DINAMIKA OBITELJSKOG NASILJA Drutvo za psiholoku pomo SADRAJ

DINAMIKA OBITELJSKOG NASILJA Društvo za psihološku pomoć

SADRŽAJ PREDAVANJA n n Činjenice o nasilju u obitelji Ciklus nasilja u partnerskim odnosima Alkohol i obiteljsko nasilje Žene i nasilje u obitelji

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (2003; 2009; 2015) Članka 4. Nasilje u obitelji je: – svaka primjena fizičke sile ili psihičke prisile na integritet osobe, – svako drugo postupanje jednog člana obitelji koje može prouzročiti ili izazvati opasnost da će prouzročiti fizičku i psihičku bol, – prouzročenje osjećaja straha ili osobne ugroženosti ili povrede dostojanstva, – fizički napad bez obzira da li je nastupila tjelesna ozljeda ili ne, – verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi načini grubog uznemiravanja, – spolno uznemiravanje, – uhođenje i svi drugi načini uznemiravanja, – protupravna izolacija ili ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja s trećim osobama, – oštećenje ili uništenje imovine ili pokušaj da se to učini.

Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji n n Vlada Republike Hrvatske je 2005. godine donijela Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji 2006. godine donesene su izmjene i dopune Protokola Nacionalna strategije zaštite od nasilja u obitelji 2008. do 2010. godine Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, 2011. do 2016. godine

Pretpostavke sistemskog pristupa suzbijanju nasilja u obitelji 1. Nasilje u obitelji se može objasniti samo interaktivnim međuodnosom faktora više razina 2. Nasilje u obitelji ima posljedice na sve razine – od individualne do društvene 3. Suzbijanje nasilja u obitelji moguće je samo koordiniranim i upornim djelovanjem svih čimbenika 4. Nasilje u obitelji je vrlo skupo 5. Rad s nasiljem u obitelji snažno djeluje na stručnjake

ŠTO JE NASILJE U OBITELJI? n n n Nasilje u obitelji je skup ponašanja koja imaju za cilj kontrolu nad drugim osobama upotrebom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem. Nasilje uvijek pretpostavlja zloupotrebu moći u odnosima koji se ne temelje na jednakosti. Najčešći oblici nasilja u obitelji: tjelesno nasilje, emocionalno zlostavljanje, seksualno nasilje i zlostavljanje i materijalno ili radno iskorištavanje. Svi oblici nasilja mogu se koristiti nad najčešćim žrtvama nasilja u obitelji – djecom, ženama, ostarjelima, osobama s posebnim potrebama Pojedinac može biti izložen nasilju u obitelji tijekom svog cijelog života, od djetinjstva do duboke starosti.

Svijest o nasilju kao problemu je nova pojava! n 60 -tih godina problem zlostavljane djece (Kempe i sur. 1962) n 70 -tih godina nasilje nad ženama i nasilje u partnerskim odnosima n 80 -tih godina seksualno zlostavljanje djece n 90 -tih nasilje nad starijim osobama u obitelji

Veza obiteljskog nasilja i okoline n Postoji međugeneracijski prijenos nasilja u obitelji n Postoji jasna povezanost između nasilja u obitelji i količine nasilja u društvu, uključujući nasilje u medijima n Nasilje uvijek predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava.

Kako se objašnjava nasilje u obitelji? n Nasilje u obitelji se može objasniti interaktivnim djelovanjem većeg broja činitelja n obilježja obitelji kao sustava - dinamika, uloga i obrasci ponašanja u partnerskim odnosima između članova obitelji n individualne osobine žrtve i počinitelja - osobine ličnosti, razvojni put pojedinca, životni pogledi, vrijednosti i uvjerenja n društvena razina - norme lokalne zajednice, zakoni, provedba zakona, vrijednosni sustavi, tolerancija na nasilje ( “strukturalno rodno nasilje”)

Pozitivni učinci društvene reakcije na obiteljsko nasilje Pozitivan učinak na žrtvu Pozitivan učinak na počinitelja Pozitivan učinak na djecu Počinje vjerovati da je nešto moguće učiniti Razumije da krši zakon i Sprječava se eskalacija da se kriminalno ponaša nasilja i traumatizacija djeteta Smanjuje se njen osjećaj Uči da nasilje ima Dobiva poruku da je krivnje i srama negativne posljedice nasilje nedopustivo Shvatiti će da institucije rade u skladu sa zakonom Uči da obiteljsko nasilje nije njegova privatna stvar i “pravo” Prekida se međugeneracijski prijenos nasilja Moći će povratiti kontrolu nad svojim životom Možda će odustati od daljnjeg nasilja Dobiti će podršku i pomoć od stručnjaka Shvatit će da ima prava kao i drugi ljudi Vidi da nasilno ponašanje “ne prolazi Vidi da “netko” štiti roditelja-žrtvu i vjeruje u sustav

