Crna Gora Obuka na podruju statistike Sudovi Tema

Crna Gora Obuka na području statistike Sudovi Tema 2, Pregled krivično-pravnog sistema u oblasti statistike - Uvod With funding from the European Union DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009 -2011

Kontekst Prvi korak u organizaciji statistike jest identifikacija organizacijske strukture (krivično -pravnog sistema i statistike) te svrhe i korisnika statističkih podataka

Uloga i organizacija sudova • Uveliko utiče na statistiku. • To postaje jasno pogledamo li različite sisteme • Dva primjera:

Njemačka i Holandija Zabilježen Osumnjiče Odluke o ni tužilaštva ‘Osuđeno’ Njemačka 7976 (100) 1067 (13) Holandija 960 (13) 7663 (100) • Godina 2003. na 100, 000 stanovnika • ‘Osuđeno’ uključuje sve one slučajeve kada je okrivljenik dobio “kaznu” (njem. Strafbefehl, holandski ‘transactie’)

Njemačka i Holandija Zabilježen Osumnjiče Odluke o ni tužilaštva ‘Osuđeno’ Njemačka 7976 (100) 2858 (36) 5784 (73) 1067 (13) Holandija 1280 (17) 960 (13) • Godina 7663 (100) 1797 (23) 2003. na 100, 000 stanovnika • ‘Osuđeno’ uključuje sve one slučajeve kada je okrivljenik dobio “kaznu” (njem. Strafbefehl, nizozemski ‘transactie’)

Uloga i organizacija sudova • Funkcija/uloga može se razlikovati s obzirom na vrstu krivičnog djela • Kao posljedica tome, organizacija statistike može biti drukčija • Holandija, tri vrste: upravni prekršaji/ prekršaji / kaznena djela • Crna Gora? (rasprava)

Vrste kaznenih djela, Holandija • Pravno: dijelimo na krivična djela (misdrijven) i prestupe / prekršaje (overtredingen) • Proceduralno pravo i evidencijska praksa upućuju na drukčiju kategorizaciju:

Kategorija A Prekršaji Kategorija B Krivična djela Kategorija C

Gotovo svi saobraćajni prekršaji: brza vožnja, prolazak kroz crveno, itd. Rješavaju se administrativno Prekršaji (admin) Wet Mulderzaken Kategorija A Prekršaji Kategorija B Krivična djela Kategorija C

Prekršaji (admin) Prekršaji Provredni i ekološki prekršaji Krivična djela Sva krivična djela: krađa, nasilan zločin, itd. Ali i neki saobraćajni prekršaji (DUI) Kategorija B ‘Krivična djela’ Rechtbankzaken Kategorija C

Prekršaji Krivična djela Svi drugi prekršaji (vožnja bez osiguranja, vožnja u pijanom stanju, itd. ) Prekršaji (drugi) Kantonzaken Prekršaji (admin) Kategorija B ‘Kaznena djela’

Prekršaji (admin) Prekršaji (drugi) Krivična djela ‘Kaznena djela’

Uloga i organizacija sudova • Funkcija/uloga može biti različita za punoljetne osobe i za maloljetnike • Kao posljedica tome, organizacija statistike može biti drukčija • Holandija: gotovo da nema razlike • Crna Gora? (rasprava)

Uloga i organizacija sudova • Ima li državno pravobranilaštvo monopol nad kaznenim progonom? (Dolaze li slučajevi na sudove samo iz pravca državnog odvjetništva? ) • Holandija: Tužilaštvo • Crna Gora? (rasprava)

Uloga i organizacija sudova • Smiju li policija/tužiteljstvo nametati sankcije? Ili samo sudovi? U teoriji ili u praksi? • Holandija: Policija samo u praksi, tužilaštvo smije i to i čini u velikom broju slučajeva. • Crna Gora? (rasprava)

Uloga i organizacija sudova • Postoji li jedna jurisdikcija? • Holandija: da; SAD, Njemačka: Ne • Crna Gora?

