DANI OTVORENIH VRATA 29 30 XI 2011 IZVJEE

DANI OTVORENIH VRATA 29. – 30. XI. 2011. IZVJEŠĆE CENTRA ZA ZNANSTVENI RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U VINKOVCIMA

Sadržaj: • Predstavljanje knjige dr. sc. Anice Bilić Čuvari književnih dobara…………………. 3 • Predstavljanje knjige Josipa Kosora Šest drama bez naslova……………. . . 4 • Predavanje dr. sc. Marice Grigić Život i književni rad Josipa Kosora (1879. – 1961. )… 5 • Izložba Akademijinih izdanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci…………. . • 6 Izložba 40 godina Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima kroz fotografije i izdavačku djelatnost………………………. . 7 • Konferencija za tisak………………………………. 8 • Mediji o Danima otvorenih vrata Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima……………………………… 9 • Umjesto zaključka – Dani otvorenih vrata, Vinkovački list ……………. . 11 2

Predstavljanje knjige dr. sc. Anice Bilić Čuvari književnih dobara U programu prvoga dana prvih Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Centru za znanstveni rad u Vinkovcima knjigu Anice Bilić Čuvari književnih dobara, predstavili su voditelj vinkovačkoga Centra za znanstveni radu HAZU akademik Slavko Matić, recenzent akademik Dubravko Jelčić i autorica. Pozdravljajući okupljene u velikom broju, akademik Slavko Matić govorio je o 150. obljetnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prigodnim programima kojim se obilježavala u cijeloj Hrvatskoj od svečane akademije u Hrvatskom narodnom kazalištu 29. travnja 2011. do Dana otvorenih vrata 29. – 30. 2011. Akademik Matić ocijenio je kako je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, poslije Katoličke crkve, najpostojanija ustanova koja brine za znanstvena, društvena i druga područja života hrvatskoga naroda, a Dani otvorenih vrata prilika su da svoju djelatnost i postignuća približi javnosti. Govoreći o Centru za znanstveni rad u Vinkovcima kao Akademijinoj znanstvenoistraživačkoj jedinici, akademik Matić podsjetio javnost na Međunarodnu godinu šuma te da je tim povodom Centar u Vinkovcima organizirao 19. svibnja 2011. znanstveni skup, najavio je objavljivanje zbornika radova te predočio Centrovu izdavačku djelatnost sa sada već 42 publikacije i najnovijom knjigom Čuvari književnih dobara Anice Bilić. Recenzent knjige akademik Dubravko Jelčić naveo je kako je autorica u knjizi "pobrojila pisce i primjere iz njihovih djela koja hrvatsku književnu riječ čuvaju i promiču danas kad je ona u velikoj opasnosti". Po njegovim riječima, ljudi u Hrvatskoj kao da se natječu tko će govoriti lošije i nepravilnije i u govoru što više griješiti. "Posebice se radujem što autorica nije ostala na zavičajnim i regionalnim autorima, nego je istraživanje proširila i na druge pisce, na cjelinu hrvatske literature. ” Autorica Anica Bilić obrazložila je publici inspiraciju i teorijska izvorišta svojih istraživanja ukoričenih u knjigu pod naslovom Čuvari književnih dobara. Knjiga je nastala iz njezina nezadovoljstva postmodernim stanjem književnosti i filozofije koje kritizira apsolutne istine, identitet i vrednote nastale od prosvjetiteljstva na ovamo te zauzima ironičan stav prema svemu, pa tako i prema književnicima i književnim djelima. Iz nezadovoljstva takvim stanjem neprestano su joj se nametala pitanja što je uopće stabilno, čvrsto i stalno, postoji li kakvo čvrsto uporište i gdje je smisao. Odgovor je našla u knjizi Jure Prpića Hrvati u Americi (1997. ) i u legendi o Joeu Magarcu, divu hrvatskoga podrijetla te u tezi da je priča, odnosno narativni obrazac čuvar kulturnoga i nacionalnoga identiteta djelotvorniji od vjere, jezika i folklora. Narativnim obrascem kao nositeljem i čuvarom identiteta nadahnuta su brojna njezina istraživanja sa znanstvenim uporištem u teorijskim tekstovima o citatnosti, pamćenju i sjećanju (Kultura pamćenja i historija, 2006. ) prema kojima je književnost oblik kulturalnoga pamćenja. U knjizi Čuvari književnih dobara A. Bilić donosi drukčije čitanje jednoga maloga, ali važnoga dijela hrvatske književne i kulturne prošlosti ne samo u dobro proučenim nego i u nepoznatim književnim djelima iz razdoblja od 18. do 21. stoljeća, detektira što se u njima uključuje, a što isključuje, kako se prilagođava i preinačuje te promatra književnost kao oblik kulture pamćenja i zaboravljanja, prisjećanja i potiskivanja. Sva su istraživanja autoricu dovela do zaključka da su pisci i književna djela uistinu čuvari književnih dobara, kulturnoga, nacionalnoga, vjerskoga i jezičnoga identiteta, čak i onda kada su se iz avangardnih i drugih pobuda rušilački i prevratnički odnosili prema vlastitom kulturološkom vrijednosnom sustavu. Predstavljanje su uveličali svojim nastupom učenici Glazbene škole Josipa Runjanina iz program iz Vinkovaca Anđela Ugljar, flauta; Valentina Iveljić, klavir; Josip Paulić, tenor izvodeći klasičnoga repertoara: R. Strauss: Morgen, op. 27 br. 1; W. A. Mozart: Laudate Dominum, KV 3 339; F. Händel: Süße Stille, sanfte Quelle. Učenike je za nastup pripremila mentorica Sanja Ćurko,

