Dobrobit i problemi mladih S ime se suoavaju

Dobrobit i problemi mladih: S čime se suočavaju naši mladi? Doc. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat Dr. sc. Nika Sušac Doc. dr. sc. Miroslav Rajter Konferencija Ekonomske Simpozij teškoće „Psihosocijalna obitelji, psihosocijalni problemi ishodi adolescenata u prilagodba mladih iuobrazovni riziku od siromaštva” vrijeme ekonomske krize Zagreb, 30. svibnja 2019.

• Među brojnim indikatorima psihosocijalnog funkcioniranja adolescenata u ovoj prezentaciji usmjerit ćemo se na: üdobrobit – multidimenzionalni konstrukt, obuhvaća različite domene života, objektivne (npr. materijalni resursi, tjelesno zdravlje) i subjektivne (npr. zadovoljstvo odnosima, zdravljem) üinternalizirane probleme – pretjerano kontrolirana ponašanja, usmjerena prema sebi (npr. depresivnost, anksioznost) üeksternalizirane probleme – nedovoljno kontrolirana ponašanja, usmjerena prema drugima (npr. agresivnost, vršnjačko nasilje, vandalizam) üdruga rizična ponašanja koja nije moguće jednoznačno kategorizirati internalno ili eksternalno (npr. konzumacija psihoaktivnih tvari, kockanje, rizično seksualno ponašanje)

Strukturalni i socijalni resursi i rizici obitelji – obrazovanje, struktura obitelji, izloženost stresorima, socijalna podrška Ulaganje u obrazovanje djece Obrazovna očekivanja od djeteta - +/+ Ekonomske poteškoće obitelji + + Ekonomski pritisak Strukturalna obilježja škole Slaba motivacija za obrazovanje Slaba privrženost školi Niska obrazovna očekivanja Povijest školskog neuspjeha Sukobi u obitelji Obiteljska nestabilnost + Emocionalni stres roditelja +/+ Akademske poteškoće i napuštanje škole + + Neodgovarajuće roditeljstvo (nasilno, nedosljedno, neuključeno) + + Adolescentov doživljaj i iskustvo ekonomskih problema u obitelji + + Biološki, psihološki i socijalni resursi i rizici adolescenta – spol/rod, obilježja ličnosti, kognitivne sposobnosti, odnos s roditeljima, odnos s vršnjacima Psihosocijalne poteškoće (internalizirani/ eksternalizirani problemi, rizična ponašanja) i subjektivna dobrobit

• Navedene indikatore možemo izučavati u kontekstu različitih sustava: üobitelj (npr. odnos s roditeljima, privrženost, roditeljski nadzor, samohrano roditeljstvo) üvršnjački odnosi (npr. vršnjački pritisak, odnos s prijateljima, vršnjačko nasilje) üškola (npr. odnos prema školi, vezanost za školu, obrazovne aspiracije roditelja i djece, akademski uspjeh) üzajednica (npr. stopa nasilja, urbanost, dostupne usluge u zajednici) ükulturalno okruženje (npr. mediji, društvene norme, siromaštvo)

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA • KVANTITATIVNI DIO [3 vala istraživanja – učenici se prate od prvog do trećeg razreda srednje škole (šk. god. 2015/2016, 2016/2017 i 2017/2018) [u 1. valu uključene i majke učenika (samostalno ispunjavale upitnik) [u 1. valu provedba u razredu trajala 2 školska sata (uključivala je i provjeru kognitivnih sposobnosti učenika), a u druga 2 vala po 1 školski sat • KVALITATIVNI DIO [polustrukturirani intervjui s učenicima srednjih škola iz kvantitativnog dijela istraživanja, a koji su u promatranom razdoblju (od 2015. do 2018. god. ) napustili srednjoškolsko obrazovanje

