Devizni kurs js Pojam Devizni kurs cena koja











- Slides: 11

Devizni kurs js

Pojam � Devizni kurs – cena koja se u jednoj zemlji plaća za neku stranu valutu, odnosno cena stranog novca izražena u domaćoj valuti. � Devizni kursevi su sredstvo pomoću kog i preko kog se ostvaruju internacionalne transakcije u svetskoj ekonomiji. � Uspostavljanje deviznog kursa je jedan od osnovnih parametara tržišne ekonomije. � Spoljna trgovina (uvoz i izvoz) je uslovila pojavu deviznog kursa.

Uloga � Ø Ø Devizni kurs omogućava da se: q Valuta pretvara u valutu, q Vrše plaćanja, q Upoređuju cene u zemljama. Osnovna funkcija deviznog kursa je da uspostavi vezu između nivoa cena u zemlji i inostranstvu čime se inostrane cene preračunavaju u domaću valutu i obrnuto. Na taj način dolazi do identifikacije proizvoda čija je cena u zemlji niža (mogu se izvoziti) i viša (mogu se uvoziti).

Ponuda i tražnja deviza Vrednost jedne valute u odnosu na drugu valutu (devizni kurs) najviše zavisi od odnosa ponude i tražnje deviza. � Ako je ponuda deviza veća od tražnje, kurs strane valute pada. � Ako je tražnja deviza veća od ponude, kurs strane valute raste. � Ako su ponuda i tražnja deviza uravnotežene i devizni kurs je uravnotežen (realan). � � Odnos ponude i tražnje deviza zavisi od: q stanja platnog bilansa (tekućeg dela), q deviznih rezervi, q nivoa kretanja cena u zemlji, q drugo (kamatne stope).

Stanje platnog bilansa • Odnos ponude i tražnje deviza zavisi od stanja platnog bilansa (tekućeg dela). • Ako je platni bilans suficitaran, ponuda deviza je veća od tražnje, pa vrednost deviza u domaćem novcu opada. • Ako je platni bilans deficitaran, tražnja deviza je veća od ponude, pa opada kurs domaće valute prema stranim valutama. • Ako je platni bilans uravnotežen, formira se ravnotežni devizni kurs. Devizne rezerve • Ako zemlja ima devizne rezerve od ranijih godina, njima može da ojačava ponudu devizama u periodu krize domaće valute. Cene • Cene direktno utiču na stanje platnog bilansa, a preko njega, indirektno, na kretanje deviznog kursa. • Inflacija u zemlji obara kurs dinara u odnosu na stranu valutu.

Kursna lista za devize – 08. 09. 2014. Zemlja Važi za Oznaka Kupovni Srednji Prodajni Evropska unija 1 evro EUR 118, 4390 118, 7954 119, 1518 Australija 1 dolar AUD 85, 7198 85, 9777 86, 2356 Kanada 1 dolar CAD 84, 0052 84, 2580 84, 5108 Danska 1 kruna DKK 15, 9051 15, 9530 16, 0009 100 jena JPY 87, 0876 87, 3496 87, 6116 Norveška 1 kruna NOK 14, 5481 14, 5919 14, 6357 Švedska 1 kruna SEK 12, 8881 12, 9269 12, 9657 Švajcarska 1 franak CHF 98, 1349 98, 4302 98, 7255 Velika Britanija 1 funta GBP 148, 3269 148, 7732 149, 2195 Amerika 1 dolar USD 91, 5223 91, 7977 92, 0731 Japan

Kursna lista za efektivni strani novac Zemlja Evropska unija Švajcarska Amerika Važi za Oznaka Kupovni Prodajni 1 evro EUR 117, 9638 119, 6270 1 franak CHF 97, 7412 99, 1192 1 dolar USD 91, 1551 92, 4403 Kursevi iz ove liste primenjuju se od 8 časova 08. 09. 2014. godine i važe do objavljivanja naredne kursne liste Narodne banke Srbije.

Direktno notiranje � Direktno notiranje (evropska konvencija): q cena jedinice strane valute iskazana u jedinicama domaće valute ili q koliko je potrebno jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane valute. � Primer za direktno notiranje DINARA: � 1 USD = 91, 79 RSD � 1 EUR = 118, 79 RSD � 1 GBP = 148, 77 RSD

Indirektno notiranje � Indirektno notiranje (britanska konvencija): qcena jedinice domaće valute iskazana u jedinicama strane valute ili qkoliko je potrebno jedinica strane valute za jednu jedinicu domaće valute. � Primer za indirektno notiranje DINARA: � 1 RSD = 0, 0108 USD � 1 RSD = 0, 008 EUR � 1 RSD = 0, 006 GBP


Rezime � Valuta - zakonito sredstvo plaćanja u jednoj zemlji. � Devize - strana sredstva plaćanja i sva potraživanja. � Valutni paritet – osnova za određivanje deviznog � Devizni kurs - cena domaće valute na inostranom kursa. tržištu.