Djeca s komunikacijskim iili jezino govornim potekoama u

Djeca s komunikacijskim i/ili jezično govornim poteškoćama u SDŽ-i HLD Podružnica SDŽ-e Sekcija predškolskih logopeda Snježana Mihanović, prof. i Dragan Lisica, prof. Split, 2/2013.

Važnost rane komunikacije � nužna je za djelovanje na svijet i ljude (manipulacija okolinom), � osnova je za usvajanje jezika i govora � nužna je za intelektualni razvoj i učenje (razvoj mentalnih procesa 9, � nužna je za socijalizaciju (prilagodba okolini)

Zbog čega dijete komunicira ? Zašto? Za koje funkcije? � Želi zapovijedati (traži: premet, aktivnost ili odbija i protestira…) � Želi se deklarirati (izjašnjava se) i želi: dobiti pažnju druge osobe na nekom zajedničkom predmetu, � Dobiti pažnju ili združiti pažnju ili podijeliti iskustvo znak je zdrave/uredne komunikacije i… � Bitan preuvjet za učenje riječi (Tomasello i Todd, 1983. , prema Ljubešić, 2004. )

Kojim sredstvima dijete komunicira ? � vokalizacijom � gestom � riječju � pogledom (slogom)

Kako dijete komunicira ? � Predintencijski ( OKOLINA prepoznaje poruku na temelju situacije ili ponašanja /plače=gladno je), � Intencijski (s namjerom) (DIJETE aktivno i ciljano šalje poruku roditelju / prilazi i ljubi ga = mama/tata volim te!) � Prije nego počne govoriti dijete KOMUNICIRA � Uredan razvoj: 8 -10. mjeseca

Omjer imperativnih i deklarativnih funkcija ( Cepanec, 2010. )

Atipičan razvoj (Cepanec, 2010. )

Što je to usporeni govorno-jezični razvoj? � To je govorno-jezični razvoj koji kod pojedinog djeteta teče usporeno, � Odnosi se na djecu koja imaju uredan kognitivni razvoj i perceptivni razvoj, � Pojam usporeni govorno-jezični razvoj odnosi se na radoblje od 2. i 4. godine, � Govorno-jezična poteškoća može zahvatiti govorno razumijevanje ili produkciju ili pak kombinaciju i jednog i drugog

Znakovi UGJ-a razvoja �U prvoj godini se spontano glasa manje od svojih vršnjaka. Ne pokušava oponašati riječi odraslih. � S 2 godine se ne služi raspoznatljivim riječima, nego nerazumljivo “mumlja”. Ne služi se raznovrsnim glasovima govora. Ne povezuje riječi, npr. ”mama piti”. � S 3 godine otežano uči male dječje pjesmice. Rečenice su najviše dvočlane. Ne raste opseg i raznovrsnog rječnika. Ne postavlja pitanja i ne koristi raznovrsne rečenice. � S 4 godine ima nerazumljiv govor, teško se sporazumijeva. Rječnik i rečenične strukture su siromašne. Pokazuje teškoće u postavljanju pitanja i odgovaranju na pitanja.

Do kakvih smo saznanja došli prikupljenim podatcima?

Uzorak – predškolske ustanove � Grad Split (3): Cvit Mediterana, Marjan i Radost (cca 4. 000 djece) � Županija (6): Bili cvitak (Sinj), Cvrčak (Solin), Vanđela Božitković (otok Hvar), Kaštela, Omiš i Pčelica ( Vrgorac) (cca: 3. 500 djece) �neobuhvaćeno (cca): 4. 500 djece(37, 5%)

Što je pobrojano? 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Broj djece usporenog jezično-govornog razvoja* Spol Kronološka dob Vrste programa Združena pažnja Gesta pokazivanja Simbolička igra Razumijevanje govora Razvoj rečenice Terapija

Broj djece UGJR U SDŽ U 2013. KD: 2; 0 — 4; 0 godina * 1. Grad Split 31 2. Županija 23 Σ 54

Broj djece UGJR u SDŽ u 2009. Vrtići KD= 2 - 4 Σ 1) KD=4 -6 Σ 2) 5/5/9/2 21 3/0/10/0 13 Σ 1, 2) 34 4 4 3 3 7 Sinj, Vrg 0/1 1 2 Makarska, Omiš 1/0 1 4/0 4 5 1 1 0 0 1 21* 49* Split(4/4) Kaštela Hvar Σ(1 -10) 28

1. Usporedna tabela broja djece UJGR-a u dobi od 2. -4. godine* 2009 2013. porast* 1. Grad Split 21 31 10 2. Županija 7 23 16 28 54 26 (48%) ∑

