Damir Mustabai damir mustabasicedu unigraz at ORPHOPHONOLOGISCHE PROZESSE

Damir Mustabašić damir. mustabasic@edu. uni-graz. at ORPHOPHONOLOGISCHE PROZESSE IM FLEXIONS- UND DERIVATIONSPARADIGMA DES B (MORFOFONOLOŠKI PROCESI U PARADIGMI FLEKSIJE I DERIVACIJE BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA) Preddiplomski završni rad Mentor: prof. dr. Branko Tošović 29. 11. 2011.

Sadržaj Morfofonološki procesi u paradigmi fleksije i derivacije 1. Morfofonologija morfologija tvorba riječi 2. Alternacije u BHS-u: asimilacija po zvučnosti i mjestu tvorbe, jotacija, palatalizacija 3. Analiza: morfonološki model jotacije i palatalizacije 4. Zaključak 5. Literatura 2

1. Morfofonologija morfologija tvorba riječi 3

Morfofonologija s opštog aspekta PREDMET oblast između fonologije i morfologije morfofonologija (morfonologija || morfonemika || morfofonemika, morphophonology || morphophonemics) — (Simeon 1969: 847— 856) DEFINICIJA • započinje tamo gdje su fonološka pravila ograničena (Wurzel; Uni Jena www) • rezultat interakcije formi i glasova, koji je u nekom jeziku brojniji, u drugome manje ili skoro nikako prisutan (Trubeckoj 1971: 305) CILJ • istraživanje alomorfije, tj. fonološke strukture morfema u jezičkom sistemu • utvđivanje glasovnih promjena u kombinatorici morfema • formuliranje pravila na osnovu redovitosti alternacija 4

Morfofonologija morfologija tvorba riječi Fonologija Morfologija i tvroba riječ i Morfofonologija Leksikologija Funkcija glasovi u opoziciji u jezičkom sistemu najmanje gramatičke i/ili semantičke cjeline riječi alomorfija u gramatičkoj paradigmi sistem riječi i njihovih značenja Značenje 1 NE DA leksem (riječ sa određenim značenjem) (lema) Jedinice fonem morfem {morf-em}, alomorf (varijanta morfema) morfofonem, hiperalomorf (reprezentacija više alomorfa) Notacija /f/ {morf-em-Ø} //M// Jezički doseg 2 langue 5 1 Značenje u jezičkom sistemu. 2 Prema Ferdinand de Saussure.

2. Alternacije u BHS-u 6

Vrste alternacija Glasovne promjene (Haspelmath 2010: 212): 1. automatske ili fonološke 2. morfofonološke Automatske alternacije Morfofonološke alternacije 3 Interni uvjet fonološki morfološki ili fonološki Eksterni uvjet fonološki morfološki ili fonološki Leksička ograničenost: leksički ograničeni su oni primjeri u kojima se ne vrši alternacija, a po fonološkoj i/ili morfološkoj strukturi bi trebalo da do nje dođe. U nekim slučajevima ne dolazi do glasovne promjene da bi se izbjegla semantička podudarnost riječi. 3 7 najmanje jedan uvjet mora biti morfološki ograničen, odnosno alternacija treba da ovisi o nekom posebnom morfemu.

Automatske (fonološke) alternacije u BHS-u 1. 2. 3. Asimilacija po zvučnosti Asimimilacija po mjestu tvorbe Disimilacija konzonanata a) b) Stapanje suglasnika Gubljenje suglasnika 8

Morfofonološke alternacije 1. Jotovanje/jotacija 2. Palatalizacija § I. palatalizacija § III. palatalizacija 3. sibilarizacija 4. Gubljenje vokala § Pokretni/mobilni vokali, navezak § nepostojano /a/ i /e/ Vokalizacija /l/ ~ /o/ 5. Prijevoj/prevoj 6. Prijeglas/preglas 7. Refleksi jata: /i/ ~ /e/ ~ /ii e/ 9

3. Analiza 10

Analiza § Morfofonološki model jotacije, palatalizacije i sibilarizacije: o Cilj: pronalazak alternacija u gramatičkoj paradigmi o Kategorije paradigme : fleksija i derivacija • Fleksija (oblikovanje riječi) : dodavanje oblikotvornih morfema pri konjugaciji, deklinaciji, komparaciji • Derivacija (izvođenje novih sintaktičkih riječi): dodavanje rječotvornih morfema pri eksplicitnom i implicitnom (konverzija) izvođenju novih riječi 11

Analiza § Morfofonološki model jotacije, palatalizacije i sibilarizacije: o Rezultat: • ukupno 30 pravila 3 opšta, 13 koja se tiču fleksije i 14 u paradigmi tvorbe riječi 12

Morfološke kategorije Fleksija Alternacije Konjugacija Komparacija Deklinacija √ (jači, ljući, čvršći, tanji) INSTR. JD. i-DEKLINACIJA (radošću, pameću) X VOK. JD. IMENICE M. (junače, striče) INFINITIV (k, g, h Ø) PREZENT Jotovanje/ jotacija IMPERFEKT GPT (peØći, skaču, vučah, urađen) PREZENT Palatalizacija AOTIST (pečem, peče) IMPERFEKT (vucijah) Sibilarizacija X IMPERATIV (vuci) NOM. , DAT. , VOK. , LOK. i INSTR. JD. IMENICE M. (junaci, junacima, junacima) DAT. JD. IMENICE Ž. (pruzi, knjizi, majci) 13