UZORAK • Uzorak s karakteristikama dvoetapnog neproporcionalno stratificiranog klaster uzorka od prvih razreda srednjih škola u šest županija središnje Hrvatske • 3 vala istraživanja – učenici se prate od prvog do trećeg razreda srednje škole (šk. god. 2015/2016, 2016/2017 i 2017/2018) 1. val • N = 1 101 • dob 15, 2 god. (SD = 0, 51) • 48, 9% Ž 2. val • N = 1 057 (938 + 119) • dob 16, 3 god. (SD = 0, 59) • 48, 2% Ž 3. val • N = 979 (944 + 35) • dob 17, 1 god. (SD = 0, 47) • 47, 8% Ž

INDIKATORI PSIHOSOCIJALNOG FUNKCIONIRANJA • Subjektivna dobrobit (Indeks dobrog djetinjstva, Rees, Goswami i Bradshaw, 2010) • Internalizirani problemi (Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa, DASS 21, Lovibond i Lovibond, 1995) • Eksternalizirani problemi i rizična ponašanja (Upitnik samoiskaza rizičnog i delikventnog ponašanja, SRDP-2015, Ajduković, Rajhvajn Bulat i Sušac, 2015; Upitnik rizičnog seksualnog ponašanja, RSP-2015, Ajduković, Rajhvajn Bulat i Sušac, 2015)

OSTALI KONSTRUKTI (1) • Sociodemografski podaci • Subjektivni pokazatelji materijalnog statusa obitelji (usporedba materijalne situacije obitelji u odnosu na obitelji vršnjaka; Upitnik percepcije obiteljskih financijskih poteškoća, Rajhvajn Bulat, Ajduković i Sušac, 2016) • Nepovoljni životni događaji (Upitnik doživljenih stresora, Ajduković, Rajter i Sušac, 2011; Upitnik doživljenog nasilja od strane roditelja, Ajduković, Sušac i Rajhvajn Bulat, 2016) • Kognitivne sposobnosti (Test nizova – TN-10, Pogačnik, 1983) • Osobine ličnosti (NEO-FFI, Costa i Mc. Crae, 1989)

OSTALI KONSTRUKTI (2) • Izloženost nasilju u obitelji (Upitnik doživljenog nasilja od strane roditelja, Ajduković, Sušac i Rajhvajn Bulat, 2016) • Roditeljsko nadgledanje (Upitnik roditeljskog nadgledanja, Parental Monitoring Scale; Small, 1993) • Privrženost roditeljima (Inventar privrženosti roditeljima i vršnjacima, IPPA, Armsden i Greenberg, 1987. ) • Odnos s roditeljima, odnos s vršnjacima (Marshov upitnik samoopisivanja II – SDQ II, Marsh, 1992. ) • Vršnjački pritisak (Upitnik percipiranog vršnjačkog pritiska, Sušac, Rajhvajn Bulat i Ajduković, 2016) • Odnos prema školi (Upitnik odnosa prema školi, Sušac, Rajhvajn Bulat i Ajduković, 2016)

Doživljaj materijalne situacije obitelji iz perspektive adolescenata i nepoželjni životni događaji

Zašto naglasak na subjektivnoj procjeni ekonomskih teškoća? • Subjektivne mjere ekonomskih teškoća bolje od objektivnih u predikciji psihosocijalne dobrobiti/rizika adolescenata: • percepcija financijskih poteškoća obitelji nije samo mjera financijske situacije, već odražava i psihološko značenje koje joj se pridaje • varijable koje opisuju materijalni status obitelji, odnosno financijski pritisak kojem je obitelj izložena, nisu samo sociološke varijable, već imaju i svoju psihološku dimenziju

Procjena materijalne situacije obitelji u odnosu na druge (1. razred) 19, 7% 11, 1% 69, 2% Ispodprosječna Prosječna Iznadprosječna

Procjena materijalne situacije obitelji u odnosu na druge (1. razred) • 36, 3% je onih koji su ponekad 11, 1%ili češće zabrinuti 19, 7% zbog materijalne situacije obitelji, a čak 9% ih je često zabrinuto • 13, 2% percipira novac kao izvor sukoba u obitelji • 8, 4% smatra da su odnosi u njihovoj obitelji narušeni zbog problema s novcem 69, 2% Ispodprosječna Prosječna Iznadprosječna

