CPOGLAVLJE HAPTER 88 Profit MAKSIMIZACIJA Maximization PROFITA I

CPOGLAVLJE HAPTER 88 Profit MAKSIMIZACIJA Maximization PROFITA I and Competitive KONKURENTNA PONUDA Supply

Pregled poglavlja 8 Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda 8. 1 Savršeno konkurentna tržišta 8. 2 Maksimizacija profita 8. 3 Granični prihod, granični trošak i maksimizacija profita 8. 4 Izbor nivoa proizvodnje u kratkom roku 8. 5 Kratkoročna krivulja ponude konkurentne firme 8. 6 Kratkoročna krivulja tržišne ponude 8. 7 Izbor nivoa proizvodnje u dugom roku 8. 8 Dugoročna krivulja ponude industrije 2 of 37

Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda 8. 1 SAVRŠENO KONKURENTNA TRŽIŠTA Model savršene konkurencije utemeljen je na 3 osnovne pretpostavke: • preuzimanje cijena (price-taking), • homogenost proizvoda i • slobodan ulaz i izlaz. Preuzimanje cijena Budući da prodaja svake pojedinačne firme čini samo manji dio tržišta, njene odluke nemaju nikakvog uticaja na cijene na tržištu. ● preuzimatelj cijena – firma koja nema nikakvog uticaja na tržišne cijene, pa stoga uzima tržišne cijene kao zadane. Homogenost proizvoda Kad su proizvodi svih firmi na tržištu savršeno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedna firma ne može podignuti cijene svog proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja. 3 of 37

8. 1 SAVRŠENO KONKURENTNA TRŽIŠTA Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Slobodan ulaz i izlaz ● slobodan ulaz (izlaz) – situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu posebnih troškova koji bi firmi otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kada je tržište visoko konkurentno? Budući da firme mogu direktno ili prećutno sarađivati u određivanju cijena, postojanje većeg broja firmi ne garantuje da je industrija blizu stanja savršene konkurencije, Isto tako, postojanje samo malog broja preduzeća ne mora značiti da nema konkurentnog ponašanja. 4 of 37

8. 2 MAKSIMIZACIJA PROFITA Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Maksimiziraju li firme profit? Pretpostavka maksimizacije profita se često koristi u mikroekonomiji, jer relativno tačno predviđa poslovno ponašanje uz izbjegavanje nepotrebnih analitičkih komplikacija. U malim firmama kojima upravljaju njihovi vlasnici, profit će vjerovatno dominirati svim odlukama. Međutim, u većim firmama menadžeri koji svakodnevno donose operativne odluke obično nemaju previše dodira s vlasnicima (odnosno, vlasnicima dionica). U svakom slučaju, firme koje ni približno ne maksimiziraju profit dugoročno ne mogu opstati. Firmama koje opstanu u konkurentnim industrijama, dugoročna maksimizacija profita postaje jedan od glavnih prioriteta. . 5 of 37

8. 3 GRANIČNI PRIHOD, GRANIČNI TROŠAK I MAKSIMIZACIJA PROFITA Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda ● profit – razlika ukupnog prihoda i ukupnog troška π(q) = R(q) − C(q) ● granični prihod – promjena prihoda izazvana promjenom nivoa proizvodnje za jednu jedinicu Graf 8. 1 Kratkoročna maksimizacija profita Trošak, prihod i profit (dolara na godinu) Firma izabire nivo proizvodnje q* tako da je profit, razlika AB između prihoda R i troška C, maksimalan. Uz taj nivo proizvodnje, granični je prihod (nagib krivulje prihoda) jednak graničnom trošku (nagib krivulje troška). Δπ/Δq = ΔR/Δq − ΔC/Δq = 0 MR(q) = MC(q) Proizvodnja (jedinica godišnje) 6 of 37

