Darovitost u inkluzivnom odgoju i obrazovanju Zadar Za
Darovitost u inkluzivnom odgoju i obrazovanju Zadar. Za. Dar DOC. DR. SC. MATILDA KARAMATIĆ BRČIĆ (SVEUČILIŠTE U ZADRU) DOC. DR. SC. DALIBORKA LUKETIĆ (SVEUČILIŠTE U ZADRU)
… pregled izlaganja Istaknuti značaj darovitosti u inkluzivnom odgoju i obrazovanju. Uloga i značaj učitelja i nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u procesu praćenja i vrednovanja inkluzivnog procesa u školi. Produktivna i potencijalna darovitost – uloga ključnih sudionika u procesu identifikacije darovitosti, praćenja i vrednovanja. Praćenje i vrednovanje inkluzivne prakse rada s darovitim učenicima. Rad s darovitim učenicima – proces, a ne stanje. Praktična aktivnost – relevantna područja vrednovanja u radu s darovitim učenicima na razini školske prakse.
INKLUZIJA – polazište i koncept Deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine osigurava se pravo na besplatno osnovno obrazovanje za svu djecu. Inkluzivno obrazovanje – odgoj i obrazovanje za svu djecu; temelj za pravedno društvo. Inkluziju karakterizira osjećaj pripadanja – uključenost sve djece u odgojnoobrazovne aktivnosti. Obrazovna inkluzija tako predstavlja proces, a ne stanje. Efikasna provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanje u radu s darovitim učenicima se temelji na profesionalnoj odgovornosti neposrednih nositelja odgojno-obrazovnog rada (odgojitelja/učitelja/nastavnika, ravnatelja, stručnih suradnika i roditelja).
… iz međunarodne obrazovne politike Izjava i okvir iz Salamanke (1994) je jedan od ključnih dokumenata na međunarodnoj razini, koji jasno ističe principe i praksu inkluzivnog obrazovanja. Donesena je na UNESCO-voj Svjetskoj konferenciji o posebnim obrazovnim potrebama održanoj 1994. godine u Salamanci. Njome se promiče pravo svakog djeteta da, bez obzira na njegovo fizičko, intelektualno, emocionalno, socijalno, jezično ili drugo stanje bude uključeno u odgojno-obrazovni sustav, odnosno u redovne škole.
… iz međunarodne obrazovne politike Pri tome se termin „posebne obrazovne potrebe“ odnosi na svu djecu, a kako u Izjavi točno glasi: „Škole bi trebalo prilagoditi svoj djeci bez obzira na njihovo fizičko, intelektualno, socijalno i emocionalno, jezično ili drugo stanje. Ovo podrazumijeva djecu s poteškoćama i nadarenu djecu, djecu s ulice i djecu koja rade, djecu iz udaljenih krajeva i nomadskog podrijetla, djecu iz jezičnih, etničkih ili religijskih manjina i djecu iz drugih područja ili skupina koje su u nepovoljnom položaju ili su marginalizirani (The Salamanca statement and framework for action on special needs education, 1994, čl. 3)“.
Obrazovna politika inkluzije Inkluzivno obrazovanje (eng. inclusive education) temelji se na pravu svih na kvalitetno obrazovanje i fokusira se posebno na ranjive skupine. Inkluzivno obrazovanje je zapravo proces koji se odvija kroz promjene u pristupu podučavanju i u obrazovnom sadržaju, ali i u samoj strukturi i strategijama obrazovnog sustava. Krajnji je cilj inkluzivnog obrazovanja povećanje sudjelovanja u učenju i smanjenje isključenosti unutar obrazovanja ili zbog obrazovanja (UNESCO, 2005). Korištenje pojma inkluzivno obrazovanje može u praksi proizvesti određenu konfuziju jer se često interpretira kao usko fokusirano na skupinu osoba s posebnim potrebama ili invaliditetom (učenici s tjelesnim i senzoričkim oštećenjima, sa specifičnim teškoćama u učenju ili s emocionalnim problemima i poremećajima u ponašanju).
Inkluzija u perspektivi prava na obrazovanje Ishodište inkluzivnog odgoja i obrazovanja je u ostvarivanju prava na obrazovanje. Obrazovanje utemeljeno na pravima je kompleksno. 4 A matrica prava na obrazovanje (K. Tomaševski) 1. Pravo na obrazovanje a) raspoloživost (availability) b) dostupnost (accessibility) 2. Prava u obrazovanju c) prihvatljivost (acceptability) d) prilagodljivost (adaptability) 3. Prava putem obrazovanja
Jednakost obrazovnih prilika Ne postoji ništa nepravednije od jednakog ophođenja s nejednakima (P. F. Brandwein)
Jednakost obrazovnih prilika
Inkluzivna praksa Inkluzivni odgoj i obrazovanje – kada svi učenici, bez obzira na svoje osobne izazove i deprivaciju, su uključeni u sustav odgoja i obrazovanja i odgojnoobrazovani proces, ostvaruju svoja prava – usvajaju znanja, vještine, stavove i kompetencije (putem kvalitetne nastave, potpore i pedagoške intervencije) s ciljem punog osobnog razvoja (Bui, Quirk, Almazan, & Valenti, 2010; Alquraini & Gut, 2012).
