Diff Serv diferencirane usluge Ivan Bartolec Mentor Petar

Diff. Serv – diferencirane usluge Ivan Bartolec Mentor: Petar Knežević

Rekli ste kako čemo prezentacije raditi zajedno kako bi se uskladili stoga ovo šaljem reda radi. Ovako ja zamišljam svoju prezentaciju

U ovoj prezentaciji slušat čete o: Internetu Internet protokolima Diff. Servu -njegovoj primjeni -i uslugama

INTERNET MREŽA SVIH MREŽA

O Internetu. . . � Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internet protokol = IP). � To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.

Vizualizacija količine puteva na Internetu. . .

Internet protokol � IP, što je kratica engleskog izraza Internet Protocol, je mrežni protokol za prijenos podataka kojeg koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne komunikacije preko računalne mreže. � Podatci u IP mreži se šalju u blokovima koji se nazivaju paketi ili datagrami. Specifično je da se prilikom slanja paketa između izvorišta i odredišta unaprijed ne određuje točan put preko mreže kojim će podatci prijeći, te u tom smislu govorimo o IP mreži kao o paketskoj mreži.

Internet protokol �IP protokol osigurava relativno nepouzdanu uslugu prijenosa podataka na modelu usluge koji se često naziva najboljom mogućom, što znači da nema gotovo nikave garancije da će poslani paket ili datagram zaista i doći do odredišta nakon što je poslan. Sam paket se u procesu prijenosa može promijeniti, može se promijeniti redoslijed paketa u odnosu na ona redoslijed kojim su poslani s izvorišta, može se duplicirati ili potpuno izgubiti tijekom prijenosa.

Internet protokol �IP protokol je standard na najvećoj računaloj mreži danas - Internetu. Najraširanija verzija protokola koja je de facto standard Interneta je IP verzija 4 (IPv 4), dok je najizglednija slijedeća verzija IP verzija 6 (IPv 6). Pojedine verzije se razlikuju u načinu adresiranja, ali i brojnim drugim detaljima. Tako npr. IPv 4 koristi 32 -bitnu IP adresu, dok recimo IPv 6 koristi 128 -bitnu adresu.

Problemi. . . �S obzirom kako moderne podatkovne mreže prenose različite vrste usluga, uključujući prijenos glasa, videa, glazbe, tokove podataka ( stream-ove ), e-mailove te web stranice, mnogi od predloženih Qo. S ( quality of service ) mehanizama koji su namijenjeni za prijenos podatak sa posebnim „potrebama“ bili su prekompleksni te nisu uspjeli zadovoljiti zahtjeve korisnika interneta.

Pojava Diff. Serva �U prosincu 1998, IETF ( Internet Engineering Task Force ) koji razvija i promovira internet standarde donosi RFC 2474 ( Definition of the Differentiated Services Field (DS Field) in the IPv 4 and IPv 6 Headers ) u kojem stoji kako se TOS ( Type of Service ) polje zamjenjuje sa DSCP ( Differentiated Services Code Point ) poljem čime se zapravo počinje primjenjivati Diff. Serv!

Razlika u odnosu na Int. Serv �Za razliku od ideje integriranih usluga (Int. Serv) koji podrazumijeva da postoji sustav rezervacije resursa koji bi osigurao kvalitetu usluge za pojedini tok podataka, arhitektura diferenciranih usluga (Diff. Serv) koristi klasificiranje paketa u mali broj tokova ili klasa.

Diff. Serv �Diferencirane usluge ili kraće Diff. Serv su arhitekture umreženih računala koje predstavljaju efikasno rješenje za osiguravanje kvaliteta usluge u IP mrežama. Namjena Diff. Serva je veoma jednostavna. On pruža različite mrežne usluge paketu koji se prenosi omogučujući tako diferenciranje usluga na nivou mreže, tako da različite aplikacije, uključujući i tokovi podataka dobiju garanciju o kvaliteti usluge.

Diff. Serv �Paketi određene usluge pripadaju određenoj klasi, a obrada i postupanje prema klasama opisano je PHB ( Per-Hop Behaviour ) listom koja se mora poklapati sa svim mrežnim čvorovima. �Klasifikacija se provodi samo na rubovima mreže, a nadalje se na svakom usmjeritelju s paketom postupa prema pripadajućoj oznaci.

PHB � Diff. Serv konstruira usluge iz PHB liste tako da razmješta pakete u klase na granici ( kraju ) mreže, samim time obilježavajući pakete. Jezgra mreže implementira PHB listu i koristi obilježavanje paketa kako bi se donijele odluke. � Svaki ruter na mreži je konfiguriran tako da razlikuje promet upravo po klasama koje su ograničene brojem! Tim klasama može se upravljati na različite načine, no upravo zbog Diff. Serva koristi se PHB koji definiraju prosljeđivanje paketa.

Klasifikacija �Paketi koji ulaze u mrežni uređaj moraju biti analizirani kako bi se odredilo na koji način će se ti podaci tretirati. To analiziranje može se nazvati i klasifikacijom. Klasifikacija je prva Qo. S funkcija koja se pojavljuje u bilo kojem Qo. S mehanizmu i može se ponavljati više puta. Kako bi se smanjila potreba za detaljnom klasifikacijom preporuča se da različite vrste prometa budu što je bliže moguče svojim izvorima te prema tome paketi budu obilježeni.

Prednosti �Skalabilnost - toku informacija potrebno je održavanje �Performansa – sadržaj pakera treba ispitati samo jednom zbog potreba klasifikacije. Za to vrijeme, paketi su obilježeni i Qo. S odluke su donijete čime se smanjuju zahtjevi obrade

Prednosti �Velika primjena – večina računala koriste IP �Fleksibilnost – Diff. Serv model ne zahtjeva nikakve dodatke koji se trebaju implementirati u mrežni čvor. Mrežni čvor može koristiti bilo kakve dodatke optimizirane za svoj hardware i arhitekturu dokle god su dosljedni očekivanom ponašanju definiranom PHB listom

Nedostaci �Ne postoji end-to-end širina pojasa čime jamstvo tj. garancija usluga može biti umanjena od strane mrežnog čvora koji ne implementira PHB listu na odgovarajući način ili ako mrežni čvor nije točno projektiran za količinu očekivanog prometa određenih klasa.

Nedostaci �Nedostatak per-flow/per-session CAC-a ( Call Admission Control ) koji preventira prepretplačenost čime zapravo omogučava aplikacijama da „guše“ jedna drugu npr. loša kvaliteta prilikom razgovora više osoba ( kašnjenje ili prekidanje glasa )

Zaključak �Najveća prednost Interneta je ta što podržava različite usluge kao što su slanje elektroničke pošte, slanje glasa, slanje slike, slanje videa, slanje glazbe te naravno slanje različitih tokova podataka i upravo sve to bi bilo nezamislivo bez upotrebe difereneciranih usluga Diff. Serva!

KRAJ Hvala na pažnji!