Kategorije tvorbe riječi Alternacije Eksplicitna derivacija (Vrsta riječi 1 vrsta riječi 1) IMENICA + SUFIKS: {-ic-a}, {-evin-a}, {-ak} {-anj-e} {-enj-e} (građevina, sunčanje, seljak, raspoloženje) Jotacija IMENICA SINGULARIA TANTUM (grožđe, drveće) Konverzija (Vrsta riječi 1 vrsta riječi 2) IMENICA PRIDJEV (kravlji, kunji, žablji) PRIDJEV GLAGOL (bjeljeti, tanjiti) SVRŠENI GLAGOL NESVRŠENI GLAGOL (obnavljati, ograđivati) IMENICA GLAGOL ispred sufiksa {-i-ti} (junačiti, kružiti, strašiti) Palatalizacija IMENICA + SUFIKS: {-ak}, {-ac}, {-k-a}, {-anstv-o}, {-il-o}, {-išt-e}, { -ic-a}, {-in-a}, {-etin-a}, {-evin-a} i {-ić} (kvačilo, čovječanstvo, kneževina, nožica, dugonožac) IMENICA PRIDJEV ispred sufiksa {-a-n}, {-n-i (a, o)}, {-sk-i}, {-ev} (snažan, bučna, momački, knežev) IMENICA PRILOG ispred {-ke} (potrbuške) PRIDJEV PRILOG ispred {-ke} (naopačke) Sibilarizacija SVRŠENI GLAGOL NESVRŠENI GLAGOL (isticati, micati, dizati, disati) 14 X

4. Zaključak 15

Zaključak § Morfofonologija: nije samostalna lingvistička disciplina u gramatikama BHS-a § Za proučavanje alternacija često se koristi različita terminologija § Morfofonološke i fonološke alternacije u gramatikama su integrisane u morfologiju i tvorbu riječi Da li je integracija automatskih glasovnih promjena suvišna? 16

Zaključak § Pravopisna pravila ne utiču na realizaciju alternacija § Tvorba riječi je kategorija sa fiksnim vokabularom (lema) u čijim morfemima je već izvršena glasovna promjena § Alternacije: o na granici morfema ili riječi o mogu biti dvostruke i trostruke o alomorfi: sufiks, prefiks i korijen o raznovrsnost i bogatstvo morfofonoloških alternacija u BHS-u 17

Zaključak § Gralis-Morpho-Generator: podjela vrsta riječi prema alomorfiji tj. prema morfofonološkim kriterijama 18

5. Literatura 19

Literatura Babić, Stjepan; Škarić, Ivo; Brozović. Dalibor (u. a. ) (2007): Velika hrvatska gramatika. Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Nakladni zavod Globus. — 597 s. Bergenholtz, Henning; Mugdan, Joachim (1979): Einführung in die Morphologie. Stuttgart: Kohlhammer. — 200 S. Dürr, Michael; Schlobinski, Peter (1990): Einführung in die deskriptive Linguistik. Opladen: Westdt. Verl. — 314 S. Grassegger, Hans (2001): Phonetik, Phonologie. Idstein: Schulz Kirchner, 1. Aufl. 2001. – 141 S. Haspelmath, Martin; Sims, Andrea D. (2002): Understanding morphology. London: Hodder Education, 2. Aufl. 2010. — 366 S. Jahić, Dževad; Halilović, Senahid, Palić, Ismail (2000): Gramatika bosanskoga jezika. Zenica: Dom štampe. — 476 S. Kempgen, Sebastian (2009): Die slavischen Sprachen. Ein internationales Handbuch zu ihrer Struktur, ihrer Geschichte und ihrer Erforschung. Berlin [u. a. ]: de Gruyter. — 1116 S. Klajn, Ivan (2005): Gramatika srpskog jezika: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. — 263 S. Lohde, Michael (2006): Wortbildung des modernen Deutschen. Tübingen: G. Narr. — 350 S. Morpho Generator www: Branko, Tošović. Gralis Morpho Generator. Automatische Analyse von Wörtern der Sprachen Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch. Karl Franzens Universität Graz. URL: http: //www gewi. uni graz. at/gralis alt/php/en/#Morpho. Generator. (01. 10. 2011). Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga. — 422 S. Simeon, Rikard (1969): Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva od Rikarda Simeona. . Na osam jezika. Knj. I. Zagreb: Matica hrvatska. — 1011 S. Stakić, Milan (2002): Morfonologija i derivacija. Članci i rasprave. Beograd: Čigoja. — 317 S. Tošović, Branko (2010): Korrelative Grammatik des Bosni(aki)schen, Kroatischen und Serbischen. Wien, Berlin, Münster: LIT Verlag. — 545 S. 20

Literatura Trubeckoj, Nikolaj (1969): Principles of phonology. Berkeley: University of California Press. — 344 S. Uni Jena www: Römer, Christine. Morphologie der deutschen Sprache. Universität Jena. URL: http: //downloads grammatik. tripod. com/ sitebuildercontent/sitebuilderfiles/morphologiekap. 1 3. pdf (13. 11. 2011). — (S. 8). Vogel, Klaus; Börner, Wolfgang: (1994): Kognitive Linguistik und Fremdsprachenerwerb. Das mentale Lexikon. Tübingen: G. Narr. 2. Aufl. 1997. — 258 S. Vuković, Jovan (1974): Istorija srpskohrvatskog jezika. I dio: Uvod i fonetika. . Beograd: Naučna knjiga. — 225 s. 21

Hvala na pažnji! 22