2. Spol ispitanika muški ženski ∑ 1. Grad Split 26 5 31 2. Županija 18 5 23 10 54 ∑ 44 (81%)

3. Kronološka dob ispitanika 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. ∑ 1. Split 0 10 19 2 0 31 2. Županija 1 9 6 5 2 23 1 19 25 7 2 54 ∑

4. Vrste programa u predškolskim ustanovama Jasl 10 -h 8 -h 6 -h 5 -h ∑ 1. Split 13 11 0 7 0 31 2. Županija 12 5 0 1 5 23 ∑ 25 16 0 8 5 54 (46%)

Što čini predgovorni razvoj u djeteta? a) b) c) d) Kvaliteta brbljanja/gukanja Sposobnost združivanja pažnje Govorno razumijevanje/razumijevanje riječ Uredna progresija igre

Značaj predgovornog razvoja : brbljanje (a) � KANONIČKO BRBLJANJE posljednji stadij brbljanja (7 -10. mj), � svojstven samo ljudima, njegov slog fonološki je sličan riječima, � roditelji mu pridaju značenje riječi, te tako kreiraju povoljne okolnosti za jezični razvoj, � Odgođena pojava kanoničkog brbljanja prvi je upozoravajući znak za zakašnjeli GJ razvoj

Značaj predgovornog razvoja: združena pažnja (b) � ZDRUŽENA PAŽNJA je završnica dugog procesa započetog interakcijama dojenčeta licem u lice s odraslim (9 -12. mj) � Ona je i početna točka u komunikaciji s vanjskim svijetom, � Ona za dijete znači sposobnost slijeđenja tuđeg pogleda na nekom predmetu/osobi ili geste pokazivanja, � Ona znači i sposobnost skretanja pažnje odraslih na željene aktivnosti, � Kao i sposobnost donošenja i pokazivanja predmeta s željom da se podijeli iskustvo,

5. Združena pažnja DA začetak NE ∑ 1. Split 25 4 2 31 2. Županija 15 0 8 23 40 4 10 (18%) 54 ∑

6. Gesta pokazivanja DA NE ∑ 1. Split 23 8 31 2. Županija 15 8 23 38 16 (30%) 54 ∑

Značaj predgovornog razvoja: razvoj igre (d¹) � Viša razina kombinatoričke igre znak je boljeg govornog razumijevanja i povezan je s ranijom pojavom govora (Bloom, 1993. ), � uredna progresija do simboličke igre, znak je urednog kognitivnog razvoja (simboličke sposobnosti)- temelj za razvoj jezika, � Izostanak progresije igre tijekom 2. godine znak je za rani – preventivni logopedski tretman s ciljem poticanja razvoja kombinatoričke i simboličke igre (Ljubešić, 2004. )

7. Simbolička igra DA NE ∑ 1. Split 14 17 31 2. Županija 13 10 23 27 27 (50%) 54 ∑

Značaj predgovornog razvoja: razumijevanje riječi/govora (c) � RAZUMIJEVANJE RIJEČI prethodi urednom razvoju produkcije riječi ( 2. godina), � Ono predstavlja krunu razvoja djetetove senzorike (slušanja, gledanja) i (rečene) združene pažnje, � Razumjeti riječ znači razumjeti je nezavisno od situacije, � Najmanje napreduju u porastu riječi djeca koja imaju najslabije razumijevanje.

8. Razumijevanje govora DA NE ∑ 31 1. Split 13 18 2. Županija 12 11 23 25 29 (54%) 54 ∑

9. Rečenica 1. Split 2. Županija ∑ DA NE ∑ 14 17 31 3 17 20(-3) 17 34(63%) 51 (-3)

10. Terapija * 1. Split 2. Županija ∑ Log/v Log/p Log* Re/v Re/p Re* ∑ 2/16 ______ 18 9 2 0 5 0 33* 12 2 3 3 4 0 24* 14/30 11 5 3 9 0 57*

Umjesto zaključka (1/2) � Projektom je obuhvaćeno nešto više od polovice djece predškolske dobi (7. 500), što je s ostalima? � Broj djece usporena jezično-govorna razvoja (UJGR) raste iz godine u godinu; sadašnji broj od 54 djece odnosu na 2009. < 48%) � Riječ je uglavnom o dječacima (81%), � Jaslični program pohađa 46 % ispitanika,

Umjesto zaključka (2/2) � Združenu pažnju nema 18% (10/54)ispitanika, � Gesta pokazivanja izostaje kod 30% (16/54) ispitanika, � Simboličku igru nije razvilo (50% (27/54) ispitanika, � S razumijevanjem govora ima poteškoće 54% (29/54) ispitanika � a nerazvijenu rečenicu 63%(34/54) ispitanika, � Ako je izostajanje simboličke igre kriterij za ranu logopedsku terapiju (Ljubešić, 2005. )… tada…

HVALA NA PAŽNJI!