Damir Mustabai damir mustabasicedu unigraz at BONJAKI POGLEDI

Damir Mustabašić damir. mustabasic@edu. uni-graz. at BOŠNJAČKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA: OPŠTI/OPĆI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJA Sprachwissenschaftliches SE (BKS) 515. 056: Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen (WS 2011/12) LV-Leiter: Branko Tošović 06. 12. 2011.

Sadržaj 1. Standardni bosanski jezik 2. Bosanski crnogorski hrvatski srpski Alija Isaković, Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić 3. Jezička situacija u Bi. H Muhamed Šator, Ismail Palić, Hanka Vajzović 4. Fonetske i fonološle razlike Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić, Maja Midžić 5. Prozodijske razlike Naila Valjevac 6. Zaključak 2

1. Standardni bosanski jezik s opšteg aspekta 3

Standardizacija bosanskog jezika otpočinje: § rječnicima Alije Isakovića, kasnije i Ibrahima Čedića, § pravopisom Senahida Halilovića i § gramatikama Dževada Jahića i Halilovića. 4

Povelja o bosanskom jeziku 1. „Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim. ‟ 2. „Korištenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrđen u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima. ‟ 5

Povelja o bosanskom jeziku 3. „Bez obzira na slična ili različita mišljenja o zajedničkom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojužnoslavenskog dijasistema — a koji čini glavninu južnoslavenske jezičke zajednice — smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova riječ o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bošnjaci bosanskim […]‟ (Bosanski jezik-www). 6

Alija Isaković (1932— 1997) § romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist § lekiskograf i historičar jezika i književnosti: „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku‟ (1993) „Rječnik bosanskoga jezika‟ (1995) „O nacionaliziranju Muslimana. 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana‟ (1972) „Biserje‟ (antologija muslimanske književnosti) — (1972) 7

Alija Isaković Bosanski jezik postoji u narodu i literaturi koliko hrvatski i srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke, a ne lingvističke naravi […] što je u korelaciji s političkim (ne)imenovanjem bosanske nacije, posebno bosanskih Muslimana (Bošnjaka). 8

Alija Isaković Termin „bosanski jezik‟ upotrebljavali su i drugi koji su se smatrali Bošnjacima (Bosancima) […] [!] Njega imenuju svojim znatne skupine Bošnjaka izvan Bi. H (Sandžak, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), te u iseljeništvu u Turskoj i drugdje. 9

Alija Isaković Tako je bosanski jezik konstitutivna komponenta bosansko-muslimanskog nacinalnog bića […] Jezički pluralizam je društvena stvarnost i njena uzajamnost (Isaković 2009: 15— 16). 10

Bošnjački lingvisti § „Pravopis bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović (1996) § „Gramatika bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović, Dževad Jahić, Ismail Palić (2000) § Kritika „Totalni promašaj: Prikaz Gramatike bosanskog jezika Dž. Jahića, S. Halilovića, I. Palića‟ — Midhat Riđanović (2003) § „ Rječnik bosanskoga jezika‟ — Sehahid Halilović, Ismail Palić, Amela Šehović (2010) § „ Rječnik bosanskog jezika‟ — Ibrahim Čedić, Aida Kršo, Safet Kadić, Hadžem Hajdarević, Naila Valjevac (2007) 11

2. Bosanski crnogorski hrvatski srpski 12

Alija Isaković Osnovne razlike u odnosu na hrvatski i srpski § Poseban varijantski sistem zajedničkog jezika § Nije identičan ni sa S ni sa H varijantom • čuvanje glasa h u domaćim riječima i turcizmima • u nekim morfološkim oblicima razlikuje se i od H i od S (u mjeri u kojoj se ti jezici razlikuju i među sobom) • najmanje razlika između narodnog (dijalektalnog) i književnog • izvanredan kontinuitet u odnosu na S i H 13

Ibrahim Čedić § Bosanski jezik: podudaran sa bosanskohercegovačkim jezičkim izrazom koji je egzistirao za vrijeme sh. /hs. § Bosanski vs. bošnjački: naziv bošnjački jezik nikada se nije upotrebljavao; taj jezik nazivaju svojim mnogi stanovnici Bi. H § Tendencija u odnosu na prethodni standard: • uvođenje osobina iz govora i izraza Bošnjaka • dvostrukost i višestrukost na svim jezičkim nivoima • što veća afiramcija turcizama 14

Ibrahim Čedić Jezička praksa § Neostvarivost prijedloga o uzoru za bosanski jezik u starijim književnojezičkim izrazima § Prijedlozi čišćenja jezika naišli su samo djelimično na plodno tlo § Nova norma Jahića, Halilovića, Palića samo se djelimično poštuje zbog ukorijenjenosti prethodne § U praksi već odavno definirana funkcija i upotrebna vrijednost turcizama 15