Predstavljanje knjige Josipa Kosora Šest drama bez naslova U prigodi obilježavanja 150 -godišnjice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Centar za znanstveni rad Vinkovci 30. studenoga 2011. u 11 sati, u sklopu manifestacije Dani otvorenih vrata, organizirao je, među ostalim, i predstavljanje knjige „Josip Kosor: Šest drama bez naslova“, urednika Dubravka Jelčića i priređivačice Marice Grigić (Građa za povijest književnosti hrvatske, knjiga 36, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Zagreb, 2009. ). U nazočnosti pedesetak Vinkovčana predstavljanju su sudjelovali voditelj Centra akademik Slavko Matić, upraviteljica dr. sc. Anica Bilić te priređivačica dr. sc. Marica Grigić. Riječ je o nepoznatim rukopisnim dramskim tekstovima jednog od najplodnijih dramskih autora u hrvatskoj književnosti uopće, a koji se čuvaju u književnikovoj ostavštini u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Knjiga je rezultat višegodišnjega rada urednika i priređivačice i javnosti je predstavljena kao građa, što znači da su se u pripremi tekstova autori rukovodili temeljnim načelima suvremene tekstologije. Knjiga je opremljena Rječnikom s tumačem imena i izraza te predgovorom za svaku dramu u kojem su pojašnjene specifičnosti vezane uz određeni tekst (vrijeme nastanka, okolnosti, situiranje u opus književnika…). Objelodanjivanje ovih nepoznatih tekstova reaktualizira i pitanje hrvatske avangardne drame, ekspresionizma kao razdoblja u hrvatskoj književnosti (njegovih periodizacijskih granica, tema, uzora i utjecaja, ali njegovih dosega). Ovo djelo vrijedan je prinos upotpunjavanju kako dijakronijskoga niza nacionalne književnosti, tako i opusa samoga autora, koji, tvrde autori, i dalje nije našao adekvatno mjesto u povijesti hrvatske književnosti. U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Glazbene škole Josipa Runjanina iz Vinkovaca Marija Pušić, klavir; Marija Banjedvorec, sopran; Mirna Vidović, alt. s programom: Dvorak, Četiri dueta: Možnost, 0 p. 38 br. 1; J. Brahms, Deutsche Volkslieder: Jungfräulein, soll ich mit euch ge'hn, br. 11; J. Brahms, Deutsche Volkslieder: Da unten im Tale, br. 6; L. Rossi: A te, mio core, a te. 4

