Dani izraz opisuje jednoliko gibaanje po pravcu sa

Dani izraz opisuje jednoliko gibaanje po pravcu sa stalnom brzinom. Samo grafikon C. prikazuje gibanje sa stalnom brzinom.

Mase m 2 i m 3 miruju kao posljedica poništavanja sila istog iznosa, a suprotnog smjera. N = FG Napetost niti jednaka je težini obješenih tijela.

Dobili smo rad svladavanja težine mg na putu (visini) h

1/5 4/5 Dio iznad površine Uronjeni dio

Gradivo Formule: Termodinamika

1. Obzirom na smjer obilaska točaka u grafu zaključujemo da će rad biti pozitivan, tj. imat će predznak + 2. Na osima grafa očitamo mjerne jedinice: tlak je 105 Pa, obujam je dm 3 3. Pretvorimo jedinice P 1 = 4· 105 Pa P 2 = 2· 105 Pa V 1 = 2 dm 3 = 2· 10 -3 m 3 V 2 = 6 dm 3 = 6· 10 -3 m 3 Obavljeni rad plina je površina omeđena grafom.

Unutarnja energija se povećala jer je u procesu kompresije izvršen rad na plinu. U > 0 Adijabatski proces znači da nije bilo ni dovođenja ni odvođenja topline Q=0 Ako se vrši rad na plinu taj rad (po dogovoru) ima negativan predznak W<0 U = - (-W)

üNakon odvajanja od izvora napona na kondenzatoru se ne mijenja količina naboja Q. üNe mijenja se električno polje između ploča kondenzatora. üKapacitet C se mijenja obrnuto razmjerno razmaku ploča. üRazlika potencijala U mijenja se razmjerno razmaku poča. Smanjenjem razmaka između ploča smanjit će se razlika potencijala.

Simboli za smjer strelice Vrh strelice gledan sprijeda Krilca strelice gledana straga

Konveksno zrcalo uvijek daje sliku koja je umanjena, uspravna i prividna (virtualna)

Eksperimentom se pokazuje pojava ogiba ili difrakcije na tankoj niti. Iz dimenzija ogibne slike i udaljenosti zaslona može se izračunati debljina niti ako znamo valnu duljinu monokromatske svjetlosti lasera.

Atom može prijeći iz višeg energijsko stanje u osnovno prelazeći postupno ili odjednom.

Iz pobuđenog stanja energije E 4, atom može doći u osnovno stanje (redni broj 1) energije E 1, na četiri moguća načina, označena sa a, b, c i d. Pri svakom od tih četiriju primjera atom emitira: a) 1 foton energije E 4 -E 1 b) 2 fotona energije E 4 -E 3 i E 3 -E 1 c) 2 fotona energije E 4 -E 2 i E 2 -E 1 d) 3 fotona energije E 4 -E 3 i E 3 -E 2 i E 2 -E 1 što čini mogućnost emisije ukupno 8 fotona, međutim fotoni energije E 4 -E 3 i E 2 -E 1 pojavljuju dva puta. Maksimalni broj različitih fotona je samo 6

Tijelo bačeno u vertikalni hitac prema gore imat će na svim razinama padajućeg dijela putanje iste iznose brzina kakve je imalo na tim razinama pri usponu. To znači da će na rubu litice oba tijela imati iste brzine prema dolje.

Koeficijent smjera pravca je mjera nagiba pravca u pravokutnom koordinatnom sustavu. Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti), nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. Nagib pravca funkcije obrnuto je razmjeran kapacitetu. Zaključak: C 1 < C 2

zbroj masenih brojeva reaktanata = zbroju masenih brojeva produkata A = A+0 zbroj naboja (protona) reaktanata = zbroju naboja (protona) produkata Z =Z+1 -1

Površine presjeka cijevi Brzina u široj cijevi (iz jednadžbe kontinuiteta) Tlak u široj cijevi iz Bernoullijeve jednadžbe za vodoravnu cijev

Pri prijelazu vode iz tekućeg agregacijskog stanja u plinovito, dovođenje topline NE UZROKUJE povećanje temperature vode. Sva dovedena toplina utroši se na promjenu agregatnog stanja, pri čemu temperatura ostaje nepromijenjena. Q = mr

Sukladno očuvanju energije, početna kinetička energija projektila dijelom se pretvara u rad protiv sile trenja u zidu nakon čega preostaje još kinetičke energije s manjom brzinom.

Karakteristični položaji predmeta ispred udubljenog sfernog zrcala Predmet dalje od središta zakrivljenosti. Slika nastaje između C i F. Slika je umanjena, realna i obrnuta. Predmet u samom središtu zakrivljenosti. Slika nastaje također u središtu C. Slika je jednako velika, realna i obrnuta. Predmet između središta zakrivljenosti i žarišta. Slika dalje od središta zakrivljenosti. Slika je uvećana, realna i obrnuta. Predmet u samom žarištu. Slika je u beskonačnosti. Predmet između žarišta i tjemena zrcala. Slika nastaje iza zrcala. Slika je uvećana, virtualna i uspravna.

Slika je realna i 3 puta veća od predmeta. Razmak između slike i predmeta je X’ – X = 80 cm.