DIE POSSESSIVEN FORMEN GENITIVUS UND DATIVUS POSSESSIVUS POSSESIVE

DIE POSSESSIVEN FORMEN (GENITIVUS UND DATIVUS POSSESSIVUS, POSSESIVE ADJEKTIVE UND PRONOMINA) IM BKS, MAZEDONISCHEN UND RUSSISCHEN Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl-Franzes-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen LV-Leiter: Branko Tošović SS 2013 E-Mail: darjan. horvat@edu. uni-graz. at Mtr. Nr: 0613356

Inhaltsverzeichnis 2 Termin posvojnosti Gramatička kategorija Pragmatička kategorija Semantička kategorija

3 Posvojnost u B/K/S jeziku Ruski jezik i posvojnost Posesivnost u makedonskom jeziku

Termin posvojnosti 4 Odnos između dviju materija Posjednik (possessor) Posjedovani (possessum)

5 1. 2. 3. Funkcionalno-jezična vrsta povezana s trima kategorijama: gramatičkom semantičkom pragmatičkom

Gramatička kategorija 6 Poteškoće pri odvajanju posvojnog i neposvojnog značenja šešir oca ≠ isplata plaće

Pragmatička kategorija 7 U prvom redu ovisi o čestoći i obveznosti upotrebe posesiva u nekom jeziku. “Pragmatičke konotacije pojavljuju se ondje gdje nema gramatičke obveznosti, ali postoji gramatička dopustivost” (Golovaćeva i dr. , 1989: 217).

Semantička kategorija 8 “To je odnos između ljudskog bića i njegovih srodnika, dijelova njegova tijela, njegovih materijalnih dobara, njegovih kulturalnih i intelektualnih ostvaraja” (Seiler, 1983: 4).

9 7 tipova semantičke posvojnosti (Heine) 1. 2. 3. Fizička posvojnost, npr. Želim ispuniti ovaj formular. Imaš li olovku? Privremena posvojnost, npr. Imam automobil kojim obično idem na posao, ali on pripada Ivani. Automobil pripada mojoj ženi. Trajna posvojnost, npr. Imao sam prometnu nezgodu sa svojim automobilom i moram kupiti novi.

10 4. 5. 6. 7. Neotuđiva posvojnost, npr. Imam plave oči. Apstraktna posvojnost, npr. On nema milosti. Neživa neotuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima tri prozora. Neživa otuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima nekoliko beskorisnih knjiga.

Otuđiva i neotuđiva posvojnost 11 Dva osnovna područja u značenju posvojnosti Fluidnost granice – često ovisi o posebnostima kultura pojedinih naroda. „Jedinice koje se ne mogu normalno odvojiti od svojih vlasnika jesu neotuđive, a sve su druge otuđive” (Heine 1997: 10).

12 a) Otuđiva posvojnost može se raskinuti u svako vrijeme, npr. Anin auto b) Neotuđiva posvojnost odnosi na koje posjednik ne može utjecati izborom ili kontrolom. Predmet � dijelovi tijela npr. glava � krvno srodstvo npr. Anina majka � inherentni odnos (prostorni markeri tipa prednji, vrh i sl. )

Atributna i predikatna posvojnost 13 Atributna (nominalna, adnominalna) � upućuje na vezu subjekta i objekta Moja kreditna kartica Predikatna (verbalna) � osim posjednika i posjedovanog sadrži i tzv. „relacijski predikat‟ Ivan ima kreditnu karticu.