Nepovoljni životni događaji • Ranija istraživanja su pokazala da je prisutnost nepovoljnih životnih događaja rizični čimbenik za psihosocijalni razvoj djece i mladih te da rizik raste s porastom broja nepovoljnih životnih događaja • Kao indikatori nepovoljnih životnih događaja u ovom istraživanju korišteni su: • • • Rastava ili razvod roditelja Tjelesna bolest ili ozljeda člana uže obitelji Psihički problem(i) člana uže obitelji Smrt bližeg člana obitelji Problemi s ovisnostima (klađenje, kockanje, alkohol ili droga) člana uže obitelji Sukob sa zakonom člana uže obitelji Doživljavanje psihičkog zlostavljanja u obitelji Doživljavanje tjelesnog zlostavljanja u obitelji Svjedočenje nasilju između roditelja

Prisutnost nepovoljnih životnih događaja u skupinama mladih s ekstremno visokim i niskim procjenama ekonomskih teškoća (2. razred) Bez doživljaja ekonomskih teškoća (n = 222) Prisutan doživljaj izrazitih ekonomskih teškoća (n = 215) Rastava ili razvod roditelja 3, 1% 11, 8% Tjelesna bolest ili ozljeda člana uže obitelji 21, 7% 37, 7% Psihički problem(i) člana uže obitelji 5, 3% 20, 1% Smrt bližeg člana obitelji 32, 4% 37, 9% Problemi s ovisnostima člana uže obitelji 3, 1% 14, 8% Sukob sa zakonom člana uže obitelji 2, 6% 10, 0% Psihičko zlostavljanje 10, 6% 39, 7% Tjelesno zlostavljanje 16, 2% 30, 0% Svjedočenje nasilju između roditelja 13, 2% 41, 3%

Subjektivna dobrobit

SUBJEKTIVNA DOBROBIT stabilna u razdoblju od 3 godine Nezadovoljni Relativno zadovoljni Jako zadovoljni 1. razred 5% 2. razred 5, 2% 19, 8% 3. razred 75% 3, 9% 75% 16, 9% 78, 2% 16, 6%

SUBJEKTIVNA DOBROBIT Nezadovoljni • Učenici su najmanje zadovoljni svojim izgledom i školom, a Relativno zadovoljni 2. razred 1. razred Jako zadovoljni najviše su zadovoljni obitelji i prijateljima te materijalnim 5, 2% 5% (kućom/stanom u kojem žive i stvarima dobrima koje 16, 6% posjeduju) 19, 8% • Lošiju subjektivnu dobrobit imaju mladi čiji roditelji nisu u braku/izvanbračnoj zajednici te mladi koji procjenjuju da 3. razred je materijalna situacija njihove obitelji ispodprosječna 75% 78, 2% 3, 9% 16, 9% • Mladići su općenito zadovoljniji svojim životom, pri čemu su rodne razlike najveće u trogodišnjim strukovnim školama (djevojke iz tih škola imaju značajno najniže zadovoljstvo 75% životom)

Internalizirani i eksternalizirani problemi u 3 vala istraživanja

INTERNALIZIRANI PROBLEMI Postotak mladih s ozbiljnim simptomima 25 20 20, 3% 15 10 15, 6% 15, 3% 12, 8% 13, 4% 10, 3% 9, 6% 11, 6% 10, 7% 5 0 Depresivnost Anksioznost 1. RAZRED 2. RAZRED Stres 3. RAZRED

INTERNALIZIRANI PROBLEMI Postotak mladih s autoagresivnim ponašanjem/mislima 20 20% 18 16 14 12 10 18, 6% 18, 7% 15, 7% 13, 5% 11, 5% 8 6 4 2 0 Namjerno se povrijedio/la 1. RAZRED Razmišljao/la o tome da počiniš samoubojstvo 2. RAZRED 3. RAZRED

