DESET PRINCIPA EKONOMIJE MANKJUA 1 LJUDI SE SUOAVAJU

DESET PRINCIPA EKONOMIJE MANKJUA 1. LJUDI SE SUOČAVAJU SA IZBOROM • (PRVI PRINCIP: NE POSTOJI BESPLATAN RUČAK) • DA BISMO DOBILI NEŠTO NAM SE DOPADA MORAMO DA SE ODREKNEMO NEČEG ŠTO NAM SE TAKOĐE DOPADA • PRIMJER: • STUDNET MOŽE DA UČI EKONOMIJU, A MOŽE DA: • - PROVODI U ŠETNJI I DRUŽENJU • - GLEDA TV, PRETRAŽUJE INTENET. . . • - RADI I STIČE NOVAC. . . • ZA SVAKI SAT UČENJA ODRIČE SE JEDNOG SATA GLEDANJA TV, ZARADE NA POSLU. . .

2. TROŠAK NEČEGA JESTE ONO ČEGA SE ODRIČETE DA BISTE TO DOBILI • ODLUČIVANJE PODRAZUMJEVA DA SE VRŠI POREĐENJE IZMEĐU TROŠKOVA I KORISTI ALTERNATIVNIH PRAVACA DJELOVANJA • PRIMER: • UPIS NA FAKULTET • KORIST: INTELEKTUALNO OBOGAĆENJE I LAKŠE ZAPOŠLJABVANJE. . . • TROŠKOVI: ŠKOLARINA, KNJIGE, STANOVANJE, HRANA, ODJEĆA. . . • PRVA DILEMA: STANOVANJE, HRANA, ODJEĆA, OBUĆA IAKO NE STUDIRATE. . . • DRUGA DILEMA: VRIJEME UČENJA ZA KOJE PRIMATE PLATU RADEĆI JE NAJVEĆI TROŠAK STUDIRANJA • OPORTUNITETNI TROŠAK NEKE STVARI JESTE ONO ČEGA SE ODRIČETE DA BISTE TU STVAR DOBILI.

3. RACIONALNI LJUDI RAZMIŠLJAJU O "GRANIČNIM SLUČAJEVIMA“ • ODLUKE U ŽIVOTU SU RIJETKO KADA ISKLJUČIVE • CRNO-BIJELE: POSTOJE NIJANSE PRIMJERI: • KADA RUČATE NEMATE DILETU: JESTI ILI GLADOVATI, NEGO ŠTA JESTI I KOLIKO POJESTI • KADA UČITE: U DILEMI STE DA LI UČITI JOŠ JEDAN SAT ILI GLEDATI NA TV UTAKMICU, FILM. . . REZIME: • RACIONALNI DONOSILAC ODLUKE STUPA U AKCIJU SAMO AKO MARGINALNA KORIST AKCIJE PREMAŠUJE MARGINALNI TROŠAK

4. LJUDI REAGUJU NA PODSTICAJE • POŠTO LJUDI DONOSE ODLUKE NA OSNOVU TROŠKOVA I KORISTI, NJIHOVE ODLUKE SE MOGU PROMIJENITI KADA SE PROMJENE TROŠKOVI I KORISTI • PRIMJERI: • A) AKO POSKUPE JABUKE LJUDI ĆE JESTI VIŠE KRUŠKE • B) POREZ NA BENZIN PODSTIČE LJUDE DA VOZE VOZILA KOJA TROŠE MANJE BENZINA (ILI NA ELEKTRO-ENERGIJU) • U EVROPI SE VOZI MANJE ZBOG SKUPLJEG BENZINA A U SAD VIŠE ZBOG JEFTINIJEG BENZINA • C) VEZIVANJE SIGURNOSNOG POJASA POVEĆAVA SIGURNOST U VOŽNJI U SLUČAJU SAOBRAĆAJNE NESREĆE, • ALI VOZAČI ZATO VOZE BRŽE • IPAK, VOZAČI MANJE STRADAJU DOK JE • BROJ POGINULIH PJEŠAKA POVEĆAN

5. TRGOVINA MOŽE SVAKOG DOVESTI U BOLJI POLOŽAJ • JAPANCI I AMERIKANCI SU MEĐUSOBNI KONKURENTI U SVJETSKOJ EKONOMIJI - PROIZVODE MNOGO ISTIH PROIZVODA • PRIMJERI: • AUTOMOBILI: FORD I TOJOTA; • KOMPJUTERI: KOMPAK I TOŠIBA. . . • PORODICE MEĐUSOBNO TAKOĐE KONKURIŠU • • PRIMJERI: KADA TRAŽE POSAO, KADA KUPUJU PROIZVODE DAKLE, SVAKA PORODICA KONKURIŠE SVIM DRUGIM PORODICAMA