Ibrahim Čedić Pravopis i gramatika § Varijacije sh. /hs. zadržane u B: također, hljeb : kruh, prijenos : prenos, tužilac : tužitelj, intervenisati : intervenirati, obitelj : porodica djevojka plavih očiju : djevojka sa plavim očima, autobuski : autobusni, studentkinja : studentica, milion : milijun, teritorij : teritorija, tenisač : teniser, znanost : nauka i sl. 16

Ibrahim Čedić Pravopis i gramatika § Višestrukost: -telj i -lac, -irati/ovati i -irati/isati: slušatelj : slušalac, organizirati : organizovati i organizuju : organiziraju, preduzeće : poduzeće, plaća : plata, osoba : lice, radnik : djelatnik, sudjelovati : učestvovati 17

Ibrahim Čedić Turcizmi i orijentalizmi a) Nezamijenjivi su orijentalizmi tipa: behar, duhan, kirija, patlidžan, kusur i sl. b) Pojmovi za obilježavanje islamske vjere, običaja i života: hodža. dženet, efendija, medresa c) Za označavanje društvenih odnosa: amidža, daidža, hanuma, miraz d) U trgovini: bakšiš, dućan, bazar 18

Ibrahim Čedić e) Za biljni i životinjski svijet: behar, dud, patlidžan f) U građevinarstvu: sahat-kula, sokak, šedrvan, mahala g) Turcizmi književne vrijednosti: prozor : pendžer, sedmica : hefta h) Turcizmi koji nisu u standardojezičkoj uptrebi: džinajet (zločin), hućumet (režim), serhatlija (graničar) . . . 19

Ibrahim Čedić Ostale posuđenice a) Grčkog i latinskog porijekla: demokratija/demokracija, sistem, elemenat b) Germanizmi: cimer, cink, kasarna c) Romanizmi: fond, hotel, šef d) Anglicizmi: džins, imidž, menadžment, džemper 20

Midhat Riđanović § BCHS su podjezici jednog zajedničkoga sistema (južnoslovenskog/jugoslovenskog/ jugoslavenskog) § Očuvanost vukovskog akcentskog sistema § Tonski jezik: „[. . ] signalizira razliku između riječi ne samo glasovima nego i tonom kojim se ‚otpjeva‘ pojedina riječ‟ (Riđanović 2009: 93): skuup : skup, kuupiti : kupiti 21

Midhat Riđanović § Turcizmi, poput onih kod Andrića i Šantića, po kojima nas drugi identifiricaju, sve više ispadaju iz upotrebe § Frekventnija upotreba aorista: Uh, evo prosuh kahvu! Propadosmo! Odoh! Pokradoše nas političari! Rekoh ti ja! § Upotreba dativa lične zamjenice (obično jd. ) — uspostavljanje odnosa prisnosti: Šta mi radiš? Kako si mi? ili Kako si ti meni? 22

3. Jezička situacija u Bosni i Hercegovini 23

Muhamed Šator (1945— 2004) Vrijeme Austro-Ugarske § Formiranje komisije za jezik (Ivan Popović) § Nije bilo potrebe za prilagođavanje Vukovom jeziku § Zemaljska vlada je trebala da prihvati dogovor Ljuboje Dlustuš: „Otkad Bosna postoji vazda se htjelo neke avtonomije i bosančica je živ izražaj toj težnji; ali eto ne bijaše prilike da se održi, ne dadoše braća u susjedstvu, pa poslije gospodar koji naredi, da i njegvo ruho treba nositi‟ (Šator 2009: 115). 24

Muhamed Šator § Gramatika bosanskog jezika (1889) § Izuzev vjerskih listova, kod većine ostalih (Bosanska vila, Bošnjak, Nada Zora, Glasnik Zemaljskog muzeja) primjećuje se ujednačenost § Časopis Nada: opšti i opći, štampa i tisak, kemičar i hemičar, kafa, kahva i kava 25

Ismail Palić § Gotovo nikakav uticaj bh. Hrvata i Srba (naročito prvih) na jezičku politiku koja se vodi van Bi. H § Etnički podijeljeno školstvo brani se različitosti B, H i S jezika, dok se u stvarnosti radi o kulturno-historijskim tradicijama § „Uvažavanje jezičke realnosti u Bosni i Hercegovini neće nimalo naštetiti autonomnosti i posebnosti bilo kojeg od triju standardnih jezika, ali zato hoće potvrditi činjenicu da su oni i supstancijalno mnogo bliži nego što bi normativci htjeli da oni budu‟ (Palić 2009: 87). 26