INTERNALIZIRANI PROBLEMI Postotak mladih s autoagresivnim ponašanjem/mislima 20 18 ü Internalizirani problemi češći kod: 16 14 12 20% 18, 6% 18, 7% 15, 7% 13, 5% o djevojaka (pogotovo 11, 5% onih iz 3 -god. škola) 8 o mladih koji ne žive s oba roditelja 6 o mladih koji percipiraju da je njihova obitelj lošijeg 4 2 materijalnog statusa od obitelji vršnjaka 10 0 Namjerno se povrijedio/la 1. RAZRED Razmišljao/la o tome da počiniš samoubojstvo 2. RAZRED 3. RAZRED

RIZIČNA PONAŠANJA Postotak mladih koji su JEDNOM MJESEČNO ILI ČEŠĆE počinili barem jedno normativno nepoželjno ponašanje 59, 5% 60 50 56, 6% 40 30 20 10 0 Normativno nepoželjna ponašanja 1. RAZRED 2. RAZRED 3. RAZRED

RIZIČNA PONAŠANJA Najčešća normativno nepoželjna ponašanja (više puta mjesečno ili češće) 37, 7% Pio pivo, vino ili žestoka alkoholna pića 20, 4% Napio se 21, 8% 28, 5% Pušio cigarete 15, 9% Ostao vani do jutra 0 1. RAZRED 5 10 2. RAZRED 15 49, 2% 43, 8% 34, 4% 37% 27, 2% 22, 9% 20 3. RAZRED 25 30 35 40 45 50 55

RIZIČNA PONAŠANJA Postotak mladih koji iskazuju barem jedno rizično seksualno ponašanje 35 33% 30 25 22, 7% 20 15 13, 5% 10 5 0 1. RAZRED 2. RAZRED 3. RAZRED

RIZIČNA PONAŠANJA Neka rizična seksualna ponašanja 4, 9% Spolni odnos bez ikakve zaštite 11, 0% 18, 4% 5, 2% Spolni odnos pod utjecajem alkohola ili droge 9, 6% 17, 0% 5, 1% Spolni odnos na jednu noć 8, 2% 13, 4% 0 1. RAZRED 5 2. RAZRED 10 3. RAZRED 15 20

EKSTERNALIZIRANI PROBLEMI I RIZIČNA PONAŠANJA Postotak mladih koji su JEDNOM MJESEČNO ILI ČEŠĆE počinili barem jedno ponašanje iz pojedine kategorije 16 14 12 10 14, 2% 12% 10, 1% 8 9% 6 4 4, 4% 2 0 Kockanje 1. RAZRED Vršnjačko nasilje 2. RAZRED 3. RAZRED

EKSTERNALIZIRANI PROBLEMI I RIZIČNA PONAŠANJA Postotak mladih koji su JEDNOM MJESEČNO ILI ČEŠĆE počinili određeno ponašanje 11, 2% Klađenje na sportske rezultate 13, 3% 9, 4% 7, 1% Verbalno vršnjačko nasilje 5, 9% 2, 5% 0 1. RAZRED 2 4 2. RAZRED 6 3. RAZRED 8 10 12 14

EKSTERNALIZIRANI PROBLEMI I RIZIČNA PONAŠANJA Postotak mladih koji su NEKOLIKO PUTA GODIŠNJE ILI ČEŠĆE počinili barem jedno ponašanje iz pojedine kategorije 18 16 14 12 10 15, 3% 14, 8% 12, 7% 16, 4% 14, 5% 11, 9% 8 6 4 12, 1% 6, 7% 5% 2 0 Prekršajna i lakša delinkventna ponašanja Nasilje u obitelji i bliskim odnosima 1. RAZRED 2. RAZRED Korištenje ili zlouporaba psihoaktivnih tvari 3. RAZRED

EKSTERNALIZIRANI PROBLEMI I RIZIČNA PONAŠANJA Postotak mladih koji su NEKOLIKO PUTA GODIŠNJE ILI ČEŠĆE počinili određeno ponašanje 12% 11, 4% Verbalno nasilje prema odraslim članovima obitelji 4, 7% Crtanje/pisanje grafita 5, 2% 1, 4% 6, 8% 7, 6% Konzumacija kanabinoida 13, 6% 9, 2% 0 1. RAZRED 2 4 2. RAZRED 6 8 3. RAZRED 10 12 14 16