6. TRŽIŠTA SU OBIČNO DOBAR NAČIN DA SE ORGANIZUJU EKONOMSKE AKTIVNOSTI • PRIMJERI: • BIVŠI SSSR JE FUNKCIONISAO NA PRINCIPU TOTALNE CENTRALNO PLANSKE PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE ROBE I USLUGA • U TRŽIŠNOJ PRIVREDI ODLUKE CENTRALNOG PLANERA ZAMIJENJENE SU ODLUKAMA VIŠE MILONA PREDUZEĆA I DOMAĆINSTAVA • ADAM SMIT: NEVIDLJIVA RUKA • DOMAĆINSTAV I PREDUZEĆA MEĐUSOBNO DJELUJU NA TRŽIŠTIMA KAO DA SU VOĐENA "NEVIDLJIVOM RUKOM" KOJA IH DOVODI DO ŽELJENIH TRŽIŠNIH ISHODA

7. VLADE SU PONEKAD U STANJU DA POBOLJŠAJU TRŽIŠNE ISHODE • TRŽIŠTA FUNKCIONIŠU SAMO AKO SU ZAKONOM ZAŠTIĆENA VLASNIČKA PRAVA • PRIMJERI: • ŽETVA PRIPADA POLJOPRIVREDNIKU, • RESTORANU PRIPADA NAPLATA HRANE. . . • SVI SE OSLANJAJU NA POLICIJU I SUDOVE • JOŠ DVA RAZLOGA ZA POMOĆ DRŽAVE: • A) UNAPREĐENJE EFIKASNOSTI • (EKSTRANALIJE. . . zagađenje-transfer. dozvola) • B) PRAVIČNOST

8. ŽIVOTNI STANDARD ZEMLJE ZAVISI OD SPOSOBNOSTI DA PROIZVEDE DOBRA I USLUGE • RAZLIKE U ŽIVOTNOM STANDADRDU PO ZEMLJAMA SU SVE IZRAŽENIJE • PRIMJER 2000. G. PER CAPITA: • - SAD 34. 100 US $ • - MEKSIKO 8. 790 US $ • - NIGERIJA 800 US $ • VIŠI STANDARD: UDOBNIJI ŽIVOT, STANOVI, AUTOMOBILI, HRANA, PUTOVANJA, OBRAZOVANJE - DUŽI ŽIVOT • DANSKA - FARMERI SA FAKULTETOM • FIJAT-ZASTAVA: ROBOTI NA TRACI

9. CIJENE RASTU KAD DRŽAVA ŠTAMPA PREVIŠE NOVCA • PRIMJERI: • A) GODINE 1921. U NJEMAČKOJ SU NOVINE KOŠTALE 0, 30 DM • NOVEMBRA 1922. G. KOŠTALE SU 70, 000 DM • B) KRAJEM 1993. G. U SRJ ŠTAMPANA JE NOVČANICA • OD 500 MLRD DINARA • PLATA ZAPOSLENIH BILA JE OKO 5 DM • UZROK INFLACIJE - ŠTAMPANJE PREVIŠE NOVCA • PREMA J. STIGLICU GLAVNI UZROCI AKTUELNE KRIZE SU: – PREKOMJERNO ŠTAMPANJE DOLARA – DEREGULACIJA – POHLEPA I – NEKOMPETENTNOST.

10. DRUŠTVO SE NA KRATAK ROK SUOČAVA S IZBOROM IZMEĐU INFLACIJE I NEZAPOSLENOSTI • POVEĆANJE KOLIČINE NOVCA U EKONOMIJI IMA ZA REZULTAT INFLACIJU. • DRUGI EFEKAT, NA KRATAK ROK, JE POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI I IZVOZA • • PRIMJERI: JUŽNA KOREJA POSLIJE 1961. GODINE INFLACIJA GOD. DO 20% PROIZVODI ZA IZVOZ ZA 40 GODINA UVEĆALA GDP 14 PUTA • • ŠVAJCARSKA: 2011. GODINE DEVALVIRALA FRNAK ZA 20% JAPAN: KURS JENA PRIJE GODINU DANA 75 JENA ZA US $ DANAS OKO 100 JENA ZA US $