DIGITALNI TRAGOVI Uguglaj svoje ime i ponosi se

DIGITALNI TRAGOVI

Uguglaj svoje ime i ponosi se time • Imate li vi ugled na internetu? Čime ste ga stvorili? Stvaraju li i vaši vršnjaci pozitivne slike o sebi na internetu? Možete li navesti primjer? Slijedi najava filma o djevojčici Maji koja marljivim i upornim radom ostvaruje ugled na internetu.

Slagalica za osnovnoškolce

• https: //www. youtube. com/watch? v=Vlj. JIQu PDSE

www. tagxedo. com pretvara riječi , novinske članke, slogane i teme, čak i vaši ljubavna pisma - u vizualno zapanjujuća oblike riječi.

DIGITALNO ODRASTANJE

Digitalni tragovi sve su internetske informacije, pozitivne i negativne, koje su ostavljene namjerno ili slučajno, a koje smo stavili sami ili netko za nas. Svaki put kad se koristimo nekom internetskom stranicom na koju se trebamo prijaviti, ostavljamo trag. Razne poruke, podatci na društvenim mrežama, fotografije, filmovi mogu biti lako dostupni velikomu broju nepoznatih ljudi, mogu biti podijeljeni, umnoženi. Upravo zbog toga se jednom ostavljeni trag teško može ukloniti.

Dobre strane digitalnoga doba: 1. Vrlo lako možeš doći do različitih informacija (online novine i različiti portali, Google, You. Tube, Wikipedija, Yahoo!, MSN). 2. Mnoge sadržaje možeš naučiti koristeći se internetom: tijekom rješavanja školskih projekata koristeći se mrežnom knjižnicom i bazom edukativnih materijala (Google Books, Google Znalac, e-knjiznica. carnet. hr, elektronickeknjige. com, Wikipedija, You. Tube) te učiti strane jezike korištenjem mrežnom školom stranih jezika. 3. Možeš lako komunicirati i družiti se s prijateljima i rođacima koji žive daleko od tebe pomoću društvenih mreža (Facebook, Twitter, Skype, Lync, Myspace, MSN. . . ) 4. Možeš se opustiti i zabaviti gledanjem filmova, utakmica ili koncerata te čitati o omiljenim osobama: You. Tube, djecamedija. org. 5. Možeš se zabavljati igrajući videoigre. 6. Možeš stvarati vlastite audiouratke ili videouratke. 7. Na internetu se vrlo lako mogu dijeliti različiti sadržaji što omogućava otkrivanje novih talenata (velik broj ljudi može vidjeti snimku nekoga tko lijepo pjeva, svira. . . ). 8. Možeš učiniti dobro djelo i pomoći nekomu sudjelovanjem i podržavanjem humanitarnih akcija. 9. Projekti u školi mogu biti mnogo zabavniji i zanimljiviji ako se primjenjuje tehnologija.

Loše strane digitalnoga doba: 1. Na internetu možeš primiti različite negativne poruke i sadržaje koji te mogu povrijediti, ismijati i nanijeti bol. 2. Ljudi se često skrivaju iza lažnih profila pa nikad nisi sasvim siguran s kim se dopisuješ. 3. Ako nisi dovoljno oprezan sa svojom lozinkom, netko može ukrasti tvoje podatke i u kratkome roku poslati ih velikomu broju ljudi ili u tvoje ime slati negativne poruke i sadržaje. 4. Sve što radiš na internetu, tamo trajno ostaje. 5. Kad komuniciraš internetom, manje vremena provodiš družeći se licem u lice. 6. Ljudi mogu neprimjereno govoriti kad su anonimni. 7. Ako tvoji korisnički računi, elektronička pošta i profili nisu dovoljno dobro zaštićeni, netko ih vrlo lako može zloupotrijebiti hakiranjem (neovlašteno pristupi tvojim podatcima i ukrade ih). 8. Negativne informacije (fotografije ili video neprimjerena sadržaja) o nekome na internetu se šire velikom brzinom. 9. Ljudi mogu postati ovisni o digitalnim medijima.