EKSTERNALIZIRANI PROBLEMI I RIZIČNA PONAŠANJA mladih koji su NEKOLIKO ponašanjima PUTA GODIŠNJE ILI ü Mladići su. Postotak skloniji normativno nepoželjnim (posebno mlađi iz počinili određeno ponašanje trogodišnjih škola), ČEŠĆE rizičnom seksualnom ponašanju, vršnjačkom nasilju, kockanju, počinjenju prekršajnih i lakših delinkventnih djela te zlouporabi 12% Verbalno nasilje prema odraslim psihoaktivnih tvari (u konzumaciji razlike izraženije s dobi) 11, 4% članovima obitelji ü Djevojke češće čine nasilje u obitelji i bliskim odnosima (partnersko nasilje!) 4, 7% 6, 8% mladi iznadprosječnog ü Najviše kockaju i normativno se nepoželjno ponašaju 5, 2% Crtanje/pisanje materijalnog statusa grafita 1, 4% ü Stariji učenici iznadprosječnog materijalnog statusa čine više prekršajnih i lakše delinkventnih djela 7, 6% Konzumacija 13, 6% ü Vršnjačkom nasiljukanabinoida su skloniji mladi i ispodprosječnog i iznadprosječnog materijalnog statusa, a isti trend se pokazuje i u višim 9, 2% razredima u slučaju rizičnog seksualnog ponašanja 0 2 4 6 8 10 12 14 16 ü Mladi iz obitelji ispodprosječnog statusa 1. RAZRED materijalnog 2. RAZRED 3. RAZREDčine više nasilja u obitelji i bliskim odnosima, a u višim razredima i više konzumiraju psihoaktivne tvari

EKSTERNALIZIRANI PROBLEMI I RIZIČNA PONAŠANJA Postotak mladih koji su NEKOLIKO PUTA GODIŠNJE ILI ČEŠĆE počinili određeno ponašanje ü Općenito su eksternalizirani problemi i rizična ponašanja najviše 12% Verbalno nasilje prema odraslim 11, 4% zastupljeni kodobitelji učenika trogodišnjih 4, 7% strukovnih škola, pri čemu članovima razlike između učenika različitih srednjoškolskih usmjerenja u nasilnim ponašanjima opadaju s dobi 5, 2% 6, 8% Crtanje/pisanje grafita 1, 4% ü Kod mladih čiji roditelji nisu u braku/izvanbračnoj zajednici češća 7, 6% su normativno nepoželjna ponašanja, zlouporaba psihoaktivnih Konzumacija kanabinoida 13, 6% 9, 2% djela tvari te počinjenje prekršajnih i lakših delinkventnih 0 1. RAZRED 2 4 2. RAZRED 6 8 3. RAZRED 10 12 14 16

Kako čimbenici različitih mikro sustava objašnjavaju subjektivnu dobrobit i probleme mladih?

Strukturalni i socijalni resursi i rizici obitelji – obrazovanje, struktura obitelji, izloženost stresorima, socijalna podrška Ulaganje u obrazovanje djece Obrazovna očekivanja od djeteta - +/+ Ekonomske poteškoće obitelji + + Ekonomski pritisak Strukturalna obilježja škole Slaba motivacija za obrazovanje Slaba privrženost školi Niska obrazovna očekivanja Povijest školskog neuspjeha Sukobi u obitelji Obiteljska nestabilnost + Emocionalni stres roditelja +/+ Akademske poteškoće i napuštanje škole + + Neodgovarajuće roditeljstvo (nasilno, nedosljedno, neuključeno) + + Adolescentov doživljaj i iskustvo ekonomskih problema u obitelji + + Biološki, psihološki i socijalni resursi i rizici adolescenta – spol/rod, obilježja ličnosti, kognitivne sposobnosti, odnos s roditeljima, odnos s vršnjacima Psihosocijalne poteškoće (internalizirani/ eksternalizirani problemi, rizična ponašanja) i subjektivna dobrobit

