David Marini 1 b HLADNI RAT Hladni rat

David Marinić 1. b HLADNI RAT

• Hladni rat je bio politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih SSSR -om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni rat je vođen, tada, svim mogućim sredstvima, no globalno nikada nije prerastao u masivni oružani sukob svjetskih razmjera. Hladni rat je primarno obilježen ekonomskim, političkim i propagandnim "sukobima" između Zapada i Istoka, s ciljem suzbijanja utjecaja neprijateljskog bloka. • Glavno obilježje rata je utrka u naoružanju, no donio je i znatne napretke na području kulture, sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je najznačajnija svemirska utrka čiji je rezultat bio odlazak čovjeka u svemir.

NAZIV • Naziv Hladni rat prvi put je uporabio Bernard Baruch, savjetnik američkog predsjednika, tijekom jedne debate u američkom Kongresu 1947. godine. Pojam Hladni rat veže se i za britanskog premijera Winstona Churchilla koji je skovao krilaticu o željeznoj zavjesi koju su komunisti "spustili" između svog i "slobodnog svijeta". On je u ožujku 1946. godine u Fultonu (SAD) pozvao na križarski rat protiv komunizma, podsjećajući na obavezu obrane atlantske zajednice i vojnog zbližavanja ugroženih država.

BLOKOVI • Blokovska je podjela učvršćena stvaranjem vojno-političkih saveza. Na jednoj je strani bio blok predvođen SAD-om (kapitalistički sustav) , a drugi je blok bio predvođen SSSRom (socijalistički sustav). Mnogo države nije se željelo pridružiti nijednome bloku. Stoga su one, predvođene Egiptom, Indijom i Jugoslavijom, 1961. godine utemeljile pokret nesvrstanih.

NATO PAKT • Sjevernoatlantski savez - NATO, osnovali su 1949. godine ministri vanjskih poslova SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Belgije, Luksemburga, Norveške, Islanda, Kanade, Italije, Portugala i Danske. Njegovo sjedište bilo je u Bruxellesu, i osnovni zadatak bio je da spriječi prodor Sovjetskog Saveza u zapadnu Europu. Države na zapadu i članice NATO pakta su bile kapitalističke i vjerovale su u privatnu svojinu nad posjedima i poslovima.

VARŠAVSKI PAKT • Iste godine Sovjetski Savez je objavio da posjeduje atomsku bombu, a u Kini su na vlast došli komunisti. Poslije Staljinove smrti (1953. ) malo je popustila napetost u međunarodnim odnosima, ali su ipak 1955. godine SSSR i zemlje istočne Europe stvorili Varšavski pakt. SSSR i njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno društvo u kojem se sve dijelilo podjednako. Njegove članice bile su SSSR, Bugarska, Čehoslovačka, Istočna Njemačka, Mađarska, Poljska i Rumunjska (do 1968. i Albanija). Imao je svoje organe i jedinstven generalštab i svoje sjedište u Moskvi.

ORUŽANI SUKOBI • Korejski rat, Vijetnamski rat SSSR-a protiv Afganistana bili su slučajevi kad je napetost između dvije ideologije prerasla u oružani sukob. SAD i SSSR često u njima nisu učestvovali direktno nego kroz naoružavanje drugih zemalja.

NAORUŽAVANJE I STRATEGIJA SAD i SSSR su se najviše natjecali u naoružanju i razvitku tehnologije. Osim toga, bila je vrlo razvijena špijunaža. Najveća potencijalna opasnost Hladnog rata bilo je nuklearno oružje i njegovo aktiviranje. Za razliku od lokalnih sukoba, paranoja zbog nuklearnog oružja pogodila je sve zemlje svijeta.

GLAVNI SIMBOL HLADNOG RATA • Berlinski zid (njemački: Die Berliner Mauer) je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. Istočnonjemačke vlasti su ga nazivale Antifašistički zaštitni zid. Svrha zida je bila onemogućiti prelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989. , a potom je srušen. Bio je oličenje Hladnog rata.