 000 doza krvi godišnje, što je 3, 5 davanja na sto stanovnika. Oko 15 posto dobrovoljnih davatelja su žene, 85 posto muškarci, a 11 posto su osobe koje prvi put daruju krv.

• Jedini izvor krvi kao lijeka jest čovjek darivatelj krvi • krv je za svaku zemlju neprocjenjivo nacionalno bogatstvo, a u određenom trenutku i strateški materijal.

Tko je dobrovoljni darivatelj krvi? • Dobrovoljni, neplaćeni darivatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i zato nije plaćen niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost.

Kako se postaje dobrovoljni darivatelj krvi? • Jednostavno - najprije morate donijeti odluku da želite darovati krv i tako spašavati živote ljudi. Javite se u najbliži Crveni križ • Darivanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti darivatelj krvi.

Koliko često i tko može dati krv? • Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti. Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

Razlozi privremenog odbijanja darivatelja • Razlozi privremenog odbijanja darivatelja: - nizak hemoglobin, - visoki ili niski krvni tlak, - žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja, - lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada), - tetovaža i piercing, - alkoholizirano stanje, - uzimanje antibiotika, - cijepljene osobe, - nakon primanja transfuzije, - nakon operativnih zahvata i sl. • Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Može li čovjek darivanjem krvi dobiti AIDS? • NE! - to nije moguće! Darivanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje? • NE - zdrav organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira nivo željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis. Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).

Kako se sve može dati krv? • Najčešći način davanja krvi jest “klasično” davanje, što znači uzimanje jedne pune doze krvi od 450 mililitara. Također se mogu uzimati pojedini sastojci krvi, što zovemo davanje na aparatu - staničnom separatoru.

Koliko traje darivanje krvi? • Nakon liječničkog pregleda i određivanja hemoglobina u krvi, klasično davanje krvi traje desetak minuta. Nakon toga je predviđeno vrijeme za odmor uz druženje s drugim davateljima te osvježenje uz lagani obrok i bezalkoholno piće.

Da li jesti prije davanja krvi? • Nije poželjno biti natašte • Preporuča se lagani obrok nekoliko sati prije davanja krvi. • Zbog bolesnika koji će primiti darovanu krv, NE preporuča se jesti izrazito masnu hranu ili piti alkohol 8 sati prije davanja krvi.

Hrvatski Crveni križ se prigodnim zahvalnicama zahvaljuje davateljima krvi u Hrvatskoj. U njihovu čast, 25. listopad proglašen je u Hrvatskoj danom dobrovoljnih davatelja krvi, dok je u svjetskim razmjerima danom dobrovoljnih davatelja krvi proglašen 14. lipanj.

Oslobođenje od participacije u troškovima zdravstvene zaštite • Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, čl. 14. a) davatelji krvi s više od 35 (muškarci) odnosno s više od 25 davanja krvi (žene) ostvaruju pravo na oslobađanje od plaćanja usluga korištenja zdravstvene zaštite. Davatelji krvi mogu u svom gradskom/općinskom društvu Hrvatskog Crvenog križa dobiti potvrdu o broju davanja i s njom se javiti u područni ured Zavoda za zdravstveno osiguranje koji izdaje iskaznicu o oslobađanju od plaćanja usluga u zdravstvenoj zaštiti.

• Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Jedini izvor krvi je čovjek - darivatelj krvi. STOGA POKAŽITE PLEMENITOST, BUDITE DARIVATELJ KRVI, I OTKRIJTE NAJBOLJI DIO SEBE!

PRIPREMILE: MARIJA REŽIĆ I JOSIPA BOŠNJAK 3. G 11. SVIBNJA. 2010.