Što predviđa/objašnjava subjektivnu dobrobit i internalizirane probleme mladih? SUBJEKTIVNA DOBROBIT Spol • muški spol Materijalna situacija i nepovoljni životni događaji • • perc. materijalnih poteškoća obitelji nepovoljnih životnih događaja Ličnost i kognitivne sposobnosti • • neuroticizam ekstraverzija Obiteljski čimbenici • • • roditeljski nadzor privrženost roditeljima bolji odnos s roditeljima Vršnjački čimbenici • bolji odnos s vršnjacima oba spola Odnos prema školi • pozitivniji odnos prema školi INTERNALIZIRANI PROBLEMI • ženski spol • lošija materijalna situacija obitelji značajna, ali djeluje preko roditelja na adoles. nepovoljnih živ. dog. • • • neuroticizam kog. sposob. za depresivni spektar • češće nasilje u obitelji (posebno psihičko zlostavljanje djeteta) • negativniji odnos prema školi

Što predviđa/objašnjava rizična ponašanja i eksternalizirane probleme mladih? RIZIČNA PONAŠANJA EKSTERNALIZIRANI PROBLEMI Spol • muški spol (osim za konzumaciju psihoak. tv. ) Materijalna situacija i nepovoljni životni događaji • • lošija materijalna situacija obitelji značajna, ali djeluje preko roditelja na adolescente nepovoljnih živ. dog. (osim za kockanje) Ličnost i kognitivne sposobnosti • • • ekstraverzija otvorenost za ovisnosti ugodnost Obiteljski čimbenici Vršnjački čimbenici Odnos prema školi • muški spol (ženski za nasilje u bliski odnosima), razlike se smanjuju s dobi • ugodnost • • roditeljski nadzor češće nasilje u obitelji (posebno psihička agresija i svjedočenje nasilju između roditelja) • vršnjački pritisak na rizična ponašanja • roditeljski nadzor • • • vrš. pritisak na rizična ponašanja vrš. pritisak na društveno poželjna ponašanja za NNP bolji odnos s vrš. suprotnog spola (osim za kockanje) lošiji odnos s vrš. istog spola za RSP • negativniji odnos prema školi (osim za nasilje u obitelji i bliskim odnosima) •

Daljnji planovi za analize i dublje razumijevanje dobivenih rezultata • Objašnjavanje razvojnih puteva mladih kod kojih internalizirani i/ili eksternalizirani problemi padaju, rastu ili stagniraju s dobi – što doprinosi promjeni kroz vrijeme? • npr. koji čimbenici objašnjavaju i doprinose smanjivanju internaliziranih problema od srednje ka kasnoj adolescenciji? • Dublje razumijevanje pojedinih problema u ponašanju i/ili doživljavanju (npr. autoagresivno ponašanje koje se rjeđe istražuje) • Koja je uloga ekonomskih pritisaka i stresa koje majke doživljavaju u njihovom roditeljstvu i posredno psihosocijalnoj prilagodbi djece te koji zaštitni čimbenici ublažavaju učinke tih stresora? • Koji zaštitni čimbenici mogu anulirati djelovanje ekonomskih teškoća na probleme u ponašanju i doživljavanju adolescenata? • Kako kognitivne sposobnosti i osobine ličnosti mogu moderirati djelovanje ekonomskih teškoća i roditeljskih ponašanja u psihosocijalnom razvoju mladih? • Što doprinosi većoj otpornosti adolescenata i njenom razvoju kroz vrijeme? • Kako odnos prema školi djeluje kao zaštitni čimbenik u psihosocijalnom razvoju mladih, njihovom akademskom postignuću i aspiracijama? • Koja je uloga strukturalnih obilježja škole i ekonomskih resursa lokalne zajednice u psihosocijalnoj prilagodbi djece i akademskim poteškoćama? • …

HVALA NA PAŽNJI Konferencija prilagodba mladih iuobrazovni riziku od siromaštva” Ekonomske Simpozij teškoće „Psihosocijalna obitelji, psihosocijalni problemi ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize Zagreb, 30. svibnja 2019.