Tipologija nasilja u obitelji (Browne & Falshaw, 2002. ) n n n Uzajamno partnersko nasilje Hijerarhijsko nasilje u obitelji Paternalističko nasilje u obitelji Važno! n U svim ovim situacijama djeca trebaju podršku i tretman neovisno o tome jesu li direktno ili indirektno viktimizirani. Djeca koja ne dobiju takvu podršku će vjerojatno postati nasilni prema roditeljima, u partnerskim odnosima i rizična su da budu nasilna prema svojoj djeci u odrasloj dobi.

Tipologija nasilja u obitelji Uzajamno partnersko nasilje n Muškarac je nasilan, a partnerica mu uzvraća nasiljem. n U obitelji s djecom postoji rizik da oba roditelja budu nasilna prema djeci. n Prisutna djeca pate zbog izloženosti uzajamnom nasilju roditelja. n U takvim obiteljima i otac i majka su nasilnici.

Tipologija nasilja u obitelji Hijerarhijsko nasilje u obitelji n Otac je nasilan prema majci, majka je nasilna prema djeci, ali ne uzvraća agresivno nasilnom ocu. n U nekim slučajevima i otac može biti nasilan prema djeci. n Otac je glavni počinitelj nasilja u obitelji, a majka može biti ne samo žrtvom već i nasilnicom.

Tipologija nasilja u obitelji Paternalističko nasilje u obitelji n Majka u obitelji ima isti status kao i djeca. Otac se prema njoj odnosi kao zavisnoj i slaboj. n Djeca koja doživljavaju majku kao bespomoćnu u nekim okolnostima mogu postati nasilna prema njoj. n U tim obiteljima majka je žrtva i ima veliku potrebu za podrškom i tretmanom, a otac je glavni nasilnik.

Privrženost i potrebe djece koja su izložena nasilju među roditeljima Roditelji/majke žrtve nasilja, zbog preopterećenja brigom o sigurnosti i zbog posljedica doživljenog nasilja (npr. depresija) mogu imati teškoća da: n budu emocionalno dostupni svojoj djeci n prate potrebe vlastite djece i odgovaraju na njih n iskažu empatiju prema djetetu i razumiju djetetovu ulogu i poziciju n razumiju da nije opravdano očekivati da ih djeca zaštite od nasilja ↓ Djeca takvih roditelja ne uspiju razviti osjećaj temeljnog povjerenja i sigurnosti što je osnova zdravog emocionalnog razvoja i odnosa u zreloj dobi

CIKLUS NASILJA U PARTNERSKIM ODNOSIMA

NASILJE U PARTNERSKIM ODNOSIMA n Nasilje nad ženom u obitelji je u pravilu sinonim za partnersko nasilje s o obzirom da su one gotovo deset puta češće žrtve nasilja u obitelji od muškaraca. n Nasilje nad ženama u obitelji očituje se u različitim oblicima, ali muškarci često kombinirano koriste različite oblike nasilja kako bi dokazali svoju moć što uključuje ponižavanje, kontrolu i uporabu sile. n Razvoj nasilja ima svoju pravilnost koja se temelji u promjeni bliskosti odnosa među partnerima.

CIKLUS NASILNOG DOGAĐAJA Nasilni događaj u partnerskim odnosima često ima tipični ciklus od tri faze: 1. Porast napetosti nasilnog partnera 2. Nasilni događaj (različitog intenziteta) 3. Smanjivanje napetosti praćeno (djelomičnim) uvidom u posljedice

CIKLUS NASILNOG DOGAĐAJA U TRI FAZE Prva faza: rastuća napetost Napetost među partnerima raste i žena je svjesna da je napad neizbježan • Javljaju se manji incidenti i pokušaji žene da učini sve kako bi izbjegla nasilje •

CIKLUS NASILNOG OGAĐAJA U TRI FAZE Druga faza: nasilni događaj • Trajanje nasilnog događaja može biti vrlo različito dolazi do nekontroliranog oslobađanja napetosti akumulirane u prvoj fazi • Kod žene se javlja šok, poricanje i nevjerica. Obično u ovoj fazi ne traži pomoć, osim ako nije teško ozlijeđena • Žene se obično vraća partneru odmah nakon primljene pomoći (75%) ili povlači podnesenu prijavu