14 Posvojnost u B/K/S-u

15 Oblici za izražavanje posvojnosti: Posvojni pridjevi Posvojna i povratno-posvojna zamjenica Posvojni genitiv i posvojni dativ

Posvojni pridjevi 16 najčešći oblik posesivnosti u hrvatskom jeziku Sufiksi: -ov, -ev, -in, -ljev, npr. bratov, učiteljev, slugin, pijetlov -ski/-ki, -ovski/-evski, -inski, -ički, -anski, npr. kovačka kliješta -ji/-i, -inji, npr. koza – kozji, pčela – pčelinji -ni, -ani, -eni, -ovni, -evni, npr. kišni ogrtač -nji, -šnji, -ašnji, npr. jutro – jutarnji, skoro – skorašnji -aći, npr. pisati – pisaći

17 Sufiksi -ov, -ev, -in i -ski konkretno relacijsko značenje majčina ljubav školsko dvorište gradski park relacijsko-kvalitativno značenje majčinska ljubav slavujev glas

18 Posvojna i povratno-posvojna zamjenica Posvojne zamjenice moj, tvoj, njegov, njezin (njen), naš, vaš, njihov zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanja čiji? čija? čije? mijenjaju se kao posvojni pridjevi s nastavkom -ov, -ev, -in

19 Povratno-posvojna zamjenica svoj označava da nešto pripada subjektu zamjenjuje sve posvojne zamjenice mijenja se kao posvojna zamjenica moj Čitam svoju knjigu.

20 Izostavljanje posvojne zamjenice moj i povratno posvojne svoj uz neotuđivo posjedovane imenice: Vidio sam svog oca. → Vidio sam oca. Slomio sam svoju nogu. → Slomio sam nogu. Razbio je svoju glavu. → Razbio je glavu.

Posvojni genitiv 21 Upotreba 1. kada se uz takav genitiv nalazi atribut ili apozicija zaručnica moga brata Trg bana Jelačića prva uloga poznate glumice 2. kada se od imenice ne tvori odgovarajući posvojni pridjev granice carstva – carske granice

22 3. kada se radi o živim bićima genitiv se ne upotrebljava s prijedlogom od knjiga od mojeg brata → knjiga moga brata Zastupljenost posvojnog pridjeva odnosno genitiva u pojedinim slavenskim jezicima (u postocima) rus. polj. češ. slov. hrv. sloven. posvojni pridjev 22, 3 5, 8 94, 3 83 93, 1 98, 2 genitiv 77, 7 94, 2 5, 7 17 6, 9 1, 8

Posvojni dativ 23 vrlo blizak posvojnom genitivu izriče pripadnost imeničkim atributom u dativu, npr. Uzeo joj je knjige. [njezine] Upotreba zamjenjivanje posvojne zamjenice posvojnim dativom lične zamjenice kod neotuđivo posjedovanih imenica Slomila je njegovo srce. → Slomila mu je srce. Dodirnuo je njezino lice. → Dodirnuo joj je lice.

24 kod apstraktnih imenica koje izražavaju neotuđivo posjedovane pojmove (npr. duša, ime) Ivanovo je zdravlje narušeno. → Ivanu je zdravlje narušeno. Poznajem tvoju dušu. → poznajem ti dušu. uz prijelazne glagole koji znače fizički dodir ili percepciju: Mislio sam na njezinu kosu. → Mislio sam joj na kosu. Sjetio sam se Aninih očiju. → Sjetio sam se Ani očiju.

25 Posvojnost u ruskom jeziku

26 Izražava se: 1. Posvojnim genitivom 2. Posvojnom i povratno-posvojnom zamjenicom 3. Posvojnim pridjevom

Posvojni genitiv 27 Najčešće korišteni oblik posesivnosti u ruskom jeziku На столе лежи т кни га бра та. Na stolu leži bratova knjiga. Na B/K/S se gotovo uvijek prevodi posvojnim pridjevom

29 Sufiksi -ов, -ев, -ин, -нин Označuju individualnu pripadnost, odnosno pokazuju da nešto pripada nekome. Tvore se od imenica koje označavaju živo (u rijetkim slučajevima i od onih za neživo). се стрина кни га

31 Upotreba Obiteljski odnosi ба бушкин – bakin – бабин Hipokoristici Са шин (Sašin), Ве рин (Verin), Ма шин (Mašin) Krilatice ахилле цова пяата (Ahilova peta)