8. 3 GRANIČNI PRIHOD, GRANIČNI TROŠAK I MAKSIMIZACIJA PROFITA Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Potražnja i granični prihod konkurentne firme Budući da svaka firma iz konkurentne industrije prodaje samo mali dio cjelokupne prodaje cijele industrije, nivo proizvodnje pojedinačnog konkurenta neće imati nikakvog uticaja na tržišnu cijenu proizvoda. Budući da je pojedinačna konkurentna firma preuzimatelj cijena, krivulja potražnje d, s kojom se suoačava, data je ravnom linijom. Nasuprot toga, krivulja potražnje u cijeloj industriji je opadajućeg nagiba jer potrošači kupuju više Ri. U što je niža cijena. Vodoravna kriva potražnje znači da potrošači mogu prodati dodatnu j-cu proizvoda bez spuštanja cijena, pa prodaja dodatne j-ce uvećava ukupne prihode preduzeća za iznos jednak cijeni. 7 of 37

8. 3 GRANIČNI PRIHOD, GRANIČNI TROŠAK I MAKSIMIZACIJA PROFITA Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Potražnja i granični prihod konkurentne firme Cijena (dolari po bušelu) Graf Figure 8. 2 Firma Cijena (dolari po bušelu) Nivo proizvodnje (bušeli) Industrija Proizvodnja (milioni bušela) Krivulja potražnje s kojom se suočava konkurentna firma Konkurentna firma isporučuje samo mali dio ukupne proizvodnje svih firmi u industriji. Dakle, firma preuzima tržišne cijene proizvoda kao zadane, te izabire svoj nivo proizvodnje, pretpostavljajući da cijena neće biti promijenjena njenim izborom. Krivulja potražnje s kojom se suočava firma u dijelu (a) je savršeno elastična, iako krivulja tržišne potražnje pod (b) ima negativan nagib. 8 of 37

Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda 8. 3 GRANIČNI PRIHOD, GRANIČNI TROŠAK I MAKSIMIZACIJA PROFITA Krivulja potražnje d s kojom se pojedinačna firma suočava na konkurentnom tržištu predstavlja istovremeno firminu krivulju prosječnog (AR) i graničnog prihoda (MR). Uzduž ove krivulje potražnje, granični prihod, prosječni prihod i cijena imaju iste vrijednosti. Maksimizacija profita konkurentne firme MC(q) = MR = P Budući da konkurentna preduzeća preuzimaju tržišne cijene kao zadane, ovo je pravilo za određivanje nivoa proizvodnje, a ne cijene. Q će biti određeno gdje su MC=MR 9 of 37

8. 4 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U KRATKOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Kratkoročna maksimizacija profita konkurentne firme Granični prihod je jednak graničnom trošku u tački u kojoj krivulja graničnog troška raste. Ovo pravilo vrijedi za sve odluke o nivou pdnje preduzeća na savršeno konkurentnim tržištima, ali i onima koja to nisu. Pravilo o nivou proizvodnje: Ako firma uopšte proizvodi, to bi trebalo biti na nivou na kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku. 10 of 37

8. 4 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U KRATKOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Kratkoročna maksimizacija profita konkurentne firme Graf 8. 3 Konkurentna firma koja ostvaaruje profit Cijena (dolari po jedinici) U kratkom roku firma će maksmimizirati profit izborom nivoa proizvodnje q* za koju je granični trošak MC jednak cijeni P (ili graničnom prihodu MR) njenog proizvoda. Profit firme je prikazan praougaonikom ABCD. Bilo koja niža količina proizvodnje q 1, ili viša količina proizvodnje q 2 dovela bi do nižeg profita. Izgubljeni profit za Proizvodnja 11 of 37

8. 4 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U KRATKOM ROKU Kratkoročni profit konkurentne firme Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Graf 8. 4 Konkurentna firma koja bilježi gubitke Cijena (dolari po jedinici) Konkurentna firma bi trebala obustaviti proizvodnju ako se cijena spusti ispod ATC. Ako firma ima nepovratne troškove koje amortizira i ponaša se kao da su fiksni, kratkoročno može proizvoditi ako je cijena veća od prosječnog varijabilnog troška. Glavna razlika između 8. 3 i 8. 4 je u fiksnom trošku pdnje, koji povećava prosječni ukupni trošak ne mijenjajući krivulje prosječnog varijabilnog i graničnog troška. AB je prosječni gubitak pdnje, a ABCD ukupni gubitak preduzeća. Proizvodnja Pravilo zatvaranja: Firma treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda, uz nivo proizvodnje pri kojoj se maksimizira profit, manja od prosječnog ekonomskog troška 12 of 37

Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Izbor nivoa proizvodnje Preduzeće može poslovati sa gubitkom u kratkom roku očekujući da će ostvariti profit u budućnosti kad se povećaju cijene pda ili smanje troškovi pdnje. Ako je cijena proizvoda veća od prosječnog troška pdnje, preduzeće će ostvarivati pozitivan ekonomski profit nastavljajući pdnju. Prosječni ekonomski trošak jednak je a) ATC kada nema nepovratnih troškova, b) AVC kada su fiksni troškovi zapravo amortizovani nepovratni troškovi. 13 of 37

8. 4 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U KRATKOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Primjer 8. 2 Graf 8. 5 Odluka o nivou proizvodnje talionice aluminija Kako bi menadžer talionice aluminija trebao odrediti koji je to nivo proizvodnje na kojoj se maksimizira profit pogona? Prisjetite se da kratkoročni granični trošak proizvodnje u talionici aluminija zavisi o tome da li postoje dvije ili tri smjene na dan. Kratkoročni nivo proizvodnje talionice aluminija Kratkoročno, talionica treba proizvesti 600 tona na dan ako je cijena viša od 1. 140 dolara i niža od 1. 300 dolara po toni. Ako je cijena viša od 1. 300 dolara po toni, treba uvesti treću smjenu i proizvoditi 900 tona na dan. Ako cijena padne ispod 1. 140 dolara po toni, firma bi trebala zaustaviti proizvodnju, ali bi vjerovatno trebala nastaviti poslovati jer cijene mogu porasti u budućnosti Trošak (dolara po toni) Proizvodnja (tona na dan) 14 of 37

8. 4 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U KRATKOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Primjer 8. 3 Neka menadžerska razmatranja troškova Primjena pravila o izjednačavanju graničnog prihoda i graničnog troška zavisi o menadžerskoj sposobnosti da procjeni granični trošak Da bi mogli uspješno mjeriti trošak, menadžeri moraju imati 3 smjernice na umu: Prvo, osim u ograničenom broju slučajeva, prosječni varijabilni trošak se ne bi trebao koristiti kao zamjena za granični trošak; Drugo, jedna stavka u računovodstvenoj glavnoj knjizi firme može se sastojati od 2 dijela, od kojih će samo jedan uključivati granični trošak; Treće, prilikom određivanja graničnog troška, treba uključiti sve oportunitetne troškove. 15 of 37

Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda 8. 5 KRATKOROČNA KRIVULJA PONUDE KONKURENTNE FIRME Krivulja ponude firme je onaj dio krivulje graničnog troška koji leži iznad krivulje prosječnog ekonomskog troška. Graf 8. 6 Kratkoročna krivulja ponude konkurentne firme Cijena (dolara po jedinici) Kratkoročno, firma izabire svoj nivo proizvodnje tako da je granični trošak MC jednak cijeni, dok god firma pokriva svoj prosječni ekonomski trošak. Kad su svi fiksni troškovi amortizirani nepovratni troškovi, kratkoročna krivulja ponude jednaka je ispresijecanom odsječku krivulje graničnog troška Proizvodnja 16 of 37

Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda 8. 5 KRATKOROČNA KRIVULJA PONUDE KONKURENTNE FIRME Graf 8. 7 Reakcija firme na promjenu cijena inputa Kad granični trošak proizvodnje firme poraste (sa MC 1 na MC 2), opast će nivo proizvodnje koji omogućuje maksimizaciju profita (sa q 1 nas q 2). Cijena, trošak (KM po jedinici) Proizvodnja 17 of 37