CIKLUS NASILNOG OGAĐAJA U TRI FAZE Treća faza: žaljenje i ispričavanje (“medeni mjesec”) • Dio nasilnika u ovoj fazi pokazuje zgražanje nad sobom i kajanje zbog svog postupka • Svoje ponašanje opravdavaju nervozom zbog posla, pićem, ponašanjem djece i sl. • Spremni su se zakleti da se to nikada više neće ponoviti, pokazuju nježnosti i daju poklone • Žene iz brojnih razloga žele sačuvati zajednicu i spremne su povjerovati nasilniku - obično su impresionirane isprikama i žaljenja zbog nasilja • Iskustvo pokazuje da se praktički uvijek radi samo o privremenom zatišju i da će se nasilje vjerojatno opet ponoviti - ova faza obično postaje sve kraća između dva nasilna događaja

Razlike u doživljaju nasilnog događaja između muškarca i žene

Promjene u nasilnosti tijekom vremena

ALKOHOL I OBITELJSKO NASILJE

ULOGA ALKOHOLA U OBITELJSKOM NASILJU n Prema nekim istraživanjima, čak 50% nasilnika ima "tendencije alkoholizmu". n Veza nasilja i sklonosti zlouporabi alkohola: • Alkohol može povećati osobni osjećaj moći ("kad popije je hrabar") i stoga oni koji imaju slabu sliku o sebi mogu biti skloniji zlouporabi alkohola i agresivnom ponašanju u alkoholiziranom stanju. • Alkohol može služiti kao "samopomažuće" sredstvo za smanjivanje unutarnje napetosti koju imaju ciklički zlostavljači. • U alkoholiziranom stanju se obično pojača osjećaj ljubomore, što vodi povećanju nasilja.

ULOGA ALKOHOLA U OBITELJSKOM NASILJU (2) n Mnogi nasilnici koriste alkoholizirano stanje kao opravdanje za svoje ponašanje. n No, zlouporaba alkohola nije uzrok nasilničkom ponašanju uzrok je ličnost nasilnika i naučeno ponašanje: mnogi nasilnici su nasilni u trijeznom stanju i nastave s nasiljem nakon što prekinu sa zlouporabom alkohola. n Zlouporaba alkohola smanjuje kočnice u ponašanju koje osoba inače ima, tako utječe na promjene u načinu razmišljanja i stoga povećava vjerojatnost nasilja.

ŽENE U NASILNOM PARTNERSKOM ODNOSU

Zlostavljane žene najčešće šute i trpe n n 83% žena nikad nije zatražilo pomoć policije 94% žena nikada nije zatražilo pomoć savjetovališta 90% nikada nije zatražilo pomoć CZSS samo 8% žrtava je zatražilo liječničku pomoć iako je broj ozlijeđenih osoba veći

TRAUMATSKA VEZANOST ŽRTVE ZA NASILNIKA n Izrazita privrženost žrtve nasilniku se djelomično objašnjava traumatskim vezivanjem specifičnom emocionalnom povezanosti između žrtve i zlostavljača koja je posljedica cikličkog zlostavljanja: • Prvo, žrtva prolazi od potpune nemoći (u akutnoj fazi u kojoj je apsolutno moćan zlostavljač), do potpune moći (u fazi pomirenja) zlostavljanje se izmjenjuje s dobrim odnosom prema žrtvi • Drugo, postojanje dobrih faza "medenog mjeseca" je nepredvidivo. Pozitivne faze kod žene pobuđuju nadu u promjenu zlostavljača i snažan su motivator da se žena vrati natrag čak i nakon što je napustila zlostavljača

ŽENE POČINITELJICE NASILJA U OBITELJI Kao ni muškarci, tako i žene počiniteljice nasilja u obitelji nisu homogena skupina. Utvrđeno je da se mogu razlikovati žene koje su: 1. Primarno žrtve nasilja u obitelji koje su nasilne u samoobrani ili kao posljedica dugotrajne izloženosti nasilju (cca 80 do 90%) 2. Primarno počiniteljice i aktivne sudionice u uzajamnom nasilju u partnerskom odnosu (cca 10 do 20 %) Ovisno o tome prilagođava se tretman otklanjanja nasilničkog ponašanja. U prvom slučaju nužno je unijeti dio koji se odnosi na viktimizaciju i traumatizaciju te značaj koji imaju na nasilničko ponašanje.