Darovitost u školi… Atmosfera rada učitelja i nastavnika u razrednom odijeljenu učenike potiče na samostalno promišljanje i tijek aktivnosti kroz nastavni proces i/ili izvan njega. Usmjeriti nastavni sadržaj na učenika te dati učeničkoj aktivnosti prednost pred nastavnikovom aktivnosti. Kroz navedeno se omogućuje razvoj intrinzične motivacije, učeniku se daje slobodu te potiče divergentno mišljenje i mašta (Čudina-Obradović, 1991). Uloga učitelja u radu s darovitim učenicima je preuzimanje brige za razvoj darovitosti, diferencija sadržaja i individualizacija načina rada.
Darovitost u školi… Inkluzija darovitih učenika ovisi kvalitetnom radu nastavnika i razini poticanja kreativnosti i inovativnosti. Sekulić-Majurec (2002) navodi konkretne kreativne načine rada koji su se pokazali uspješnima u razvoju darovitosti, npr. rad na projektu, timski rad, rad na stvarnim istraživačkim projektima i sl. Za praćenje darovitih učenika važno je nastavniku usmjeriti naglasak ne samo na područje darovitosti (produktivna i potencijalna darovitost), nego i na skladan razvoj ličnosti u cjelini.
Odgojno-obrazovni potencijali škole Škola u odnosu prema okolini, a u svrhu ostvarivanja postavljenih ciljeva unutar nje same koristi specifične odgojno-obrazovne potencijale. Odgojno-obrazovni potencijali škole su: - nastava, temeljni oblik organizacije škole, - komplementarni (nadopunjujući) sadržaji i oblici rada škole, - zajednički život i rad u školi, odnosno socijalne forme odgojno-obrazovnog rada, - slobodne aktivnosti (izvanškolske i izvannastavne aktivnosti), - učeničke organizacije i udruženja su značajan odgojno-obrazovni potencijal škole (Vrcelj, 2000).
Inkluzija: novi pogled …. povećanje sudjelovanja u učenju i smanjenje isključenosti unutar obrazovanja ili zbog obrazovanja (UNESCO, 2005).
Odgojno-obrazovni potencijali škole i darovitost Odgojno-obrazovni potencijali škole važni su za implementaciju i provedbu inkluzivnog odgoja i obrazovanja u školskoj praksi. Otvorenost škole prema širem društvenom okruženju važan je preduvjet za implementaciju inkluzije u školi. Škola je institucija, koja osim odgojno-obrazovne ostvaruje i svoju društvenu i kulturnu djelatnost koja obuhvaća raznolike društvene, pedagoške, kulturnoumjetničke, znanstveno-tehničke i druge aktivnosti. Aktivnosti se provode zajedničkim djelovanjem učenika i nastavnika stvarajući s užim i širim okruženjem pozitivne odnose potrebne za razvoj kako škole, tako i društvenog okruženja.
Darovitost u inkluzivnom obrazovanju Daroviti i talentirani učenici ne čine homogenu skupinu, već pokazuju širok raspon individualnih različitosti. Daroviti učenici su oni učenici koji pokazuju potencijal za izuzetnu uspješnost u mnogim različitim područjima djelovanja. Talentirani učenici su oni učenici koji pokazuju potencijal za izuzetnu uspješnost u jednom području djelovanja (George, 1997).
Darovitost u inkluzivnom obrazovanju Sustavna skrb o darovitima od strateške je važnosti: - za razvoj društva znanja koje će omogućiti gospodarski i tehnološki razvoj i povećati međunarodnu konkurentnost Hrvatske, - za darovite ključnu ulogu ima upravo obrazovni sustav, jer jedino on omogućuje sustavnu ranu identifikaciju i podršku razvoju darovitih te - skrb o darovitima nužno je organizirati kao stručan i kontinuiran proces koji obuhvaća sve učenike na svim dobnim razinama, ali i kontinuiranu suradnju svih institucija koje skrbe o odgoju i obrazovanju darovitih učenika (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, 2014. )
Vođenje ustanove u inkluzivnom procesu Odnos učitelja / nastavnika i učenika; odgojitelja i djeteta, odnos učitelja, nastavnika i odgojitelja prema različitostima, primjena novih metoda i oblika rada su osnovni koraci u kreiranju kvalitetne inkluzivne pedagogije (Ainscow, 1999). komunikacija=aktivni dijalog Praćenje darovitih učenika vodi prema uspješnijoj inkluziji u kojoj se dijete osjeća prihvaćeno… Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjene metoda i oblika rada s darovitim učenicima.