http: //www. petzanet. hr/Portals/0/Kurikulum/Igre/Modul 3/1. 2/index. html Učeći o sigurnosti na internetu učenici spoznaju što su digitalni tragovi te da mogu biti pozitivnog ili negativnog karaktera, ovisno o tome kako se prema njima odnosimo. Kroz igru će shvatiti da je za njihovu budućnost važno kakvog će taj trag karaktera biti. Bacanjem kocke igrač se kreće po poljima za dobiveni broj. Neka polja skrivaju pitanje. U slučaju točnog odgovora igrač ponovno baca kockicu i ide dalje bez posljedica. Međutim, ako krivo odgovori na zadano pitanje trag mu mijenja boju i postaje vidljiv. Cilj igre je doći do kraja, a da stopala, tj. trag igrača, izgledaju kao i na početku igre. Da bi to ostvarili moraju točno odgovoriti na pitanja do kojih dođu.

DIGITALNI TRAGOVI

Uguglajte svoje ime = Vaš životopis

Digitalni tragovi sve su internetske informacije, pozitivne i negativne, koje su ostavljene namjerno ili slučajno, a koje smo stavili sami ili netko za nas. Svaki put kad se koristimo nekom internetskom stranicom na koju se trebamo prijaviti, ostavljamo trag. Razne poruke, podatci na društvenim mrežama, fotografije, filmovi mogu biti lako dostupni velikomu broju nepoznatih ljudi, mogu biti podijeljeni, umnoženi. Upravo zbog toga se jednom ostavljeni trag teško može ukloniti. Izvor: www. petzanet. hr

DIGITALNO ODRASTANJE

Nevjerojatni čitač misli otkriva svoj „dar”

Dobre strane digitalnoga doba: 1. Vrlo lako možeš doći do različitih informacija (online novine i različiti portali, Google, You. Tube, Wikipedija, Yahoo!, MSN). 2. Mnoge sadržaje možeš naučiti koristeći se internetom: tijekom rješavanja školskih projekata koristeći se mrežnom knjižnicom i bazom edukativnih materijala (Google Books, Google Znalac, eknjiznica. carnet. hr, elektronickeknjige. com, Wikipedija, You. Tube) te učiti strane jezike korištenjem mrežnom školom stranih jezika. 3. Možeš lako komunicirati i družiti se s prijateljima i rođacima koji žive daleko od tebe pomoću društvenih mreža (Facebook, Twitter, Skype, Lync, Myspace, MSN. . . ) 4. Možeš se opustiti i zabaviti gledanjem filmova, utakmica ili koncerata te čitati o omiljenim osobama: You. Tube, djecamedija. org. 5. Možeš se zabavljati igrajući videoigre. 6. Možeš stvarati vlastite audiouratke ili videouratke. 7. Na internetu se vrlo lako mogu dijeliti različiti sadržaji što omogućava otkrivanje novih talenata (velik broj ljudi može vidjeti snimku nekoga tko lijepo pjeva, svira. . . ). 8. Možeš učiniti dobro djelo i pomoći nekomu sudjelovanjem i podržavanjem humanitarnih akcija. 9. Projekti u školi mogu biti mnogo zabavniji i zanimljiviji ako se primjenjuje tehnologija.

