CRTE LINIJA I PLOHA Linija ili crta je

CRTEŽ : LINIJA I PLOHA

• Linija ili crta je trag koji ostavlja sredstvo za crtanje ili pisanje. • Crte razlikujemo po toku, karakteru i usmjerenju. • TOK - način na koji crta „teče“: ravno, valovito, cik-cak, uglato, zakrivljeno itd, s time da crte s više promjena toka doživljavamo dinamičnijima od onih s manje ili ravnih • KARAKTER – kakva je narav crte: tanka, debela, oštra, meka, prozirna, gusta, isprekidana, kontinuirana, istočkana itd • USMJERENJE – osnovni smjer cijele crte neovisno o toku i karakteru: vodoravno, okomito, koso, dijagonalno Rembrandt, Suzana i starci, pero od trske i bistra, oko 1655. g, Nizozemska

• Crta može imati različite uloge, pa tako razlikujemo obrisnu, strukturnu i teksturnu crtu. • OBRISNA crta je ona koja opisuje oblik izvana i odvaja ga od ostatka plohe. Može biti kontinuirana ili isprekidana. Đuro Tiljak, Iz grafičke mape proljetnog salona, litografija, 1920. g, Hrvatska

Vincent van Gogh, Sušionica ribe u Scheveningenu, olovka, pero i kist, 1882. g, Nizozemska • STRUKTURNA crta opisuje građu nekog oblika, gradi oblik iznutra, pa se naziva i gradbenom crtom.

• TEKSTURNA crta opisuje karakter površine, teksturu. Claude Monet, Dva ribiča, crna kreda, 1882. g, Francuska

• Linijom ili crtom možemo postići privid volumena na plohi. • Regulacijom gustoće crta možemo prikazati svjetlija i tamnija mjesta, svjetlo i sjenu i tako postići iluziju trodimenzionalnosti na plohi. Isto možemo učiniti i točkama, a takav način modeliranja naziva se grafička modelacija. Rembrandt, Žena sa strijelom, bakrorez, 1661. g, Nizozemska

• Privid volumena možemo postići i promjenom karaktera crte, na osvijetljenim dijelovima crta će biti tanka, oštra i prozirna, a na dijelovima u sjeni debela, meka i neprozirna. Albrecht Dürer, Umjetnikova majka, crtež ugljenom, 1514. g, Njemačka

• Kada u pravilnim razmacima ponavljamo crte ili točke stvoriti ćemo raster. Raster služi za postizanje privida volumena na plohi, kod grafičke modelacije, ali i kao element kojim prikazujemo strukturu ili teksturu. Georges Seurat, Studija za kupanje, 1883 -1884. g, Francuska

Dušan Branković, glava žene, ugljen na papiru, 19071908. g, Hrvatska Leonardo da Vinci, Skica za spomenik Francescu Sforzi, srebrenka na plavom papiru, oko 1488 -1489. g, Italija • CRTAČKE TEHNIKE • Ugljen je najstarije sredstvo za crtanje koje ostavlja širok i mekan potez. • Trag mu je praškast i može se razmazivati pa je zbog toga moguće postići vrlo fine prijelaze iz svjetla u sjenu, a šiljatim dijelovima mogu se postići relativno oštri potezi. • Srebrenka je pisaljka od srebra, olova i kalaja korištena u renesansi koja ostavlja oštar, čist i taman trag, za razliku od ugljena. Korištena je za crteže i skice fresaka i štafelajnih slika.