8. 5 KRATKOROČNA KRIVULJA PONUDE KONKURENTNE FIRME Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Primjer 8. 4 Kratkoročna proizvodnja naftnih proizvoda Iako se može nabaviti mnogo sirove nafte, količina koju možete preraditi ovisi o kapacitetu rafinerije i trošku proizvodnje. Graf 8. 8 Kratkoročna proizvodnja naftnih proizvoda Cijena (dolara po barelu) Granični trošak proizvodnje naftnih proizvoda od sirove nafte bilježi oštre poraste kod nekoliko nivoa proizvodnje kad rafinerija prebacuje proizvodnju s jedne na drugu prerađivačku jedinicu. Posljedica toga je da nivo proizvodnje može biti neosjetljiv na neke promjene cijena, ali i vrlo osjetljiv na neke druge promjene cijena. Proizvodnja (barela po danu) 18 of 37

8. 6 KRATKOROČNA KRIVULJA TRŽIŠNE PONUDE Graf 8. 9 Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Kratkoročna tržišna ponuda Kratkoročna krivulja tržišne ponude je zbroj krivulja ponude pojedinačnih firmi. Budući da treća firma ima nižu krivulju prosječnog varijabilnog troška od druge dvije firme, krivulja tržišne ponude S počinje kod cijene P 1 i prati krivulju graničnog troška treće firme MC 3 dok cijena ne dostigne P 2 gdje nastaje lom. Kod cijena koje su jednake ili više P 2, količine koje isporučuje industrija jednake su zbroju količina koje isporučuju sve pojedinačne firme. Dolara po jedinici Količina Elastičnost tržišne ponude Es = (ΔQ/Q)/(ΔP/P) 19 of 37

8. 6 KRATKOROČNA KRIVULJA TRŽIŠNE PONUDE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Primjer 8. 5 Svjetska kratkoročna ponuda bakra Tablica 8. 1 Svjetska industrija bakra (2006) Zemlja Australija Kanada Čile Indonezija Peru Poljska Rusija SAD Zambija Godišnja proizvodnja Country (u hiljadama metričkih tona) 950 600 Granični trošak Country (dolara po funti) 1. 15 1. 30 5, 400 0. 80 800 0. 90 1, 050 0. 85 530 1. 20 720 1, 220 540 0. 65 0. 85 0. 75 Originalan izvor podataka je Zavod za geodetske poslove SAD-a (U. S. Geological Survey), Mineral Commodity Summaries, januar 2007. http: //minerals. usgs. gov/minerals/pubs/mcs/2007/mcs 2007. pdf. Izvor podataka o graničnim troškovima: Charles River Associates’ Estimates. 20 of 37

8. 6 KRATKOROČNA KRIVULJA TRŽIŠNE PONUDE Svjetska kratkoročna ponuda bakra (nastavak) Graf 8. 10 Kratkoročna svjetska ponuda bakra Krivulja svjetske ponude bakra dobije se vodoravnim zbrajanjem krivulja granične cijene svih bitnijih zemalja proizvođača bakra. Krivulja ponude ima uzlazni tok, jer granična cijena proizvodnje varira od jeftinih 65 centi u Rusiji do skupih $1. 30 u Kanadi Cijena (dolara po funti) Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Primjer 8. 5 Proizvodnja (u hiljadama metričkih tona) 21 of 37

8. 6 KRATKOROČNA KRIVULJA TRŽIŠNE PONUDE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Kratkoročni probitak (višak) pojedinačnog proizvođača ● probitak (višak) proizvođača – zbir razlika između tržišne cijene svake jedinice koju firma proizvede i njenog graničnog troška proizvodnje Graf 8. 11 Probitak (višak) proizvođača kod pojedinačne firme Cijena (KM po jedinici proizvodnje) Probitak (višak) proizvođača je prikazan žutim područjem između krivulje graničnog troška i tržišne cijene, za nivo proizvodnje između 0 i q*, koji omogućuje maksimizaciju profita. Možemo reći i da je probitak proizvođača prikazan pravougaonikom ABCD, jer je zbroj svih graničnih troškova proizvodnje do q* jednak varijabilnom trošku proizvodnje q*. Probitak proizvođača Proizvodnja 22 of 37