Loše strane digitalnoga doba: 1. Na internetu možeš primiti različite negativne poruke i sadržaje koji te mogu povrijediti, ismijati i nanijeti bol. 2. Ljudi se često skrivaju iza lažnih profila pa nikad nisi sasvim siguran s kim se dopisuješ. 3. Ako nisi dovoljno oprezan sa svojom lozinkom, netko može ukrasti tvoje podatke i u kratkome roku poslati ih velikomu broju ljudi ili u tvoje ime slati negativne poruke i sadržaje. 4. Sve što radiš na internetu, tamo trajno ostaje. 5. Kad komuniciraš internetom, manje vremena provodiš družeći se licem u lice. 6. Ljudi mogu neprimjereno govoriti kad su anonimni. 7. Ako tvoji korisnički računi, elektronička pošta i profili nisu dovoljno dobro zaštićeni, netko ih vrlo lako može zloupotrijebiti hakiranjem (neovlašteno pristupi tvojim podatcima i ukrade ih). 8. Negativne informacije (fotografije ili video neprimjerena sadržaja) o nekome na internetu se šire velikom brzinom. 9. Ljudi mogu postati ovisni o digitalnim medijima.

Budite oprezni pri objavljivanju na internetu: na društvenim mrežama, chatu ili blogu jer sve što objavite može biti izvađeno iz konteksta i zloupotrijebljeno. Drugi korisnici u vašim grupama nisu obvezni odnositi se prema vašim objavama s povjerljivošću tako da vaši podaci, vijesti i informacije koje objavite na stranicama društvenih mreža mogu biti proslijeđeni ili javno objavljeni!

Danas ne trebate pomoć Sherlocka Holmesa da biste nekoga pratili nekog. Dovoljno je prošetati internetom i na svakom ćete koraku naći puno digitalnih tragova koje su ljudi svjesno ili nesvjesno ostavili.

Teorija velikoga praska-Sheldon briše svoj digitalni trag

KVIZ http: //mediasmarts. ca/game/top-secretgrades-6 -8

KVIZ • https: //survey. vovici. com/se. ashx? s=705 E 3 ED 00 F 4536 E 1 • http: //www. brandingyou. com. au/blog/score -digital-footprint/

• Učenici uspravno sjede zatvorenih očiju s rukama položenima na stol. Učiteljica/učitelj im govori da će zamišljajući proći kroz jedan njihov digitalni dan. Učiteljica/učitelj im priča (ispod navedeni tekst), a oni „putuju“. Nasumce će odabrati nekog učenika da odgovori na pitanje koje postavlja (dodirnut će ga po ramenu, prozvati njegovo ime. . . ). Ležiš u krevetu. Vrijeme je da se probudiš jer trebaš ići u školu. Kad se prvi put koristiš nečim od tehnologije? Zašto? Dolaziš u školu. Možeš li se sada koristiti svojim omiljenim… (tablet, mobitel, TV, računalo…)? Zašto ne ili kako to da možeš? Za što ga sada koristiš? Došao si iz škole kući. Što sad radiš? Koristiš li se tehnologijom za pisanje zadaće, dopisivanje s prijateljima, istraživanje, stvaranje? Rabiš li više medija odjednom, npr. gledaš televiziju i pretražuješ internet istodobno? Učenici otvore oči te ih potaknemo na razgovor o tome što su otkrili razmišljajući o svome digitalnom danu. Zadnje, ali ne manje važno pitanje u ovoj vježbi glasi: Imaš li u svojoj sobi računalo, televizor i koristiš li se tabletom, mobitelom prije spavanja? Ako imaš, dogodi li ti se ponekad da „vrijeme jednostavno prođe“ i ti shvatiš kako je jako kasno? Što misliš, ima li to utjecaja na tvoje rezultate u školi i bi li oni bili bolji da si za to vrijeme, koje si „surfao“ / gledao televiziju / dopisivao se – spavao? Ima li to utjecaja na tvoje zdravlje?

• Facebook je najpopularnija društvena mreže koju je 4. veljače 2004. godine pokrenuo Mark Zuckerberg, student s Hardvarda. Danas ima preko milijardu korisnika.

• Twitter je društvena mreža koja se temelji na "tweetovima" od najviše 140 znakova. Osnovao ga je Jack Dorsey, 21. ožujka 2006. Danas Twitter broji preko 500 milijuna korisnika.