• Kreda je suho, mekano crtaće sredstvo koje se javlja u više boja, crna, crvena, bijela i smeđa. Nezašiljena ostavlja mekan trag kao ugljen, a zašiljena je slična olovci. Dobro prianja na podlogu, može se razmazivati i postiže fine prijelaze svjetla i sjene. • Olovka je zamijenila srebrenku, čija je crta čišća od one koji dobivamo olovkom, ali olovka ima širu skalu tonova od vrlo svjetlosive do crne pa se pokazala boljom za studije koje prethode slikama. Peter Paul Rubens, Nickolas Rubens, crna i cvena kreda, oko 1625 -1626. g, Nizozemska Amadeo Modigliani, Studija za amazonku, olovka, 1919. g, Italija

Pietr Breugel stariji, Slikar i poznavatelj, 15651568. g, pero i indijska tinta, Nizozemska Vincent van Gogh, Polja krumpira iza duna, kist i tuš, 1883. g, Nizozemska • Pero može biti životinjsko, metalno ili od trstike. • Pero se često kombinira s laviranim tušem, tušem koji je razrijeđen vodom, kako bi se dodatno potencirala svijetla i tamna mjesta. • Kist se koristi kao sredstvo za crtanje tušem, a stvara crte velikog raspona debljine. Bez pritiska kist daje vrlo tanku liniju, dok se s povećanjem pritiska linija podebljava.

• GRAFIČKE TEHNIKE • Drvorez je grafička tehnika visokog tiska što znači da se izrezuju, odnosno udubljuju dijelovi drvene ploče (matrice) koji se neće otiskivati, a na ispupčene dijelove nanosi se boja i oni se otiskuju. S obzirom na materijal koji je relativno tvrd linije su relativno debele i grube, a obrisna crta ploha često je neravna i isprekidana. Albrecht Dürer, Četiri jahača apokalipse, drvorez, 1498. g, Njemačka Pablo Picasso, Bradati čovjek s vijencem od lišća, linorez, 1962. g, Španjolska Linorez je tehnika slična drvorezu, matrica je od sintetičkog materijala linoleuma. Kao ni drvorez, linorezom se ne mogu napraviti fini tonski prijelazi, već samo gruba grafička modelacija.

Bakrorez je tehnika dubokog tiska, što znači da se otiskuju dijelovi koji su udubljeni u bakrenu ploču. Ploča se obrađuje čvrstim alatom pomoću kojeg se stvaraju oštre, fine linije različitih dubina i debljina. Pliće i tanje udubine daju tanke, svjetlije crte u otisku, a deblje i dublje tamnije i snažnije crte. Efekt svjetla i sjene postiže se grafičkom modelacijom. Albrecht Dürer, Adam i Eva, bakrorez, 1504. g, Njemačka Valentine Green, Portret Emily Mary, grofice od Salysburya, mezotinta, oko 1780. g, Velika Britanija Mezotinta je srodna bakrorezu, ali se ploča obrađuje takozvanom njihalicom, alatom koji lagano struže površinu ploče, što omogućava izrazito fine tonske prijelaze iz svjetla u sjenu.

• Bakropis je također tehnika dubokog tiska, ali se ploča ne obrađuje mehanički, već kemijski, dušičnom kiselinom. • Prijelazi iz svjetla u sjenu postižu se grafičkom modelacijom i variranjem karaktera crte. • Suha igla spada u tehnike dubokog tiska, bakrena se ploča oštrim alatom mehanički urezuje, a na rubovima ureza ostaju grebeni koji prilikom otiskivanja daju karakteristične, mutne konture. • Akvatinta je također grafička tehnika dubokog tiska, koja se obrađuje kemijski. Ovom tehnikom postižu se prijelazi svjetla i tame točkastim rasterom. Rembrandt, Prikazanje Krista narodu, bakropis i suha igla, 1655. g, Nizozemska Jean Baptiste Le Prince, Odmor Kalmika, akvatinta, 1771. , Francuska

• Litografija je grafička tehnika plošnog tiska, što znači da su oni dijelovi koji se otiskuju i oni koji se ne otiskuju u istoj razini. • Matrica za litografiju je kamen na kojem se nakon brušenja crta litografskom kredom ili litografskim tušem. • Sitotisak je tehnika otiskivanja kroz svilu napetu na okvir, gdje se kemijski blokiraju dijelovi koji se ne otiskuju, pa boja prolazi i otiskuje se tamo gdje je sito čisto. Henri de Toulouse. Lautrec, Putnik u kabini 54, obojena litografija, 1896. g, Francuska Andy Warhol, Znak američkog dolara, 1982. g, sitotisak na platnu, SAD