32 Sufiks -ск-, -еск Izražavaju pripadnost i svojstvo (ako su tvoreni od imena i prezimena). Na B/K/S se prevode dvojako, pomoću sufiksa -ov. -ev, -in ili -sk-. пу шкинский – Puškinov i puškinski го рьковский – Gorkovljev i gorkovljevski

33 Ostali sufiksi Pridjevi na -ий, -ья, -ье izražavaju grupnu pripadnost; jednako se upotrebljavaju i u B/K/S. Пти чий след – ptičji trag Pridjevi na -овый i -иный također izražavaju grupnu pripadnost, no prevode se različito. слоно вый – (слоно вая костъ – slonovača) Pridjevi na -нин se tvore od imenica koje označuju srodnike, prevode se sufiksom -ov: бра тнин – bratov

34 Posvojna i povratno-posvojna zamjenica Posvojne zamjenice � Ukazuju na to kome nešto pripada i odgovaraju na pitanja: чей? чъя? чъе ? чъи? мой, твой, его , ее , наш, ваш, их Povratno posvojna zamjenica свой, своя , своё

35 Zamjenice его i ее (njegov, njezin) nemaju promjenu. U množini dolaze samo u obliku их (njegovi, njegove, njegova). Nikad ne dobivaju inicijalno -н, koje je karakteristično za B/K/S i za makedonski jezik. Podrijetlom su oblici genitiva lične zamjenice za treće lice. Мы иде м к его бра ту. – Idemo njegovom bratu. Е то их кни ги. – Ovo su njihove knjige.

36 Rod se u množini ne razlikuje предме ты Е то на ши места кни ги (Ovo su naši predmeti. ) (Ovo su naša mjesta. ) (Ovo su naše knjige. )

37 Posesivnost u makedonskom jeziku

38 Izražava se prijedlozima 2. zamjeničnim strukturama, 3. posvojnim pridjevima. 1.

Prijedlozi 39 Prijedlog на Zauzima primarno mjestu u izražavanju posvojnosti. Izražava pripadnost (genitiv) i posvojnost u dativu Pripadnost куќата на татко ми – očeva kuća – дом отца Dativ Му давам кнјига на ученикот Dajem knjigu učeniku Я даю книгу студенту

Zamjeničke strukture 41 a. b. c. Posvojne zamjenice Povratno-posvojna zamjenica свој Kratke dativno-posvojne forme

Kratka zamjenska forma 44 Upotrabljava se samo sa imenicama koje označuju uski krug obitelji. Imenice u jedini i bez člana баба ми – moja baka – мояо ба бушка маж ми – moj muž – мой муж мајка ми – moja majka – моя мать свекор ми – moj svekar – мой тесть

45 Upotreba se proširila i na imenice koje označuju bliskost другар ми – moj prijatelj – мой другарка ми – moja prijateljica – моя подру га Кod mlađe generacije se koristi i: дечко ми – moj dečko – мой па рень девојка ми – moja djevojka – моя де вушка Posesivnost se može izraziti i refleksivnom dativnom klitikom си. Мајка си ја сакам. – Ona voli svoju majku. – Она любит свою мать.

Posvojni pridjevi 46 Sufiksi -ски/-шки/-чки (najproduktivniji) -ов/-ев -ин/-ји

Literatura 48 Matasović 2002: Matasović Ranko. Otuđiva i neotuđiva posvojnost u hrvatskome jeziku. Zagreb. Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojni pridjev i izražavanje posvojnosti. Zagreb. Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojnost. Zagreb. Tošović 1988: Tošović Branko. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. Glasovi, oblici, rečenica. Sarajevo. Тасебска 2009: Тасевска Роза. Македонски цо мака. Скопје. Тоска 2009: Тоска Ваљбона. Основни класификации на посесивните именски синтагми бо албанскиот и бо македонскиот јазик. Ин: Каранфиловски Максим (ур. ). Годишен зборник. Скопје. С. 153– 168.

49 Hvala na pažnji