8. 6 KRATKOROČNA KRIVULJA TRŽIŠNE PONUDE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Kratkoročni probitak pojedinačnog proizvođača Probitak proizvođača u usporedbi sa profitom Probitak proizvođača = PS = R − VC Profit = π = R − VC − FC Graf 8. 12 Probitak proizvođača za cijelo tržište Cijena (dolari po jedinici proizvodnje) Probitak proizvođača za cijelo tržište je prikazan površinom ispod tržišne cijene i iznad krivulje tržišne ponude, između 0 i nivoa proizvodnje Q* Probitak proizvođača Proizvodnja 23 of 37

8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Dugoročna maksimizacija profita Graf 8. 13 Izbor proizvodnje u dugom roku Firma maksimizira profit izborom nivoa proizvodnje kod koje je cijena jednaka dugoročnom graničnom trošku LMC. Firma povećava svoj profit s ABCD na EFGD, povećanjem nivoa proizvodnje u dugom roku. Dolari po jedinici proizvodnje Proizvodnja U dugom roku, nivo proizvodnje konkurentne firme koja maksimizira profit trebala bi se nalaziti u tački u kojoj su dugoročni granični troškovi jednaki cijeni. 24 of 37

Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda 8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Dugoročna konkurentna ravnoteža U dugoročnoj ravnoteži preduzeća ne izlaze niti ulaze na tržište Računovodstveni profit i ekonomski profit π = R − w. L − r. K Računovodstveni profit mjeri razliku novčanih prihoda preduzeća i njegovih troškova izraženih u novcu (za rad, sirovine, kamate, amortizacija). Ekonomski profit uzima u obzir i oportunitetne troškove (kao što je prinos na kapital koji bi vlasnici kapitala zaradili da su ga uložili negdje drugo). Nulti ekonomski profit ● nulti ekonomski profit – firma zarađuje normalni (konkurentni) prinos na neko ulaganje – tj. Ide joj jednako dobro kao da je svoj kapital uložila u nešto drugo. 25 of 37

8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Dugoročna konkurentna ravnoteža Ulaz i izlaz sa tržišta Graf 8. 14 Dugoročna konkurentna ravnoteža Na početku je 40 dolara cijena koja omogućuje dugoročnu konkurentnu ravnotežu, kao što je na dijelu (b) prikazano sjecištem krivulje potražnje D i krivulje ponude S 1. Na dijelu (a) vidi se da firme ostvaruju pozitivan profit, jer dugoročni prosječni trošak dostiže minimum od 30 dolara (pri q 2). Pozitivni profit potiče ulaz novih firmi, te izaziva pomak krivulje S 2 udesno kao što se vidi na dijelu (b). Dugoročna ravnoteža uspostavlja se pri cijeni od 30 dolara, svaka firma ostvaruje nulti profit, pa nema poticaja ni na ulaz, ni na napuštanje industrije. Dolari po jedinici proizvodnje Firma Dolari po jedinici proizvodnje Proizvodnja Industrija Proizvodnja 26 of 37

8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Dugoročna konkurentna ravnoteža Ulaz i izlaz sa tržišta Na tržištu sa ulazom i izlazom, firma ulazi kada može zaraditi pozitivnu dugoročnu dobit (ekonomski profit-ekstraprofit), a izlazi kada se suočava s izgledima za dugoročni gubitak. ● dugoročna konkurencijska ravnoteža – sve firme u industriji maksimiziraju profit, nijedna firma nema poticaja ni na ulaz ni na izlaz s tržišta, a cijena je takva da je ponuda jednaka potražnji. Dugoročna konkurencijska ravnoteža se uspostavlja kad su ispunjena 3 uslova: 1. sve firme u industriji maksimiziraju profit, 2. nijedna firma nema poticaja ni na ulaz ni na izlaz, zato što sve firme ostvaruju nulti ekonomski profit, 3. cijena proizvoda je takva da je ponuda industrije jednaka potražnji potrošača 27 of 37

