Dan ravnopravnosti 17 travnja to je ravnopravnost jednaki

Dan ravnopravnosti 17. travnja

Što je ravnopravnost? - jednaki tretman i jednake mogućnosti svakog pojedinca pred zakonom bez obzira na: rasu, spol, dob, boju kože, etničku pripadnost, vjersko uvjerenje ili svjetonazor, bračno stanje, obiteljski ili imovinski status…. - znači da jedna osoba ne vrijedi više od druge ma kakve specifične odlike imala - imati ista prava i šanse

Zašto je važno obilježavati 17. 4. - unatoč proklamiranim pravu jednakosti još uvijek u svijetu postoje brojni primjeri neravnopravnosti

Hrvatski Ustav i ravnopravnost - Ustav - temeljni zakon neke države; uređuje pravni i politički poredak - svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o: rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama - svi su pred zakonom jednaki - u RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina

Deklaracije o pravima - 1679. - prve pravne odredbe o zaštiti građana – Engleska dokument Habeas corpus - 1789. Deklaracija o pravu čovjeka -SAD - 1789. Deklaracija o pravu čovjeka i građanina- Francuska - 1791. navedene deklaracije ugrađene su u Ustave SAD-a i Francuske

Ravnopravan u Finskoj - u Finskoj postoji i Zakon o jednakosti, a diskriminacija je zločin - diskriminacija se ne smije se vršiti: na osnovi dobi, porijekla, državljanstva, jezika, vjere, uvjerenja, mišljenja, zdravstvenog stanja, invalidnosti, seksualne orijentacije, spola ili spolnog identiteta, imovine, trudnoće - Zakonom o jednakosti zabranjena je diskriminacija, pri zapošljavanju i školovanju - čovjek ne smije biti diskriminiran na osnovi njegovog porijekla, npr. u socijalnim i zdravstvenim uslugama

Finci pomoć mogu potražiti - u slučaju neravnopravnosti mogu se obratiti: zastupniku za manjine - za probleme manjina službi zaštite na radu – za diskriminaciju na poslu zastupniku za ravnopravnost spolova- za diskriminaciju među spolovima službi za zaštitu prava djece – za zaštitu djece

Ured za ravnopravnost spolova RH - osnovan 3. 2. 2004. g. kao stručna služba Vlade RH - obavlja stručne i administrativne poslove u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u RH - ravnateljica Ureda – Helena Štimac Radin - pravobraniteljica za ravnopravnost spolova - Višnja Ljubičić

Pučki pravobranitelj - 2008. u Hrvatskoj stupa na snagu Zakon o suzbijanju diskriminacije; od tada pučki pravobranitelj - središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije - Lora Vidović – pučka pravobraniteljica –ima 3 zamjenika

Istraživanja o diskriminaciji - u 2011. pučki pravobranitelj primio 147 pritužbi (najviše pritužbi u vezi diskriminacije etničkih manjina) - istraživanje iz 2009. o kapacitetu Ureda pučkog pravobranitelja pokazalo 59% građana ne zna da je Ured pučkog pravobranitelja središnje nadležno tijelo za suzbijanje diskriminacije; 12, 5% uopće ne zna za Ured pučkog pravobranitelja - istraživanjem utvrđeno : najviše diskriminacije oko zapošljavanja - 65%; zdravstvena zaštita 35%; pravosuđe 31%

Istraživanja o diskriminaciji - istraživanjem javnog mišljenja iz 2012. utvrđeno: - svaki četvrti građanin doživio diskriminaciju jednom ili više puta - za četvrtinu građana neprihvatljiv brak njihovog djeteta s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere - 55 % građana ne bi zaposlilo Rome u svojoj privatnoj tvrtki - diskriminacija najraširenija u području rada i zapošljavanja, najučestaliji su razlozi za diskriminaciju socijalno podrijetlo i imovinsko stanje

Primjeri diskriminacije - 2010. vlasnica privatne trgovine odbija primiti Lidiju Ignac i Željku Balog na stručnu praksu jer su Romkinje - djevojke su podnijele tužbu za etničku diskriminiciju - 2012. sud u Varaždinu presudio u korist djevojaka; utvrđeno da je riječ o diskriminaciji u području obrazovanja i to na temelju etničke pripadnosti

Primjeri diskriminacije - 2006. Mirelu Žgombu nisu željeli upisati na Visoku učiteljsku školu u Puli unatoč tome što je položila prijemni ispit; razlog njena gluhoća - nakon pritiska medija i pomoći rektora i prorektora riječkog Sveučilišta Mirelu se upisuje - diplomirala 2010. ; radi kao prevoditeljica znakovnog jezika u pazinskoj OŠ Vladimir Nazor

IZVORI http: //www. vecernji. hr/vijesti/diskriminacija-najveca-poslu-pri- zaposljavanju-clanak-424981 (2013 -04 -05) http: //www. glas-slavonije. hr/164996/1/-Osudjena-trgovkinja-koja-nijehtjela-Romkinje-na-praksi (2013 -04 -05) http: //www. jutarnji. hr/mirela-zgomba--nisu-me-zeljeli-na-faksu-jer-samgluha--ali-nisam-odustala-i-sada-radim-u-skoli/897036/ http: //hr. wikipedia. org/wiki/Deklaracija_o_pravima_%C 4%8 Dovjeka_i_gra %C 4%91 anina (2013 -04 -03) http: //www. infopankki. fi/sk-sk/ravnopravnost_izmedu_ljudi/(2013 -04 -03)

Prezentaciju izradila: Helena Habijanec 7. c