DIVLJE IVOTINJE DIVLJE IVOTINJE Naziv divlje ivotinje koristi

DIVLJE ŽIVOTINJE

DIVLJE ŽIVOTINJE Ø Naziv divlje životinje koristi se u pravilu za životinje koje žive u svom prirodnom staništu, podalje od čovjeka. U svakodnevnom govoru, pojedine vrste divljih životinja nazivaju se prema srodnim vrstama koje su domesticirane. Iako to nije jedina vrsta koju bi se moglo ubrajati u ovu skupinu. Danas bi se divljim konjima mogli nazvati još samo Pševalskijevi konji, no naziv se u širem smislu koristi i za mustange, iako su ustvari potomci domesticiranih konja koji su se kasnije odvojili od čovjeka i vratili se životu u prirodi.

ŽIVOTNI PROSTOR Ø Gotovo svuda na svijetu postoje divlje životinje, no najmanje divljih životinja još živi u divljini koju nije čovjek na neki način preoblikovao. Svaka životinjska vrsta ima određene potrebe u odnosu na okoliš , koje su u dovoljnoj mjeri zadovoljene i u područjima koje je čovjek prilagodio svojim potrebama. Neke su životinje čak razvile naviku korištenja prednosti blizine čovjeka. S druge strane, ljudske aktivnosti razorile su, ili u najmanju ruku osjetno smanjile površine na kojima inače žive divlje životinje.

VUK Ø Sivi vuk je najveći pripadnik porodice pasa. Najveći vukovi žive na sjeveru , dok su predstavnici južnijih populacija upola manji. Prosječna je masa odrasloga vuka s područja Hrvatske 31 kg. Od vrha nosa do vrha repa dugački su prosječno 170 cm (rep = 42 cm), a prosječna im je visina u grebenu 70 cm.

VUK Ø U Hrvatskoj mu je boja krzna uvijek siva; leđa i rep su tamnosive boje koja prema trbuhu i nogama prelazi u svijetlosivu. Na prednjoj strani podlaktice najčešće ima tamnu prugu, iako su pronađeni i primjerci bez nje. U različitim dijelovima svijeta žive vukovi kojima boja varira, u rasponu od bijele, preko svijetlosmeđe, crvenkaste, do sive i crne.

VUK

SMEĐI MEDVJED Ø Naseljava prostrana planinska područja obrasla šumom. Naraste u dužinu i do 220 cm, a u visinu do 130 cm. Može biti težak i preko 300 kg. Glava, vrat, trup i noge su izuzetno snažne. Zubi mrkog medvjeda su tupasti jer su prilagođeni uglavnom biljnoj hrani, osim očnjaka koji su oštri i jaki i predstavljaju strašno oružje. Noge se završavaju jakim kandžama, kojim se odlično služi pri hranjenju.

SMEĐI MEDVJED Ø Medvjed je svežder. Zahtjeva istovremeno hranu i biljnog i životinjskog porijekla. Od biljne hrane jede razne nadzemne dijelove biljaka, plodove grmlja i drveća i razne žitarice. Od hrane životinjskog porijekla jede razne insekte i njihove razvojne forme, gmizavce, sitne glodare i lešine svih vrsta. Napada i domaću stoku, ali samo ako nema drugog načina da zadovolji svoje potrebe za mesom.

DIVLJA SVINJA Ø Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima. Dugi su 28 cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek rode, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

DIVLJA SVINJA Ø Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže.

Ø IZRADIO: DANIEL VIDOVIĆ 6. c