Uloga i organizacija sudova • Postoji li središnji kazneni registar? • Holandija: Da. • Crna Gora? (rasprava)

Organizacija statistike • ‘Nadzor podataka’ ima tri aspekta: • Operativni podaci Podaci potrebni za rješavanje pojedinačnih krivičnih djela/slučajeva • Podaci za rukovodstvo Podaci koji služe kako bi se nadzirala uspješnost organizacije • Statistika Podaci za istraživanje i kreiranje politike • Iako svi podaci dolaze iz istoga izvora, svrha i korisnici različiti su • Govoriću o statističkom aspektu, osim ako izričito ne napomene drukčije

Organizacija statistike • Kako bi se povećala vrijednost statističkih podataka u kaznenopravnom sustavu, potrebno je da različite institucije zajednički koordiniraju prikupljanje, analizu i objavljivanje podataka. • Tako bi se mogle rabiti jedinstvene klasifikacije, postupci prikupljanja i IT sustavi • Mogla bi se razmjenjivati dobra praksa • Poruke izvedene iz statističkih podataka mogle bi razmjenjivati različite organizacije • Mogao bi se primijeniti jedinstveni pristup analizi • Mogao bi se primijeniti jedinstveni pristup objavljivanju podataka, a to bi unaprijedilo korisnost statističkih podataka budući da bi oni postali poznati široj javnosti.

Moguća uloga DZS-a • Državni zavod za statistiku mjesto je na kojem je u mnogim zemljama koncentrirano iskustvo na području statistike. • Stoga bi DZS mogao imati ključnu ulogu u razvoju i prikupljanju statističkih podataka na području kaznenog prava • DZS može – Olakšati raspravu o zajedničkim problemima – Razmjenjivati dobru praksu među kaznenopravnim institucijama – Razvijati statističke kapacitete u različitim kaznenopravnim institucijama • Ukoliko DZS ne može preuzeti ovu ulogu zbog nekog razloga, onda bi neka druga institucija trebala preuzeti kormilo. Naprimjer, odjel za statistiku unutar Ministarstva pravosuđa

Prednosti i nedostaci DZS-a • Prednosti: – Uniformnost – Učinkovitost – Doživljava ga se kao neovisnu instituciju – Bave se prvenstveno statistikom – Poveznica s drugim statističkim podacima • Nedostaci: – Pravovremenost – Iscrpnost podataka – Poznavanje kaznenopravnog područja

Potreba za zakonom o statistici • Zakon o statistici daje DZS-u i/ili drugoj instituciji pravo na prikupljanje podataka na području kaznenoga prava: – Kroz istraživanje pojedinaca i organizacija – Kroz evidencije koje vode institucije – Iz informacijskih sustava institucija • Mnoge zemlje imaju taj zakon • Ako ne, zakon treba predložiti parlamentu uz dogovore s DZSom • Zakon bi omogućio prikupljanje korisnih kaznenopravnih statističkih podataka, njihovu analizu i publikaciju. • Jedna od glavnih prednosti jest da ovaj zakon može regulirati pitanje tajnosti osobnih podataka

Potreba za odborom za statistiku na području krivičnog prava • Rasprave o zajedničkim problemima na području statistike trebale bi se odvijati unutar odbora ili nekog sličnog foruma • Sve relevantne pravosudne i redarstvene institucije trebale bi imati svoga predstavnika u tom odboru • Odbor bi trebao raspolagati potrebnim sredstvima te bi ga trebali voditi ljudi koji su na dovoljno visokoj poziciji da bi zaključke odbora ozbiljno shvatili rukovoditelji pravosudnih i redarstvenih institucija • Uloga odbora treba biti jasno definirana, a rad odbora treba pratiti visoko rukovodstvo