ULOGA UČITELJA, NASTAVNIKA u inkluzivnoj praksi darovitih učenika Kako je nastava zajednički naziv za vremenske, sadržajne, organizacijske, prostorne i tehnološke oblike izvođenja odgojno-obrazovnog procesa (Giesecke, 1991. ), ona pruža nastavnicima slobodu odabira metoda i pristupa u učenju i poučavanju. Učitelji i nastavnici su ključni čimbenici za osiguravanje kvalitetnih uvjeta učenja za darovite učenike. Inkluzija u obrazovanju zahtjeva primjenu novih oblika i metoda rada s ciljem razvoja svijesti o prihvaćanju različitosti kod učenika. Daroviti su različiti. Obilježja uspješnog učenja i poučavanja su uvažavanje individualnih mogućnosti svakog djeteta, te omogućiti djeci da samostalno participiraju u nastavnom procesu i da samostalno evaluiraju vlastiti proces učenja (Bartolome, 1994; Florian i Black. Hawkins, 2010; Hargreaves, 2004. ) Za primjenu inkluzivnog pristupa u školi upravo je ključan nastavnik koji ima zadaću učeniku omogućiti izbor kako, gdje, kada i s kim učiti, i to u skladu sa individualnim potrebama pojedinca (Florian i Black-Hawkinsa, 2010. )
VRIJEDNOST ZNANJA I ODGOVORNOSTI Poznavanje specifičnosti pojedinih teškoća u razvoju, sposobnost identifikacije teškoća u razvoju i drugih teškoća socijalne integracije, poznavanje didaktičko-metodičkog pristupa i planiranja prilagođenog kurikuluma, poznavanje savjetodavnih tehnika rada, praktično iskustvo u odgoju i obrazovanju djece s pojedinim teškoćama, spremnost na timski rad, suradnju i cjeloživotno obrazovanje. (Bouillet, 2010).
Pravo na obrazovanje i inkluzija PRISTUP OBRAZOVANJU: Čimbenike škole koji olakšavaju ili otežavaju pristup djeci i utječu na to da li je dijete ˝prisutno˝ u učionici ili ne. To uključuje i pristup potrebnim sustavima podrške i općem kurikulumu. SUDJELOVANJE: faktori/čimbenici povezani sa školom koji olakšavaju ili otežavaju osjećaj pripadnosti, osjećaj sposobnosti i osjećaj autonomije djeteta. Biti u obrazovanju! POSTIGNUĆE: Odnosi se na utjecaj škole na djecu i mlade: što je dijete ostvarilo kao rezultat sudjelovanja u obrazovanju?
Težnja za razvojem bolje prakse Suradnja unutar ustanove i modeli vidljivosti Planiranje i programiranje SAMOVREDNOVANJE podizanje standarda ustanove Materijalne mogućnosti i kadrovski potencijali Proces poučavanja i podrška učenju Postignuća polaznika
SAMOVREDNOVANJE - unaprjeđenje cijele ustanove USPJEŠNO VOĐENJE UZ SAMOVREDNOVANJE (proces podizanje kvalitete ustanove) Relevantna područja koja je potrebna vrednovati: § planiranje obrazovnog rada, § definiranje i planiranje obrazovnih programa, § proces poučavanja, § § § podrška u učenju (oblici i modeli podrške), postignuća polaznika, materijalne mogućnosti i kadrovski potencijali, suradnja unutar ustanove i modeli predstavljanja široj javnosti. Ravnatelj/-ica ustanove određuje i imenuje koordinatora procesa samovrednovanja.
Kako unaprijediti inkluzivnu praksu u području rada s darovitim učenicima? Temeljno pitanje: Koliko je dobra naša škola u području rada s darovitim učenicima? Postupak KREDA ANALIZE KREDA-analiza je modificirana SWOT-analiza prilagođena zahtjevima samovrjednovanja odgojno-obrazovnih institucija, prvenstveno školama. Cilj KREDA-analize je ispitati sve unutrašnje i vanjske čimbenike koji utječu na kvalitetu rada i uz pomoć njih odgovoriti na pitanje “Koliko je dobra naša škola? ” te temeljem analize izdvojiti prioritetna područja unaprjeđenja rada škole. Vodič za provedbu samovrednovanja u osnovnim školama (NCVVO, 2009)
KREDA analiza: značenje
KREDA ANALIZA 1. Čime se možemo pohvaliti? (analizirati i navesti sve dobre strane rada škole) 2. S kojim teškoćama se svakodnevno susrećemo? (navesti i osvijestiti s kojim se sve teškoćama svakodnevno susrećemo, a koje se odnose na unutrašnji rad i funkcioniranje škole) 3. Koji su naši neiskorišteni resursi? (navesti koje sve neiskorištene potencijale posjeduje naša škola) 4. Što nas koči na putu prema napretku? (opisati vanjske prepreke koje onemogućuju napredak škole) 5. Što možemo napraviti da budemo još bolji? (na temelju unutrašnjih karakteristika škole osmisliti što sve možemo učiniti da budemo još bolji) 6. Tko nam može pomoći u napretku (institucije, osobe i dr. , za koje mislimo da nam mogu pomoći u unaprjeđenju podizanja kvalitete rada škole)
- Slides: 26