Predavanje dr. sc. Marice Grigić Život i književni rad Josipa Kosora (1879. – 1961. ) u povodu 50. obljetnice smrti hrvatskoga pisca Josipa Kosora U sklopu manifestacije Dani otvorenih vrata 29. studenoga 2011. u 12 sati u Centru za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima dr. sc. Marica Grigić održala je predavanje pod naslovom „Život i djelo Josipa Kosora“. Povod ovom događanju ponajprije je činjenica da se ove godine navršilo pola stoljeća smrti toga književnika koji je rođen 1879. godine u Trbounju (općina Drniš), a umro, gotovo u potpunoj anonimnosti 1961. godine u Dubrovniku. Josip Kosor svoje je formativne godine proživio u slavonskoj ravnici, selu Otoku, i te su godine snažno obilježile književnikov svjetonazor, ali i ostale trajnim nadahnućem što je vidljivo u njegovim djelima. Iako se Kosor okušao u svim književnim žanrovima (pisao je romane, pripovijetke, putopise, pjesme, eseje), stručna ga javnost ponajprije percipira kao vrsnoga dramatičara koji je ostavio znatan trag, prije svega, u dramskoj književnosti u prvim desetljećima 20. stoljeća. U prvom je dijelu predavanja M. Grigić iznijela osnovne podatke o životu Josipa Kosora, posebice se osvrćući na njegovo „slavonsko razdoblje“, a dio koji se referira na književnikovu biografiju zaokružila iznijevši činjenice koje su malo poznate stručnoj, ali i široj javnosti, kao što je, primjerice, činjenica da je Josip Kosor čak dva puta bio predloženikom za Nobelovu nagradu a da je sama ideja o Nobelovoj nagradi potekla od francuskih intelektualaca, ponajprije nobelovca Romaina Rollanda te književnika i kritičara Mauricea Blancharda. U drugom se dijelu predavanja predavačica usredotočila na predstavljanje mjesta i vrijednosti Kosorova djelu u hrvatskoj književnosti, ali i kulturi, istaknuvši da su Kosorovi suvremenici imali divergentan stav prema njegovim djelima: hvaljen u inozemstvu, uživao je u potpori i divljenju najvećih onodobnih književnih i kazališnih autoriteta (Stefan Zweig, Hermann Bahr, Stanislaw Pryzybzsewski, Camille Poupey, Max Reinhardt, Konstantin Stanislavski, Jaroslav Kvapil…), u domovini je doživljavao osporavanja pa i potpuno poricanje umjetničke vrijednosti svojih djela. Kad je riječ o Kosorovu statusu danas, on je bitno revaloriziran. Vremenski odmak kao i drukčija optika kojom se motri na ekspresionizam, pridonijeli su da je Kosorovo djelo, iako kvalitetom poprilično neujednačeno, izuzetno zanimljivo stručnoj javnosti, posebice kad je riječ o svevremenskim idejama koje progovaraju iz njegovih tekstova. Iako je Josip Kosor bio „klinički mrtav“ mnogo prije 1961. godine, budući da su se njegova djela izuzetno rijetko objavljivala, još manje igrala na kazališnim daskama, M. Grigić je istaknula da je stručna javnost vratila dio duga, ovom neopravdano potisnutom književniku, jer njegovo je djelo predmet permanentnog proučavanja na znanstvenim skupovima diljem zemlje i u inozemstvu, no kritički se osvrnula na potpuno zapostavljanje ovoga zanimljivoga dramatičara kad je riječ o životu njegovih tekstova na kazališnim daskama, Naime, ni u ovoj obljetničkoj godini nijedna profesionalna kuća u Hrvatskoj nije pronašla da je Kosorovo djelo vrijedno postaviti na scenu. Učinili su to samo Kosorovi Slavonci, amateri iz Gradskog amaterskog kazališta Županja: 4. prosinca Josip je Kosor ponovno živio u epskim scenama svoga prvijenca i uspješnice „Požar strasti“. 5

Izložba Akademijinih izdanja u povodu 150 godina utemeljenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima, 16. – 28. studenoga 2011. Knjige Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, što se nalaze u fundusu Gradske knjižnice i čitaonice u Vinkovcima, reprezentativne su, predmetno i analitički obrađene te dostupne korisnicima u Zavičajnoj zbirci, Studijskom i Posudbenom odjelu. U središtu je izložbe Spomenica u povodu 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2011. ). Kronološki su raspoređena izdanja djela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te istaknuta važnost pojedinih edicija Zbornik za narodni život i običaje, Starine, Stari pisci hrvatski, Rad HAZU, nekoć JAZU, časopisa kao što je Forum, mjesečnik Razreda za književnost HAZU te zbornika radova kao što su Dani hvarskoga kazališta i Krležini dani. Knjižnica posjeduje sva izdanja Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima. 6