Hanka Vajzović § Simbolička funkcija jezika: stav Bošnjaka, Hrvata i Srba prema podijeljenim jezicima § Kroatiziranje = „agresija na bosanski jezik‟? 27

4. Fonetika i fonologija 28

Midhat Riđanović § Gutanje visokih vokala i, u u nenaglašenim slogovima: kren‘la, rad‘la § Istraživanje razumijevanja bosanskog govora među ljudima iz SA, BG, ZG Gdje si to sada? [gdi esto sada] : Gdje su to sada? [gdi esto sada] Šta mi bi? [ʃtambi] : Šta mu bi? [ʃtambi] • 80% Bosanaca čuje nepostojeće i, u • 80% ne-Bosanaca ne čuje 29

Midhat Riđanović § Češće skakanje silaznog akcenta na proklitiku: u_kući (kȕća), u_bašči (bȁšča, bášča), na_slici (slȉka), u_zgradi (zgrȁda) • kod starijih govornika • gubljenje ovog obilježja pod uticajem H i S 30

Ibrahim Čedić § Upotreba fonema h: hrđa, hrvati se, suh, duhan, kuhati, lahko, mehko § Jotovanje ć (H, B) : št (S, B) — općina : opština, svećenik : sveštenik št : šć — ovlašten/ovlašćen, korišćenje/korištenje, omašćenog/omaštenog 31

Maja Midžić Analiza fonetskih razlika u B, H i S verziji Dejtonskog sporazuma § Vokal a najčešći u H: fakultativno a u genitivu: mirovnoga § Vokal e frekventniji u H: dativski oblik tipa tome, ovome; B i S: tom, ovom § Samoglasnik i češći u B i S nego u H: poštivanje : poštovanje, poštivati : poštovati (sufiksi -iva : -ova) § Također je vokal u izraženiji u H zbog svoje fakultativne funkcije u dativu: kojemu 32

5. Prozodijske razlike 33

Naila Valjevac Vokalski sistem BHS jezika § Težnja uvođenja refleksa jata ie kao posebnog glasa u H jeziku nije opšteprihvaćena § Sonant r u BHS-u može biti i vokal r 34

Naila Valjevac Akcentski sistem § Muzikalan ili harmoničan § Nepromijenjen: dva silazna (dugosilazni i kratkosilazni), dva uzlazna (dugouzlazni i kratkouzlazni) § Akcenat nije apsolutno identičan u govoru ni u istom, pa ni u različitim jezicima § Vokalno r može imati četiri vrste akcenta 35

6. Zaključak 36

Zaključak § B jezik u odnosu na H i S najviše sliči prethodnom standardu (sh. /hs. ) § Dozvoljeni su brojni dubleti koji trebaju da se riješe (Halilović) § Uočljivo kroatiziranje (iako od strane bošnjačkih autora prešućeno) u bh. izrazu § Leksičke razlike: prvenstveno u orijentalizmima i turcizmima, u ostaloj razlikovnoj leksici preovladaju dubleti 37

Zaključak § Fonetsko-fonološle i prozodijske: • fonem h • vokalni i akcentski sistem odgovara sh. /hs. • gutanje visokih vokala i, u u govoru • dubleti pri jotovanju: ć : št, šć : št • u suštini odgovara Vukovskom jeziku 38

Literatura Bosanski jezik-www: Povelja o bosanskom jeziku. URL: http: //www. bosnianlanguage. com/. Stand: 05. 12. 2011. Čedić, Ibrahim (2009): „Bosanskohercegovački stardnojezički izraz. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 41— 50. Čedić, Ibrahim (2009): „Zajednički standard Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 51— 54. Isaković, Alija (2009): „Bosanski jezik. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 15— 18. Midžić, Maja (2009): „Fonetske razlike u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj verziji dejtonskog sporazuma. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 407— 416. Palić, Ismail (2009): „Mogućnosti funkcioniranja triju standardnih jezika (bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga) u Bosni i Hercegovini. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 77— 90. Riđanović, Midhat (2009): „O specifičnostima bosanskog u odnosu na srpski, hrvatski i crnogorski jezik. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 93— 109. Šator, Muhamed (2009): „Od Kallayevog monocentrizma do policetričkih jezičkih standarda. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 111 — 109. Tošović, Branko; Wonisch, Arno (2009): Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. Sarajevo, Graz: Institut za jezik; Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität. — 481 S. Valjevac, Naila (2009): „Akcentske sličnosti i razlike između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika s posbnim osvrtom na jezik u Bi. H. “ In: Tošović/Wonisch (ed. ); 307— 350. 39

Hvala na pažnji! 40