Prijedlozi za redovan rad odbora za statistiku • Odbor bi se trebao sastajati barem tri puta godišnje • Stalni rad bi trebao uključiti izvješća iz svih predstavljenih institucija o: o o o Napredak u razvoju prikupljanja podataka Napredak ka dosljednosti kvalifikacija Napredak u novim analizama i publikacijama Kako se podaci rabe u kreiranju politike Razvoj infrastrukture, uključujući nove članove kolektiva, unapređen trening, nove analize, novi IT. • Zapisnike i dokumente sa sastanaka trebalo bi objavljivati na statističkoj web-stranici da bi se poticala otvorenost

Prijedlozi za povremene aktivnosti odbora • Provesti istraživanje među višim rukovoditeljima da bi se utvrdilo koje bi statistike bile korisne za kreiranje politike a još nisu dostupne • Objaviti šifre koje rabe različite institucije da bi se istaknule razlike i da bi se potaknulo usklađivanje • Pozvati visokog dužnosnika, predstavnika suda ili povjerenika, da predstavi odboru svoje viđenje statistike • Istraživanje statistike na području kaznenoga prava iz drugih zemalja kako bi se potaknuo razvoj dobre prakse • Saradnja s drugim zemljama u regiji koje imaju slične probleme

Integritet na području statistike Da bi statistika služila svrsi, mora imati sljedeće karakteristike koje zadovoljavaju kriterije integriteta: • • • podatke treba prikupljati učestalo, npr. svaki mjesec obrada mora biti brza jer inače vrijednost brzo opada statistike mora biti interno dosljedna i mora biti dosljedna s prethodnim podacima ( npr. izlazni podaci tužiteljstva moraju biti u skladu s ulaznim podacima sudova) postupak prikupljanja podataka te revizija brojki moraju biti otvoreni mora biti dostupna javnosti i medijima.

Izbjegavanje uplitanja politike • Statistika na području kaznenoga prava mora biti neovisna o politici. To znači: o Statističke podatke treba objaviti istovremeno svima kako bi se izbjegla politička zloupotreba podataka ili njihovo prikrivanje o Postoji potreba za kontaktnim točkama gde bi ljudi mogli postavljati detaljna pitanja o statistikama o Potrebno je kreirati politiku vezanu za davanje iscrpnijih podataka na zahtjev: npr. akademicima u svrhu istraživanja, uključujući anonimnost podataka. • Ako ovo nije slučaj, važno je da se radi u smjeru postizanja ovog cilja te da se postižu dogovori koji će ići u prilog statističke neovisnosti

Upotreba i korisnici statistike Podaci s područja kaznenoga prava mogu se rabiti u različite svrhe: rješavanje slučajeva (znamo da je uvijek kriv muž), prevencija zločina (na lokalnoj, ali i na općoj razini), kreiranje politike, planiranje sredstava, informiranje opšte javnosti, itd.

Upotreba i korisnici statistike Podaci za rukovodstvo: • Opterećenost i sredstva kako bi se procesi optimalizirali • Npr. : – Broj slučajeva po zaposleniku – (Očekivani) broj slučajeva, očekivano vrijeme obrade slučaja Korisnici: rukovodioci

Upotreba i korisnici statistike Statistika (1), odgovornost: • Opšte informacije o broju slučajeva / počinitelja • Npr. : – Sankcije po vrsti kaznenog djela – Broj kaznenih progona / osuda po vrsti kaznenog djela Korisnici: vlada, mediji, međunarodna tijela, šira javnost

Upotreba i korisnici statistike Statistika (2), istraživanja: • Posebni podaci za istraživanje i kreiranje politike • Npr. : – Recidiv – Kretanja na području kriminala, po vrsti kaznenog djela Korisnici: politički savjetnici, naučnici

Upotreba i korisnici statistike Primjeri: • Nadzor stope recidiva prema grupi počinitelja • Prognoziranje zatvorskih kapaciteta • Ocjena poduzetih mjera

Crna Gora Obuka na području statistike Sudovi Tema 2, Pregled krivično-pravnog sistema u oblasti statistike - Uvod With funding from the European Union DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009 -2011