Izložba 40 godina Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kroz fotografije i izdavačku djelatnost u prostorijama Centra za znanstveni rad Izdavačka djelatnost Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u HAZU u Vinkovcima, 29. – 30. prosinca 2011. Vinkovcima zastupljena je u dvjema edicijama Radovi i Posebna izdanja, čiji su urednici danas akademik Slavko Matić i dr. sc. Anica Bilić. Za recenzentski postupak svih knjiga i članaka objavljenih u Centru za znanstveni rad u Vinkovcima nadležni su odgovarajući razredi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od osnutka Centra 1969. do 2011. objavljeno je 11. 459 stranica u 42 knjige i druge publikacije. Centar je prosječno objavljivao jednu knjigu godišnje i to znanstvenu, recenziranu u Akademijinim Razredima, što nije zanemarivo s obzirom na visoke znanstvene kriterije meritornih recenzenata i složenost recenzentskoga postupka prije objavljivanja. Najveći je broj članaka objavljeno iz područja šumarstva, slijede članci iz znanosti o književnosti i jezikoslovlja, potom arheologije, povijesti i dr. U izdavaštvu Centra posebno mjesto pripada dvojezičnoj monografiji Hrast lužnjak (Quercus robur L. ) u Hrvatskoj (1996. ), zbornicima radova Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (2002. ) te Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima (2009. ). Iz područja hrvatske književnosti izdvajaju se monografije Katice Čorkalo Vjekoslav Kaleb (1995. ) i Anice Bilić Književni i kazališni rad Joze Ivakića (2008. ) te iz područja slavonistike knjiga Katice Čorkalo Slavonica (2003. ) te knjige Anice Bilić Mali i zanemareni pisci (2004. ), Zaboravljeni pisac i zapostavljeni svetac (2005. ) i Zapostavljena književna baština (2009. ). Kapitalnim Centrovim djelima pripadaju zbornici radova Vukovarsko-srijemska županija (1997. ) i Hrvatski ban Josip Šokčević (2000. ) te knjiga Ivane Iskre-Janošić Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta (2001. ). Važne su i dvije Spomenice vinkovačkoga Centra iz 2000. i 2010. u kojima se ogleda rad tijekom više desetljeća. Publika je s posebnom pozornošću pretila izložbu fotografija koje je ilustrirala brojna događanja značajna za Vinkovce i Slavoniju tijekom četiriju desetljeća rada Centra za znanstveni rada HAZU u Vinkovcima. 7

Konferencija za tisak Dana 30. studenoga 2011. u 10 sati u prostorijama Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima održana je konferencija za tisak. O prvim Danima otvorenih vrata, o 150 obljetnici utemeljenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, znanstvenoistraživačkome radu i nakladničkoj djelatnosti Akademijina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima novinare su upoznali voditelj akademik Slavko Matić i upraviteljica dr. sc. Anica Bilić. Sudjelovali su novinari Hrvatskoga radija Radio postaje Vinkovci i Radio postaje Vukovar, Vinkovačkoga lista, Vukovarskih novina, HINE, Glasa Slavonije i Vinkovačke televizije. 8

Mediji o Danima otvorenih vrata u Centru za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima Osim najava i reportaža o Danima otvorenih vrata HAZU na radio postajama Vinkovci, Vukovar i Županja, dr. Bilić najavila je Dane otvorenih vrata gostujući u u emisiji Vinkovačke televizije Tu oko nas 22. studenoga 2011. , a prilog u Dnevniku Vinkovačke televizije 30. studenoga 2011. nalazi se na web adresi: http: //vktel. net/component/videoflow/? task=cats&cat=17&sl=categories&layout=listview 9

Novinski članci o Danima otvorenih vrata u Centru za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima mogu se pročitati na sljedećim web stranicama: • http: //www. hrv. hr/kultura/6587 -hazu-centar-vinkovci-upriliio-dane-otvorenih-vrata. html • http: //komentar. hr/portal/lifestyle/kultura/10558 -qcuvari-knjizevnih-dobaraq- • http: //news-tube. net/cuvari-knjizevnih-dobara-i-otvorena-vrata-hazu-a/ • http: //www. vktel. com/sve-vijesti/novosti/568 -dani-otvorenih-vrata-hazu-a • http: //www. glas-slavonije. hr/vijest. asp? rub=5&ID_VIJESTI=152381 • http: //www. matis. hr/vijesti_sportske. php? id=2748 • http: //vinkovci. com. hr/vinkovci/novosti/%C 4%8 Duvari+knji%C 5%BEevnih+dobara • http: //www. culturenet. hr/default. aspx? id=41569 • http: //www. hic. hr/kultura 02. htm • http: //kazaliste-arusa. net/anica-bilic-cuvari-knjizevnih-dobara/ • http: //www. mondopress. com/popular/bilic/13. html 10

Umjesto zaključka Vinkovački list, god. LIX. , br. 48 (2993), Vinkovci, 2. prosinca 2011. , str. 11. 11