8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Dugoročna konkurentna ravnoteža Firme imaju iste troškove Da bismo vidjeli zašto svi uslovi moraju biti ispunjeni da bi došlo do dugoročne ravnoteže, pretpostavimo da sve firme imaju jednake troškove. Ako previše preduzeća uđe na tržište krivulja tržišne ponude će se pomaknuti više udesno, a cijena će pasti. 28 of 37

8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Dugoročna konkurentna ravnoteža Firme imaju različite troškove Sada pretpostavimo da nemaju sve firme u industriji jednake krivulje troškova. Ovdje je važna razlika računovodstvenog i ekonomskog profita Ako je patent profitabilan, druge firme iz iste industrije će biti spremne platiti za njegovo korištenje. Povećana vrijednost patenta predstavlja oportunitetni trošak za firmu koja ga posjeduje. Oportunitetni trošak zemljišta Postoje i druge okolnosti u kojima firme, koje zarađuju pozitivni računovodstveni profit, mogu zarađivati nulti ekonomski profit. Zamislite, na primjer, trgovinu odjeće koja se nalazi pored velikog trgovačkog centra. Dodatni priliv kupaca može znatno povećati računovodstveni profit trgovine, jer je trošak zemljišta utemeljen na istorijskom trošku. 29 of 37

8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Ekonomska renta ● ekonomska renta - iznos koji su firme spremne platiti za input umanjen za minimalni iznos potreban za kupovinu tog inputa. Dugoročni probitak (višak) proizvođača Dugoročno, na konkurentnom tržištu, probitak proizvođača koji firma zarađuje na proizvodima koje prodaje sastoji se od ekonomske rente za sve oskudne inpute kojima raspolaže. 30 of 37

8. 7 IZBOR NIVOA PROIZVODNJE U DUGOM ROKU Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Dugoročni probitak proizvođača Cijena ulaznice (USD) Graf 8. 15 Prodaja ulaznica po sezoni (u milionima) Ekonomska renta Prodaja ulaznica po sezoni (u milionima) Firme zarađuju nulti profit u dogoročnoj ravnoteži U stanju dugoročne ravnoteže, sve firme zarađuju nulti ekonomski profit. U dijelu (a), bejzbol klub u gradu srednje veličine uspjeva prodati količinu ulaznica koja je dovoljna da bi cijena (7 dolara) bila jednaka graničnom i prosječnom trošku. Pod (b), potražnja je veća pa se može postaviti cijena od 10 dolara. Klub će povećati prodaju do tačke gdje je zbroj prosječnog troška proizvodnje i prosječne ekonomske rente jednak cijeni ulaznice. Kad se uzme u obzir oportunitetni trošak franšize, klub zarađuje nulti ekonomski profit. 31 of 37

8. 8 DUGOROČNA KRIVULJA PONUDE INDUSTRIJE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Industrija konstantnih troškova ● industrija konstantnih troškova – industrija čija je dugoročna krivulja ponude vodoravna. Graf 8. 16 Dugoročna ponuda u industriji konstantnih troškova U dijelu (b), dugoročna krivulja ponude predstavljena je vodoravnom crtom SL. Kad potražnja poraste, najprije dolazi do porasta cijene (što je prikazano pomakom od tačke A do tačke C), firma u početku povećava svoju proizvodnju sa q 1 na q 2, kao što se vidi na dijelu (a). Međutim, ulazak novih firmi izaziva pomak ponude industrije udesno. Budući da na cijene inputa ne utiče povećani nivo proizvodnje industrije, ulazak se nastavlja sve dok se cijena ne vrati na prvobitni nivo (u tački B). Dolari po jedinici proizvodnje Firma Dolari po jedinici proizvodnje Proizvodnja Industrija Proizvodnja Dugoročna krivulja ponude u industriji konstantnih troškova je, dakle, vodoravna crta povučena na nivou cijene koja je jednaka dugoročnom minimalnom prosječnom trošku proizvodnje. 32 of 37

