Damir Horga Vesna Pogaj Hadi Fonetskofonoloke razlike govora

Damir Horga Vesna Požgaj Hadži Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku

Govor elektroničkih medija (EM) o demokratizacija medija demokratizacija jezika o o jezične promjene medijskoga diskursa n ciljna publika n govorne situacije odnosno žanrovi analize medijskoga govorenog diskursa?

Dobar govor EM o govornost, tečnost, osobnost, jezičnu pravilnost, logičnost, poetičnost, informativnu odmjerenost, komunikacijsku otvorenost, fatičnost, tolerantnost, kulturu slušanja, eufoničnost, kontroliranost § o (Škarić 1982, Horga 1994) “prepoznatljivi govornički ideali” n za hrvatske državne medije (Škarić 2006) govornost, purizam, elegancija

Raslojavanje govora EM “jedan jedini standard u jeziku podrazumijeva i jedan jedini standard u govoru. ” (J. Granić) o tko održava, a tko odstupa od standarda o idealni govor “ne postiže se, ili se rijetko postiže, ali se njemu teži. ” (D. Horga)

Kakav govorni model nude mediji? o ortoepska norma n “manje podložna standardizaciji”, “najlakše izmiče čvrstoj jezgri standarda” (K. Mićanović) n napetost između kodifikacije i uporabe n problematičnost: osobito prozodijske razine Naime, normativci inzistiraju na tzv. klasičnoj ili “maretićevnskoj” akcentuaciji koja /. . . / je zapravo strana većini govornika hrvatskoga standardnoga jezika /. . . /, pa se zapravo /. . . / uči kao strana. ” (I. Pranjković)

Dosadašnja istraživanja govora EM o radovi različitih autora n n n Jonke 1956, Pranjković 1978, Opačić 1978, Buzina 1987, Škavić 1994, Škarić i Varošanec Škarić 1994. . . upozoravanje na tipične pogreške na svim razinama, pogotovo na prozodijskoj raskorak između kodifikacije i uporabe

Skupna slika govora hrvatske televizije “Važno je kako izgledaš, a ne kako govoriš. ” (Škarić i Varošanec Škarić, 1994) o spikeri-voditelji n o novinari: n o dobri u retoričkom dizajnu, a “kako izgleda i kako govori, manje je važno” TV govornici: n o “dobro izgledati i dobro govoriti” govore ispod zamišljenog ideala, ali govorno su sposobniji od općeg prosjeka govornika potreba za školovanje u svim ortoepskim slojevima

Istraživanje o (1) korpus n n tri TV dnevnika HRT, FTV, TVS zašto o o kriterij gledanosti raznovrsni prilozi, različiti govornici

Istraživanje o (2) cilj n kakav je govor u dnevnicima u odnosu na kodificiranu govornu normu i kakve su razlike nekih fonetskih parametara u promatranim jezicima: n n prozodijske karakteristike (naglasci i duljine) ostvarivanje jata slogotvorno r pojedine glasnike

Istraživanje o o o (3) govornici n voditelji i spikeri: “visoka govorna izvedba” n novinari: kultivirani govor n gosti: stručnjaci i slučajni govornici; spontani govor neki govornici nisu ocijenjeni u svim parametrima analiza govorenog materijala n perceptivna + akustička

Broj govornika po stupnju govorene profesionalnosti u tri dnevnika (Tablica 1. ) voditelj spiker novinar gost ukupno HRT 1 3 7 23 34 FTV 1 7 3 19 30 RTS 1 6 10 25 42 ukupno 3 16 20 67 106

Broj pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 2. ) HRT FTV RTS V S N G 4 naglaska 0 3 3 1 1 1 7 3 1 9 1 6 1 0 2 5 zanaglasne duljine 0 2 2 6 1 7 3 1 9 1 3 2 1 oksitonski naglasak - - - 1 - - - - preskakanje naglaska na proklitiku 1 - - - 3 - - sinkopiranje 0 0 1 7 3 1 9 0 0 realizacija jata kao ije 0 0 0 1 1 0 - - samoglasno r 1 0 0 0 razlikovanje č/ć 0 2 3 8 1 6 3 5 1 6 1 0 2 5 zatvoreno i otvoreno e 0 0 0 3 0 2 1 3 1 0 1 3 otvoreno o 0 0 0 0 0 1 2 0

Postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika s obzirom na stupanj govorene profesionalnosti (Tablica 3. ) HRT FTV V RTS S N G V S N G 4 naglaska 0 10 0 4 3 4 8 10 0 10 0 100 zanaglasne duljine 0 67 2 9 2 6 10 0 10 0 50 20 4 oksitonski naglasak - - - 4 - - - - preskakanje naglaska na proklitiku 10 0 - - 4 - - - 16 - - sinkopiranje 0 0 10 0 0 0 realizacija jata kao ije 0 0 0 14 33 0 - - samoglasno r 10 0 0 0 razlikovanje č/ć 0 67 4 3 3 5 10 0 86 10 0 26 10 0 100 zatvoreno i otvoreno e 0 0 0 43 0 11 10 0 50 10 0 52 otvoreno o 0 0 0 0 0 16 20 0

Broj i postotak pojavljivanja promatranih izgovornih kategorija u tri dnevnika (Tablica 4. ) HRT FTV RTS n % n % 4 naglaska 17 50 30 100 42 100 zanaglasne duljine 10 29 30 100 7 17 oksitonski naglasak 1 3 - - preskakanje naglaska na proklitiku 2 6 3 10 - - sinkopiranje 0 0 30 100 0 0 realizacija jata kao ije 0 0 2 7 - - samoglasno r 1 3 0 0 razlikovanje č/ć 13 38 15 50 42 100 zatvoreno i otvoreno e 0 0 4 14 27 64 otvoreno o 0 0 3 7

Rezultati i rasprava o razlike među jezicima o razlike među govornicima n profesionalni govornici (spikeri i voditelji) n n u sva 3 jezika drže četveronaglasni sustav u ostalim parametrima slijede opće tendencije u pojedinom jeziku

Zaključak 1. 2. 3. problematičnost kodificirane norme i njezino “zaostajanje” za uporabom razlike u nekim fonetskim parametrima među promatranim jezicima teškoće pronalaženja standardnog izgovora (zamišljenog idealnog govora) koji bi postao modelom kojem teži komunikacijski kompetentni govornik Korpusi govorenog jezika?

Damir Horga Vesna Požgaj Hadži Fonetsko-fonološke razlike govora elektroničkih medija u hrvatskom, srpskom i bosanskom/bošnjačkom jeziku