Didaktika seminar Lorena Boi Marijana Filipeti Megi Deli

Didaktika seminar Lorena Božić Marijana Filipeti Megi Delić Tvrtko Horvat Željko Brcković

Izvorni tekst 1. » Bitak « je » najopćenitiji « pojam: τὸ ὄν ἐστι ϰαϑόλου μάλιστα πάντων. Illud quod primo cadit sub apprehensione, est ens, cuius intellectus includitur in omnibus, quaecumque quis apprehendit. » Neko razumijevanje bitka uvijek je već uključeno u svemu što netko shvaća od bića «. Ali » općenitost « » bitka « nije općenitost roda. » Bitak « ne omeđuje najvišu regiju bića ukoliko je ono pojmovno artikulirano prema rodu i vrsti: οὔτε τὸ ὄν γένος. » Općenitost « bitka » nadmašuje « svaku općenitost roda. » Bitak « je prema oznaci srednjovjekovne ontologije » transcendens «. Jedinstvo toga transcedentalnog » Općenitoga « nasuprot raznovrsnosti najviših rodnih pojmova kojima su obuhvaćene stvari već je Aristotel, uza svu ovisnost o Flatonovu ontološkom načinu postavljanja tog pitanja, postavio problem bitka na načelno novu osnovicu. Ni on, dakako, nije rasvijetlio tamu tih kategorijalnih odnosa. Srednjovjekovna je ontologija svestrano raspravljala taj problem, pri čemu je slijedila prije svega tomističku i skotističku školu, ne postigavši načelnu jasnoću. I kada napokon Hegel određuje » bitak « kao » neodređeno Neposredno «, i to određenje stavlja u temelj svih daljnjih kategorijalnih eksplikacija svoje » logike «, onda se on pridržava istog smjera gledanja kao i antička ontologija, samo što ispušta iz ruku problem što ga je postavio već Aristotel, problem jedinstva bitka nasuprot raznovrsnosti » kategorija « kojima su obuhvaćene stvari. Ako se poslije toga kaže: » bitak « je najopćenitiji pojam, onda to ne može značiti da je on najjasniji i da nije potrebit nikakva daljeg raspravljanja. Pojam je » bitka «, naprotiv, najtamniji.

Izvorni tekst 2. Pojam » bitak « nije moguće definirati. To se zaključilo iz njegove krajnje općenitosti. I to s pravom – ako definitio fit per genus proximum et differentiam specificam. » Bitak « zapravo ne može biti shvaćen kao biće; enti non additur aliqua natura: » bitak « se ne može domoći određenosti tako što će mu biti dodijeljeno biće. Bitak se ne da definitorno izvesti iz viših pojmova niti prikazati putem nižih. Ali zar iz toga slijedi da bitak više ne može zadavati problem? Nipošto; moguće je samo izvesti zaključak: » bitak « nije nešto poput bića. Otuda se, u izvjesnim granicama opravdani, način određivanja bića - » definicija « tradicionalne logike kojoj su i samoj temelji u antičkoj ontologiji – ne da primijeniti na bitak. Nemogućnost definiranja bitka, međutim, ne dispenzira od pitanja o njegovu smislu, nego upravo podstiče na nj.

Izvorni tekst 3. » Bitak « je pojam razumljiv po sebi. U čitavu spoznavanju, iskazivanju, u svakom odnošenju prema biću, u svakom odnošenju-prema-samom-sebi u upotrebi je » bitak «, i pri tome je taj izraz » bez daljnjega « razumljiv. Svatko razumije: » Nebo je plavo «; » ja sam radostan « i slično. Samo, ta prosječna razumljivost demonstrira jedino nerazumljivost. Ona očito pokazuje, da u svakom ponašanju i bitku pri biću a priori leži zagonetka. To, što mi uvijek već živimo u razumijevanju bitka, a smisao je bitka istodobno skriven u tami, dokazuje načelnu nužnost da pitanje o smislu » bitka « bude ponovljeno. Pozivanje na razumljivost po sebi u krugu temeljnih filozofskih pojmova, a pogotovu u pogledu pojma » bitak «, dvojben je postupak, ako u drugu ruku to » Razumljivo-po-sebi « i samo ono, ti » tajni sudovi običnog uma « (Kant), treba postati izričitom temom analitike (» poslom filozofa «). Ali razmatranje predrasuda ujedno je razjasnilo, da ne nedostaje samo odgovor na pitanje o bitku, nego da je dapače samo pitanje tamno i neusmjereno. Otuda, ponoviti pitanje o bitku znači: najprije jednom dovoljno obraditi postavljanje pitanja.

Objašnjenje ključnih pojmova n Bitak - kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa. n Biće - stvarna prisutnost onog što bitak jest. Ono realno jest te predstavlja životnu činjeničnu stvarnost. n Metafizika - znanost koja se bavi onim što je najviše, samom suštinom stvari, nju ne zanimaju pojedinačnosti, svojstva i osobitosti svekolikog osjetilnog svijeta. Ona istražuje prve i najviše principe prirode i spoznaje. n Ontologija (opća metafizika) - je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, odnosno vrste stvari koje su u svijetu i odnose koje one imaju među sobom.

Obrada teksta 1. » Bitak « je » najopćenitiji « pojam: Pojam “Bitak” je veoma općenit. τὸ ὄν ἐστι ϰαϑόλου μάλιστα πάντων. Illud quod primo cadit sub apprehensione, est ens, cuius intellectus includitur in omnibus, quaecumque quis apprehendit. » Neko razumijevanje bitka uvijek je već uključeno u svemu što netko shvaća od bića «. Razmišljanje o biću tek dijelom u sebi obuhvaća misao o bitku. Ali » općenitost « » bitka « nije općenitost roda. » Bitak « ne omeđuje najvišu regiju bića ukoliko je ono pojmovno artikulirano prema rodu i vrsti: Općenitost pojma “bitka” je šireg opsega od općenitosti pojma “roda” te nije istovjetan s njim. Svrstavanje bića u kategorije roda i vrste, također ne dovodi do bitka (kao najvišeg pojma). οὔτε τὸ ὄν γένος. » Općenitost « bitka » nadmašuje « svaku općenitost roda. Općenitost bitka je viša od svake općenitosti roda.

Obrada teksta