• Google+ je društvena mreža pokrenuta od strane Google Inc. 28. lipnja 2011. Povezan je sa Gmailom i Google tražilicom. Temelji se na dodavanju prijatelja i omiljenih stranica u krugove. Danas ima oko 500 miliona korisnika.

• Linked. In je društvena mreža koju većinom koriste poslovni ljudi. Pokrenuta je 5. svibnja 2003. od strane Linked. In Corporation. Danas broji oko 200 miliona ljudi.

• My. Space je društvena mreža koju je u kolovozu 2003. pokrenuo pop pjevač Justin Timberlake. Od 2003. je ova stranica posvećena glazbi, postajala sve popularnija. Popularnost joj je tokom godina oduzeo Facebook, a stranica danas ima oko 250 milijuna korisnika.

• Pinterest je društvena mreža koja se zasniva na objavljivanju i dijeljenju slika i fotografija. U ožujku 2010. godine pokrenuo ju je Ben Silbermann. Većinom je popularna od strane žena, ali ima i muških korisnika. Cjelokupni broj korisnika joj danas iznosi oko 20 miliona.

• Tumblr. je društvena mreža za objavljivanje blogova. Osnovao ju je David Karp 27. travnja 2007. Danas stranica broji oko 90 milijuna blogova s više od 39 milijardi ukupnih objava.

Izvori: • http: //www. internetsociety. org/your-digitalfootprint-matters • http: //mediasmarts. ca/ • http: //www. petzanet. hr/

• • • Djeca danas žive, mogli bismo reći, u okružju digitalnoga dijeljenja. Takav način života zauvijek mijenja koncepciju razmišljanja o privatnosti. U svijetu gdje su svi prijavljeni i sve što tada stvore može biti kopirano, zalijepljeno i poslano (podijeljeno) tisućama ljudi u minuti, privatnost prelazi granice značenja samoga čuvanja osobnih i privatnih informacija. Svaki put kad vaše dijete odlazi na svoje profile bez postavljenih privatnih postavki, nešto komentira, postavlja video, šalje slike, dijeli razne sadržaje, postaje transparentno širokoj masi korisnika. Život je u digitalnome okružju javan i ostaje trajno. Sve što je učinjeno online, ostavlja digitalni trag koji se prenosi i koji se ne može ukloniti. Trenutačni osjećaji koje su podijelili (bijes, sreća, ljubav itd. ), smiješna fotografija ili možda kakav šaljivi video snimljen s prijateljima, mogu im se „obiti o glavu“ godinama poslije. Ako djeca u takvim situacijama nisu oprezna, moglo bi se dogoditi da budu ozbiljno povrijeđena. Djeca razmišljaju na način da sve što dijele, dijele s prijateljima, ne razmišljajući pritom da to može biti preneseno i do osoba koje im uopće nisu prijatelji te iskorišteno u negativnome kontekstu. Tako tajne postaju javne i netočna se informacija proširi velikom brzinom. Ulog je samo veći kad znamo da je sve to dostupno velikome broju nepoznate („nevidljive“) publike. Velika razlika vidljiva je u načinu komunikacije i zabave među ljudima. Nekada ljudi nisu imali mobilne telefone, računala i internet, bili su slabije dostupni, ali su se ipak često viđali i družili. Nisu tako brzo i jednostavno bili informirani o događanjima na drugoj strani svijeta. Djeca su bila komunikativnija i maštovitija, više su vremena provodila na otvorenome s prijateljima i sama su smišljala igre i izrađivala igračke kako bi se imala čime igrati. Danas djeca sjede za računalom i neprekidno su online. Ne znaju za život bez Skypea, Facebooka, You. Tubea, imaju stotine virtualnih prijatelja i najbolje komuniciraju internetom. Današnjoj djeci nedostaje socijalnih vještina. Takve osobe nazivamo generacijom Z.