8. 8 DUGOROČNA KRIVULJA PONUDE INDUSTRIJE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Industrija rastućih troškova ● industrija rastućih troškova – industrija s rastućom dugoročnom krivuljom ponude Graf 8. 17 Dugoročna ponuda u industriji rastućih troškova Na dijelu (b), prikazana je dugoročna krivulja ponude SL u industriji rastućih troškova koja ima rastući nagib. Kad potražnja poraste, dolazi do privremenog porasta cijene, a firme na dijelu (a) povećavaju proizvodnju sa q 1 na q 2. U tom slučaju, ulazak novih firmi na tržište izaziva pomak ponude nadesno. Budući da to dovodi do porasta cijena inputa, nova dugoročna ravnoteža se uspostavlja pri višoj cijeni nego što je to bio slučaj kod početne ravnoteže. Dolari po jedinici proizvodnje Firma Dolari po jedinici proizvodnje Industrija Dugoročna krivulja ponude industrije rastućih troškova ima rastući nagib. 33 of 37

8. 8 DUGOROČNA KRIVULJA PONUDE INDUSTRIJE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Industrija padajućih troškova ● industrija padajućih troškova – industrija čija dugoročna krivulja ponude ima padajući nagib Primjer 8. 6 Industrije konstantnih, rastućih i opadajućih troškova: kafa, ulje i automobili Upoznali ste se sa industrijama koje imaju stalne, povećane i smanjene dugoročne troškove. Vidjeli smo da je ponuda kafe ekstremno elastična na dugi rok. Razlog tome je da je zemljište za uzgoj kafe široko dostupno i troškovi sadnje i održavanja stabala ostaju konstantni sa porastom obima. Prema tome, kafa je primjer industrije konstantnih troškova. Naftna industrija je industrija rastućih troškova, zato što je ograničena dostupnost pristupačnim, velikih naftnim poljima. Konačno, industrija padajućih troškova. U automobilskoj industriji, određene troškovne prednosti se pojavljuju zato što se inputi mogu nabaviti jeftinije kako se obim proizvodnje povećava. 34 of 37

8. 8 DUGOROČNA KRIVULJA PONUDE INDUSTRIJE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Učinci poreza Graf 8. 18 Učinak poreza na proizvodnju konkurentne firme Porez na proizvode će izazvati pomak krivulje graničnog troška prema gore za iznos poreza. Firma će smanjiti svoju proizvodnju do nivoa na kojoj će zbroj graničnog troška i poreza biti jednak cijeni proizvoda Dolara po jedinici proizvodnje Proizvodnja 35 of 37

8. 8 DUGOROČNA KRIVULJA PONUDE INDUSTRIJE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Učinci poreza Graf 8. 19 Učinak poreza na proizvodnju industrije Porez na proizvode koji obuhvata sve firme na konkurentnom tržištu će izazvati pomak krivulje ponude industrije prema gore za iznos poreza. Ovaj pomak će povisiti tržišnu cijenu proizvoda i sniziti ukupnu proizvodnju industrije Dolara po jedinici proizvodnje Proizvodnja 36 of 37

8. 8 DUGOROČNA KRIVULJA PONUDE INDUSTRIJE Poglavlje 8: Maksimizacija profita i konkurentna ponuda Long-Run Elasticity of Supply Primjer 8. 7 Dugoročna ponuda stanovanja Stanovi u vlasništvu stanara i stanovi za iznajmljivanje pružaju zanimljive primjere raspona mogućih elastičnosti ponude. Ako najamnine porastu u jednom dijelu zemlje, ponuda stanova za iznajmljivanje može znatno porasti. Čak i kad se elastičnost ponude mjeri u urbanim područjima gdje trošak zemljišta raste s potražnjom za stanovima, dugoročna elastičnost ponude će opet biti visoka, jer troškovi zemljišta čine samo oko 1/3 ukupnog troška stana. Međutim, tržište stanova za iznajmljivanje se razlikuje. Izgradnja stanova za iznajmljivanje je često ograničena lokalnim prostornim planovima. 37 of 37